Kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa neminovno će se odraziti i na ekonomiju u čitavom svijetu, pa će onlajn poslovi postati nova mogućnost za ljude sa prostora Balkana, jer će se svjetske kompanije usljed nedostatka sredstava više angažovati i okrenuti se drugim tržištima radne snage, smatraju stručnjaci.
Osim toga, postoje i sitni poslovi koje je moguće obavljati preko interneta. Zarada nije velika, ali građanima u izolaciji može prekratiti vrijeme, a novac je uvijek dobrodošao bez obzira o kojem se iznosu radi, posebno onima koji su ostali bez plate. Sajtove za sitne onlajn poslove mogu koristiti i kompanije da postave određene zadatke koje treba odraditi.
Mirko Jovović iz Infocoma objašnjava da što se tiče onlajn poslova ova “kriza” će nakon otvoriti i nove mogućnosti.
“Nakon finansijske krize od prije deceniju imali smo kao novinu kriptovalutu Bitcoin i ‘blockchain’ tehnologiju. Onlajn poslovi nijesu ništa novo, ali ih vidim kao novu mogućnost za ljude sa ovih prostora jer su jeftinija radna snaga, u odnosu na razvijene ekonomije, tako da će se kompanije usljed nedostatka sredstava više angažovati i okrenuti se drugim tržištima radne snage“, navodi Jovović.
Sanja Gardašević iz kompanije Alicorn kaže da ako se neko odluči za karijeru frilensera (freelancer), svoje vještine može ponudu na platformama kao što su Behance i Dribbble ako se bavi dizajnom, Coding Ninjas ako se bavi programiranjem, ili UpWork, Freelancer i Fiverr za širi obim ponuđenih i traženih usluga.
Lajkovanje i šerovanje se može naplatiti
Postoje sajtovi na kojima se, po određenoj cijeni, mogu raditi tzv. mali ili mikro poslovi (micro jobs). Najčešće se radi o poslovima kao što su lajkovanje i šerovanje na društvenim mrežama, registrovanje i komentarisanje na forumima, ocjenjivanje YouTube klipova, download i testiranje aplikacija za mobilne telefone, popunjavanje onlajn anketa…
Zarada je od nekoliko centi do nekoliko dolara po zadatku. Međutim, za te male poslove ili zadatke najčešće je potrebno samo par minuta. Novac se isplaćuje preko platformi za onlajn plaćanja, najčešće preko PayPala, koji Crnoj Gori, međutim, još ne pruža uslugu primanja novca.
Prije početka rada na internetu, treba provjeriti da li su platforme preko kojih se obavlja isplata dostupne u Crnoj Gori (Skrill je, na primjer, dostupan). Na sajtovima tih kompanija moguće je naći listu država sa kojima sarađuju.
Ima dosta sajtova koji nude onlajn mikro poslove, kao što je MicroWorkers, Onlinemicrojobs, Minute workers...
Gardašević objašnjava da je jedna od velikih zabluda da su poslovi na internetu “rezervisani” za ljude sa visokim nivoom tehničkog obrazovanja, odnosno da neko mora biti ili programer, dizajner ili matematičar po obrazovanju.
“Dok je tehnička pismenost svakako potrebna, na ovim platformama ćete naći ljude raznih profila i zanimanja. Neki nude usluge pisanja članaka i blog postova na raznim jezicima, neki za vas mogu odraditi istraživanje tržište, voditi vaš projekat, pozajmiti svoj glas za vaš video ili audio reklamu, pa čak i pružiti usluge vašeg virtuelnog asistenta. Nekima od njih to predstavlja dodatan izvor prihoda, dok su drugi izgradili svoje karijere na ovaj način”, kaže Gardašević.
Dodaje da se radi o vještinama koje od zahtijevaju kontuirano učenje i prilagođavanje, bez ozbira na to čime se bavili, jer se radi u okviru industrije koja se jako puno i jako brzo mijenja.
“Dolaze neki novi digitalni kanali, dok se drugi gase, a navike i potrebe onlajn potrošača se samim tim mijenjaju - što je dobra stvar, jer vas to tjera i motiviše da se prilagođavate i učite. Prije svega, uči vas tome kako biti spreman na promjene“, navodi Gardašević.
Prilika za digitalnu transformaciju
Jovović podsjeća da je država uvodila e-servise ali se, kako kaže, nije trudila da oni postanu primarni način komunikacije sa građanima i privredom.
“Sve je nekako na pola završeno, tj. skoro svaku digitalnu aktivnost prati papirna dokumentacija i odlazak na šalter. Ovdje bih pohvalio Fond zdravstva koji je jako brzo reagovao i omogućio vrlo jednostavnu i brzu registraciju za dobijanje PIN koda koji nam je potreban za zakazivanje pregleda, preuzimanje recepata, nalaza itd“, naveo je Jovović.
Smatra da bi, kada se sve stabilizuje, trebalo odmah reagovati i odraditi “digitalnu transformaciju“.
“Na primjer, da svaki građanin dobije jedinstveni sertifikat sa kojim bi se koristila njegova identifikacija u virtuelnom svijetu. Ovim bi se ukinule sve birokratske obaveze (podnesi zahtjev, zavedi zahtjev, iskopiraj zahtjev, dokaži da si to ti, dokaži da živiš tu, dokaži da si zaposlen...). Takođe, građani kod nas su i svojevrsni ‘kuriri’ između državnih i lokalnih službi (ono kada izvadite potvrdu u jednoj instituciji i odnesete je drugoj). Na nivou države, institucija i lokalnih uprava treba da postoji jedinstven sistem da skrati vrijeme, a svi dobro znamo koliko ga trošimo kada treba da završimo birokratske poslove“, objašnjava Jovović.
Dodaje da trenutna situacija najviše pogađa prosvjetu i da je ovo idealna prilika da se na nivou države napravi svojevrsna platforma za onlajn nastavu.
“Nadam se da će i kompanije u Crnoj Gori shvatiti prednosti rada od kuće i da će se za povremeno održavanje nastave onlajn i one organizovati i omogućiti svojim zaposlenima povremen rad od kuće, ili zašto da ne i većinu radnog vremena ukoliko to radno mjesto može da podnese“, poručuje Jovović.
Onlajn servisi koje je najlakše primijeniti
Jovović navodi primjere nekoliko platformi za učenje, koje je najlakše primijeniti:
Moodle - najpopularnija onlajn platforma za učenje na daljinu. Platforma je besplatna, instalira se vrlo jednostavno sa određenog hosting paketa. Pruža velik broj mogućnosti, kao što su lako upravljanje korisnicima, zadacima, preuzimanje dokumenata, ocjenjivanje, forum, kreiranje kvizova, online kalendar...Nastavnik ima punu kontrolu nad svojim predmetom, uključujući i zabranu pristupa drugim nastavnicima ili studentima. Zadaci mogu biti ograničeni vremenski, što se i najčešće koristi. Studenti ili učenici mogu svoj rad predati i nakon isteka roka, ali nastavnik je o tome obaviješten.
Skype i Hangouts - dvije najrasprostranjenije aplikacije za chat, audio ili video konferencijske pozive. I na jednoj i na drugoj aplikaciji može biti do 25 ljudi ako ih već imaju instalirane na računarima ili telefonima.
“Ovdje bih dodao i aplikaciju GoToMeeting koja vam omogućava organizovanje online konferencije do 2000 učesnika od kojih 25 može biti priključeno na kameru. Vrlo intiutivna aplikacija preko koje možete lako zakazati, organizovati upravljati sastancima. Kada je u pitanju neka video konferencija, veoma vam je bitan kvalitet slike, a ova alatka vam osigurava HD kvalitet videa. Aplikacija ima svoju Pro i Free verziju. Free verzija vam dozvoljava najviše tri učesnika“, navodi Jovović.
Twitch - idealna zamjena za YouTube koji omogućava live video stream, ali je za to potrebno više od 1000 subscribera. Twitch najviše koriste gejmeri.
“Dok emitujete video imate opciju za čet sa pratiocima. Servis je besplatan i u njemu se povremeno pojavljuje reklamni sadržaj. Ako želite da ga uklonite, ta usluga se naplaćuje“, objašnjava Jovović.
Savjeti za rad od kuće
Gardašević kaže da je za mnoge kompanije digitalno poslovanje postalo dio njihovog kriznog odgovora na novonastalu situaciju, jer su uvidjeli da je korišćenje digitalnih kanala najefikasniji, a ujedno i najjeftiniji način masovnog, a opet direktnog, komuniciranja sa korisnicima.
“Ono što je bitno zapamtiti, jeste da digitalni kanali nisu nešto što se koristi samo u periodu krize, već da u njih treba ulagati u kontinuitetu zbog vrijednosti koje pružaju korisnicima. Uz to, potrebno je vrijeme da se napravi onlajn aplikacija ili onlajn prodavnica, koje u situaciji krize često nemate, te ukoliko do nje dođe, u prednosti su oni koji imaju već razvijene sistem onlajn poslovanja i distribucije“, navodi Gardašević.
Prema njenim riječima, jedan od najvećih izazova rada od kuće jeste postaviti granice gdje posao počinje, a gdje on završava.
“Činjenica da smo stalno dostupni u tome ne pomaže. Kao poslodavci i menadžeri timova, mi smo ti kojim svojim zaposlenima, pogotovo u ovoj situaciji, moramo dati primjer kako da to rade. Prije svega, da uspostave dnevnu rutinu, nešto što će im pružiti osjećaj stabilnosti. Moramo ih ohrabriti da čitaju, gledaju filmove, razvijaju hobije, da rade nešto što im je zanimljivo i da, nakon završetka posla, ‘utišaju’ notifikacije. Naravno, uvijek će biti situacija koje ‘iskaču’ iz ovog okvira, ali neka budu upravo to - izuzetak“, poručuje Gardašević.
Napominje da, bez ozbira na to što je jasno zašto je ona danas neophodna, biti u izolaciji je mentalno zahtjevno - pogovo kada je većina informacija obojena strahom i panikom.
“Upravo radi toga, uvijek se trudimo da u okviru tima otvoreno pričamo o onome što nas muči, bilo da je to činjenica da smo taj dan malo manje fokusirani na posao zbog brige o roditeljima i prijateljima ili da nam samo nedostaje da sa nekim malo duže popričamo. Jako je bitno imati razumijevanja za sva stanja i faze kroz koje prolazimo i pružiti podršku, pa makar ona bila verbalna, ljudima kojima je to potrebno. Jednako tako, veoma je važno da kažemo kada smo taj neko mi i da ne nosimo sav teret svijeta na svojim leđima“.
YouTube iz hobija može preći u full-time zaposlenje
Jutjuberka iz Podgorice Lela Radulović kaže da najlakša stvar koju može svaka iole digitalno pismena osoba da uradi, jeste da putem YouTube servisa prvo nauči mnoge korisne stvari, a kada proširi vidike i spozna nove ideje, da počne da snima klipove koji se i plaćaju, u zavisnosti od broja pregleda.
“U današnjem savremenom svijetu kada je toliko toga zastupljeno i obavlja se putem interneta, sasvim je prirodno i da neko nađe posao preko interneta, pa bilo da snima za Youtube, piše blog, podcast i slično. Meni je snimanje za YouTube izuzetno zabavan hobi koji imam pored posla. To mi je bio izazov za izlazak iz zone komfora i svakim novim snimkom postavljam sebi novi izazov. Posebno me raduju reakcije ljudi koji gledaju moje video snimke i nalaze u njima pozitivnu energiju“, kaže Radulović za „Vijesti“.
Ona poziva sve mlade ljude i sve koje to zanima, da se oprobaju u tome, zato što se često dešava da YouTube i drugi onlajn servisi iz hobija pređu u full-time zaposlenje.
“Kada se dostigne određeni broj pratilaca i pregleda, onda YouTube počne da isplaćuje kreatoru od 0,1 do 4 eura na 1000 pregleda. Nažalost, Balkan je malo područje gdje se broj pregleda računa. Ali, ako kreator ima zanimljiv sadržaj i mogu ga gledati korisnici iz cijelog svijeta, onda se može nadati dobroj zaradi“, objašnjava Radulović.
Raste prodaja softvera za timski rad
Prema riječima Jovovića, da se sve više radi od kuće pokazije primjer Majkrosofta koji je u posljednjih mjesec i po zabilježio skok od 40 odsto prodaje svog proizvoda Teams, softvera za timski rad.
“Iz ove kompanije kao razlog naglog skoka prodaje navodi novonastalu situaciju u vezi koronavirusa koji je uslovio prelazak na rad od kuće. Takođe, i slične platforme kao što su Zoom i Slack bilježe znatan rast prodaje“, kaže Jovović.
Bonus video:
