Uravnotežena ishrana i 30 minuta vježbanja dnevno, dovoljno sna, čitanje knjiga i gledanje filmova, može pomoći građanima da očuvaju psiho-fizičko zdravlje u danima epidemije novog koronavirusa, kada su zatvoreni u kućama.
Specijalista interne medicine, Radmila Starčević, u razgovoru za “Vijesti“ poručuje da sada imamo vremena u izobilju da se posvetimo sebi, iako mnogi smatraju da nije trenutak da se započne neki poseban program ishrane jer su građani pod stresom.
Ona kaže da onima, koji su dugo zbog nedostatka vremena ili zbog nekih drugih izgovora ušli u zamku zavisnosti od nereda, nemara prema sebi i zdravlju, što je podrazumijevalo i unos brze hrane, sada preporučuje da je vrijeme za promjenu.
“Rafinisana hrana je bez vitamina i minerala, slabe nutritivne vrijednosti sa praznim kalorijama velike energetske vrijednosti, uz dosta hemije - aroma, boja, aditiva, emulgatora, pojačivača ukusa, što opterećuje naše tijelo, umara ga i čini starim, samim tim i ugroženim od raznih spoljnih mikroorganizama bilo da je riječ o već poznatim, ili kao u ovom slučaju nepoznatim virusima“.
Starčević tvrdi da dobar imunitet podrazumijeva da naše odbrambene ćelije, a to je naša vojska, na vrijeme prepoznaju i eliminišu virus, a da pri tome ne razore ćelije, a to mnogo zavisi od toga šta, kad i koliko jedete, koliko se krećete i koliko spavate.
“Mnogi smatraju da sada nije trenutak da započnu neki program ishrane jer su pod stresom. Ali, ono što je mnoge odvraćalo od ideje da počnu je nedostatak vremena.A sada ga imamo u izobilju. Program koji ja savjetujem već 10 godina je hrono ishrana koja je za cilj imala da se liječi prvenstveno - zavisnost od šećera i brašna (jer u bijelom brašnu ima do 80 odsto ugljenih hidrata) kao i hormonski disbalans koji se javlja zbog prevelike upotrebe istih namirnica“, kaže ona.
Starčević ističe da ovakva ishrana rezultira osjećajem stalne gladi, hroničnog umora, nadutosti, glavobolja, alergija, bezvoljnosti, depresivnosti i drugih metaboličkih sindroma koji vode u razne bolesti koje su u velikom porastu kod savremenog čovjeka.
Ona objašnjava da se ranije, tokom kriza, uvijek saopštavalo putem medija da brašna, kvasca i šećera ima u dovoljnim količinama.
“A ja vas podsjećam da je više od 50 odsto stanovništva gojazno, a i druga polovina zbog nepravilne ishrane ima neke druge zdravstvene tegobe“, kaže Starčević i dodaje da nam ne trebaju na hiljade grickalica koje u sastavu imaju šećer, brašno, margarin i druge loše trans masti.
Ljekarka poručuje da građani, sada kada imaju dovoljno vremena i internet, treba da imaju igru rituala, koja podrazumijeva za početak ustajanje do osam ili devet sati.
“Popijte čašu vode ili limunade. Odradite par vježbi koje odgovaraju vašem zdravstvenom stanju i već postojećoj kondiciji. Nakon toga uzmite svesku i olovku, vodite dnevnik ishrane...“.
Ona kaže da jutro oprašta jer imamo enzime za varenje, hormone koji daju nalog da se energija troši. Pojašnjava da sada, dok smo u izolaciji, naše tijelo takođe i u fazi totalnog mirovanja troši energiju, što se zove batalni metabolizam. Na taj način žene u prosjeku troše 1.000-1.500 kalorija, a muškarci od 1.500 do 2.000.
“To znači da crijevo (koje je dugačko do 10 metara i mišić po strukturi) može da potroši dosta energije ako mu date vlakna. Vlakna ima u povrću i koštunjavom voću, prvenstveno bademu. Od 15 do 20 odsto energije troši imuni sistem, a mozak 25 odsto. Tako da i bez kretanja, ako se fokusirate na ishranu, ona može da vam omogući ako ništa drugo barem da ne dodate težinu ili ugrozite zdravlje u ovom vanrednom stanju“, poručuje Starčević.
Ona savjetuje da između obroka treba da bude pet sati razmaka, u kojem se pije voda, kafa bez šećera, mlijeka i zaslađivača i biljni čajevi.
“Gledajte vijesti ne više od dva puta dnevno. Vrijeme je za neki film, čitanje ili neki hobi koji ste zanemarili u prethodnom periodu. Da ne zaboravim, da iako držimo distancu, moramo voditi računa o svojim ukućanima. Takođe možete opet ponoviti vježbe u trajanju od 15 do 30 minuta. Ako imate neki aparat za vježbanje, masiranje, trenažere, pilates lopte.... slobodno ih izvucite, sklonite prašinu sa njih i počnite“.
Ona kaže da građani, koji u vrijeme samoizolacije već sprovode neke režime ishrane, treba da nastave sa njima, ali da pripaze na količinu porcije - treba je smanjiti za trećinu, dok djeca pored tri glavna obroka mogu da imaju i jednu užinu.
“Uz već objavljene preporuke za sprovođenje lične higijene, od pranja ruku, zuba, tuširanja, provjetravanja i čišćenja prostorija, i sada moje preporuke, shvatićete da dan može brzo da prođe. I nemojte razmišljati o bolesti i šta će se desiti nakon ove krize, jer to pojedinac ne može kontrolisati, a ni riješiti. Jedino što možete kontrolisati to je samog sebe, a to je baš ova priča o distanci, ličnoj i unutrašnjoj higijeni. Pa dajte sve od sebe da kao pojedinac omogućite da što brže izađemo iz ove pandemije“.
Ne uzimajte suplemente i ljekove na svoju ruku
Ljekarka upozorava na poplavu raznih preparata i zloupotrebu farmakoindustrije koji nas refleksno navode da kupujemo i pijemo suplemente za poboljšanje imuniteta.
“Za imunitet se pokazalo da je potreban vitamin D, pa izađite na terasu ili ispred kuće da biste stimulisali njegovo stvaranje, dok bi stariji trebalo da ga uzimaju u vidu tableta. Pokazao se dobro i cink i selen“.
Ona, međutim, kaže da se podrazumijeva da je uravnotežena ishrana na prvom mjestu, a na drugom 30 minuta vježbe - najbolje je hodanje, a to sada mogu samo oni koji imaju traku za trčanje.
Na trećem mjestu je, tvrdi, dopuna ishrane sa suplementima, prvenstveno sa mineralima koji fale, dok vitamina uglavnom ima dovoljno u voću i povrću.
Ljekarka upozorava da građani ne treba na svoju ruku da uzimaju ni suplemente, kamoli ljekove, jer time mogu da ugroze zdravlje i otežaju posao doktorima koji se dugo školuju da bi na pravilan način mogli da ih prepišu. Da se pri tome ne bi pojavile nus pojave u interakciji sa drugim ljekovima, koje pogotovo hronični bolesnici imaju kao redovnu terapiju.
Čovjek se osjeća zbunjeno kao prije 500 godina
Starčević poručuje da se čovjek danas, sa svim tehnološkim i medicinskim napredovanjem, osjeća zbunjeno kao i onaj prije 500 godina, u vrijeme kuge, kolere, velikih boginja ili neke druge pošasti.
“Dali smo preveliki značaj egu, ugrozili ravnotežu u prirodi, a medicina preveliki značaj kurativi, odnosno liječenju. Poruka je da se u budućnosti medicina više bazira na preventivi, a to je zapravo priča o imunitetu i psihofizičkom zdravlju. Jer će nam tada biti veće šanse da sa što manje posljedica izađemo iz situacija koje će se sigurno ponovo dešavati u budućnosti“.
Bonus video:
