Naučnici su još uvijek više fokusirani na oboljele nego na oporavljene, pa još nije pouzdano jasno da li će ljudi koji se oporavljaju od virusa COVID-19 ili se opravili biti imuni na ponovnu infekciju, izjavio je za Al Jazeeru epidemiolog Senad Begić iz Instituta za javno zdravsvo Crne Gore.
"Ono što se zna je da oporavljene osobe još dugo vremena nakon oporavka mogu da izlučuju virus", kaže on.
Broj zaraženih od korona virusa u Crnoj Gori u nedjelju se popeo na 85, dok je jedna osoba do sada preminula.
Je su li Crna Gora i zemlje u okruženju reagirale na vrijeme. Italijanskim vlastima se spočitava da su krive za crni scenario, jer su dopustile da virus uđe u zemlju, a onda i da se danima nesmetano razvija među stanovništvom?
- Što se tiče Crne Gore, podsjetiću Vas da je Crna Gora posljednja država u Evropi u kojoj je dokazano obolijevanje od novog koronavirusa. Ovo u dobroj mjeri ima veze i sa činjenicom da smo prve protivepidemijske mjere donijeli i krenuli sa njihovom implementacijom mnogo prije nego što smo imali detekciju pozitivnog slučaja, jer smo se u posljednja dva mjeseca konstantno trudili da idemo "korak ispred virusa". Sve mjere koje smo predlagali i donosili bile su u skladu sa načelima struke i nauke te smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Nekada su te mjere možda bile oštrije u odnosu na okruženje, nekada su zahtijevale veću angažovanost određenih službi, neizbježno su bile u određenim djelovima i represivne, ali su imale te i dalje imaju samo jedan cilj - da očuvamo zdravlje stanovništva i da što duže ostanemo bez većeg širenja obolijevanja. Za sada nam se čini da smo u tome i uspjeli, ali ne smijemo se opustiti, niti zaboraviti da imamo najnezgodnijeg mogućeg protivnika, koji je mnogo veće i o razvijenije sisteme od našeg već oborio na koljena. U ovom trenutku jako je bitno da ne prestanemo i ne posustanemo sa sprovođenjem mjera. Sve epidemiološke službe u državi rade na identifikaciji kontakata i testiranju sumnjivih slučajeva iz okoline svih identifikovanih oboljlih, kako bi bili adekvatno zbrinuti i izolovani, a bez opasnosti daljeg širenja virusa i uz minimiziranje rizika prenošenja sa čovjeka na čovjeka.
Drži li Crna Gora pandemiju pod kontrolom, imate li potpuni uvidi u stvarno stanje na terenu?
- Crna Gora je jako mala i specifična sredina, u kojoj istraživanje epidemija, suzbijanje i prevencija zaraznih bolesti na terenu često imaju nepredvidive i neočekivane obrte, koji su nekada negativni, ali nekada i pozitivni. Negativne situacije u ovom konkretnom slučaju su se odnosili na ugrožena prava prvooboljelih i njihovu stigmatizaciju, sa kojom smo se morali izboriti, dok su pozitivni bili prisutni u smislu da smo neočekivano dobili aktivno učešće cijelog stanovništva u istraživanju epidemije i suzbijanju širenja na način da se kontakti sami javljaju epidemiološkim službama i poštuju mjere suzbijanja, što u značajnoj mjeri olakšava rad na terenu.
Naravno, pridržavanje svih mjera koje smo propisali je apsolutni imperativ i, na svu sreću, i tu imamo sjajne povratne informacije i saradnju od naših građana, u čijim rukama je i glavni ključ riješenja ove situacije i pobjede nad virusom.
Mnoge evropske zemlje su u nekoj vrsti samoizolacije. Zemlje Zapadnog Balkana su, također, zatvorile granice. Koliko bi od koristi bila neka vrsta unije, zajedničke borbe zemlja u regiji protiv pandemije?
- Svijet se nikada nije suočio sa ovakvim izazovom. Iako je inicijalna reakcija bila zatvaranje granica, što kratkoročno i epidemiološki u trenutku kada ne postoji vakcina niti adekvatan lijek u suštini i predstavlja gotovo jedino riješenje, gotovo je sigurno da pobjede nad novim koronavirusom neće biti bez udruživanja snaga i zajedničke angažovanosti svih država i društava. Već sada, kako zajednice na lokalnom nivou, tako i države, pronalaze nove načine zbližavanja, čak i kad moraju ostati razdvojene, što je, takođe, za očekivati, jer zajednički neprijatelj udružuje ljude i tjera ih da se okrenu spolja – jedni drugima, prema komšijama i prijateljima.
Za sada se uglavnom rade testiranja osoba koje imaju simptome korona virusa. Da li je to dovoljno? Neke zemlje najavljuju masovna testiranja, ili takozvana testiranja slučajnog uzorka.
- Crna Gora svoju strategiju testiranja kreira i prilagođava situaciji na terenu, rezultatima epidemioloških istraživanja, kao i epidemiološkim pokazateljima kretanja obolijevanja. U poslednjim danima smo testirali gotovo trećinu svih pacijenata obrađenih u poslednje dvije sedmice. Međutim, tu treba biti apsolutno realan i prilagoditi strategije mogućnostima i specifičnostima - kako epidemiološke situacije, tako i organizacije zdravstvenog sistema. Iluzorno je očekivati da bi mala Crna Gora, niti bilo koja država regiona, mogla testirati kompletnu populaciju ili sprovesti masovnu kampanju testiranja po opštinama sa trenutno dostupnim kapacitetima. Zato konstantno tragamo za eksternim partnerima, koji bi nam mogli pomoći u ovom naumu u slučaju da se masovno testiranje u lokalnim zajednicama dokaže kao jedna od validnih opcija za suzbijanje širenja daljeg obolijevanja, ili da se trenutne strategije pokažu nedjelotvornim što za sada nije slučaj.
Ljekari konstantno pozivaju na ostajanje kod kuća, izbjegavanje socijalnih kontakata, pranje ruku... Vi ste sami rekli: 'Molimo vas, pridržavajte se mjera prevencije! Ostanite doma! Biće izlazaka...' Može li se reći da ključnu ulogu u suzbijanju pandemije imaju obični građani?
- Apsolutno. Ovo je davno prestao da bude problem zdravstvenog sistema. Ovo je problem čitavog društva, pred kojim smo svi isti i svi jednaki i svi podjednako osjetljivi da obolimo, pri čemu ključ riješenja držimo mi samo kao pojedinci, pa tek onda institucije sistema, zdravstvo i država.
Kakve posljedice virus ostavlja na oboljele nakon izlječenja? Može li se oboljela osoba u potpunosti oporaviti?
- Trenutno su jako ograničeni validni naučni podaci o oporavljenim osobama, zbog njihovog relativno malog broja, ali i zbog činjenice da su naučnici još uvijek više fokusirani na oboljele nego na oporavljene. Još uvijek nije pouzdano jasno da li će ljudi koji se oporavljaju od virusa COVID-19 ili koji su se opravili od ove infekcije biti imuni na ponovnu infekciju novim koronavirusom i, ako hoće, koliko će im imunitet trajati. Ono što se zna je da oporavljene osobe još dugo vremena nakon oporavka mogu da izlučuju virus. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da taj period može trajati i do 14 dana u sekretu nosa i ždrjela, a da izlučivanje virusa u stolici može biti i duže. Zbog toga su trenutne javno zdravstvene strategije usmjerene ka izolaciji oporavljenih osoba i nakon njihovog otpusta iz bolnice, odnosno nakon izlečenja.
Kada se radi o imunitetu nakon infekcije, jako je nezahvalno zaključke izvoditi iz onoga što znamo o ranijim sojevima korona virusa. Nakon infekcije nekim od ovih virusa antitijela se zaista stvaraju, ali njihovo vrijeme trajanja je relativno kratko, jer nivoi u krvi tokom vremena opadaju i ljudi ponovo postaju podložni infekciji. U mnogim istraživanjima rađenim prethodnih godina na dobrovoljcima koji su se složili da se eksperimentalno izlože "običnim" sezonskim koronavirusom (koji izaziva običnu kijavicu i prehladu), dokazano je da su se ljudi sa postojećim antitijelima i dalje mogli zaraziti običnim koronavirusom i imati simptome. Da li će ovakva situacija biti i sa novim koronavirusom (SARS-CoV-2), ostaje da se vidi.
Al Jazeera
Bonus video:
