Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević rekla je da se Ustav ne može suspendovati ni tokom pandemije i da neograničena vlast znači i neograničenu opasnost.
Ona je za “Vijesti” kritikovala ćutanje Ustavnog suda povodom spornih odluka izvršne vlasti.
Proglašena epidemija osnov je za mnoge pravno upitne odluke koje se donose prethodnih dana. Da li se i zbog očuvanja javnog zdravlja može suspendovati poštovanje zakona i Ustava?
Ustav ne može da se suspenduje. On ostaje da ograničava vlast u svakom stanju, i u ratu i za vrijeme svake druge elementarne nepogode kakva je i ova pandemska. Zna se koja se prava uopšte mogu ograničiti, i do koje mjere - samo onoliko koliko je to neophodno. Inače bi se svaka vanredna prilika koristila kao izgovor za neograničeno i proizvoljno vladanje. Ljudi su odavno shvatili da neograničena vlast znači i neograničenu opasnost, pa su izmislili koncepte kao što su ustavnost, zakonitost i poštovanje ljudskih prava - jednom rječju, vladavinu prava.
Zalaganje za poštovanje Ustava i zakona ne znači nepoštovanje napora državnih organa da se izvučemo živi i zdravi iz epidemije. Naprotiv. To znači da se i u ovom vremenu krize održi povjerenje u organe vlasti, i u ono što mora biti iznad svake vlasti - Ustav, demokratski poredak, poštovanje ljudskih prava. U ovakvoj situaciji je sama vlada, sam ministar zdravlja mogao da se obrati Ustavnom sudu i zatraži da se oni aktivno uključe u ocjenu njegovih mjera, da bi se zaista pokazala ta odlučnost da se održi vladavina prava i povjerenje u sve što preduzima izvršna vlast.
Kako komentarišete ćutanje Ustavnog suda koji ima najmanje tri inicijative za provjeru odluka NKT i javni poziv HRA i Instituta alternativa?
Ustavni sud je nažalost prije toga oćutao i inicijativu sudije Gogića da se sastanu i izaberu najstarijeg člana kao zakonitog predsjednika, oglušili su se i na inicijativu poslanika Srđana Milića da odgovore na protestno pismo naših NVO zbog skandaloznog izbora “predsjedavajućeg sudije”, tako da i njihovo sadašnje pasivno držanje tumačim kao da među sudijama preovladava stav da Ustavni sud sada treba da se “pravi mrtav”, ili eventualno da “spasi dušu” tako što će za dvije godine naći da je možda nešto bilo neustavno, a ne tijelo kome je stvarno stalo do svog posla - očuvanja ustavnosti i zakonitosti u državi.
Pisali ste specijalnim izvjestiocima UN u vezi sa objavljivanjem spiskova osoba u izolaciji. Kakve će biti posljedice ovakve Vladine odluke i da li imate povratnu informaciju da će izvjestioci reagovati?
Obratili smo se specijalnim izvjestiocima koji mogu da se obrate Vladi i da je posavjetuju s tim u vezi. Taj postupak je povjerljiv. Nemamo povratnu informaciju. Vrlo je važna i inicijativa za ocjenu ustavnosti koju je Ustavnom sudu podnijela Građanska alijansa. Mi smo ovog puta procijenili da bi UN mogle brže i praktičnije da reaguju od Ustavnog suda, pa smo energiju uložili u pisanje njima. Samo nekoliko dana prije te loše odluke Vlade svi specijalni izvjestioci UN zajedno sa visokim komesarom za ljudska prava apelovali su na države da pri donošenju vanrednih mjera uvijek imaju na umu principe ljudskih prava i da ne donose pretjerane mjere.
U međuvremenu je objavljen i spisak oboljelih od virusa, čiju autentičnost niko nije osporio. Treba li da tolerišemo ovakve stvari ili je neophodno utvrditi odakle su oni procurjeli i ko će odgovarati zbog toga?
Objavljivanje privatnih podataka o zdravstvenom stanju je opasno jer uništava povjerenje između pacijenata i javnih službi i dovodi do toga da im se ljudi ne obraćaju, da teže da se sami liječe ili da plaćaju usluge privatnih ljekara u nadi da će tako njihova privatnost ostati zaštićena, što sveukupno negativno utiče na suzbijanje bolesti i znači neuspjeh državne administracije. Nisam izmislila, to je princip koji je u svojoj praksi objasnio Evropski sud za ljudska prava, UN, i koji se zbog toga uostalom i nalazi u zakonima Crne Gore.
Objavljivanje spiska oboljelih je neposredno inspirisala Vlada, objavljujući bezobzirno imena, prezimena i adrese svih ljudi i djece u izolaciji, koji su bili pretpostavljeni oboljeli. Vladinim geslom na Tviteru “Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost” otvorena je Pandorina kutija, proglašen je princip koji sad moraju da opovrgavaju i US i UN. Razlika između čina objave spiska pretpostavljenih oboljelih i objave spiska oboljelih je neznatna, pa i reakcija Vlade da je ovo sada drastično kršenje ljudskih prava za razliku od njihove prethodne odluke nije baš uvjerljiv.
Ustavni sud je trebalo da se uključi nakon prvih mjera NKT
“Sudije Ustavnog suda po Ustavu jasno imaju nadležnost da prate “ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o tome izvijeste Skupštinu”. I mada ne pamtim da su to ikada uradili, kad će ako ne sad, u vrijeme svjetske zdravstvene krize kakva se ne pamti, a koja je i u Crnoj Gori?! Na početku osnivanja NKT, poslije prvih mjera, trebalo je odmah da se uključe, da objave da će pratiti šta to sad radi izvršna vlast bez proglašenja vanrednog stanja, da daju svoje obrazloženo mišljenje o tome. HRA i IA su organizacije koje su zajedno objavile da nisu nikakvi ljubitelji vanrednog stanja koje dozvoljava ozbiljnija ograničavanja mnogih ljudskih prava, ali itekako držimo do ustavnosti i zakonitosti i smatramo da je o ustavnosti mjera najpozvaniji Ustavni sud da da obrazložen stav, i to sad odmah, kad je najpotrebniji, a ne za dvije godine, kad se ovog stanja nećemo ni sjećati”, kaže direktorica HRA.
Šta je preduzeto da se više ne objavljuju podaci o oboljelima
“Naravno da je neophodno da se hitno utvrdi ko je sve odgovoran za objavu spiskova i da se taj kazni, jer će u protivnom ostati pretpostavka da je Vlada ta koja je to na jedan ili drugi način dozvolila. Šteta što se do sad niko iz vlasti nije našao pozvan da obavijesti javnost šta su NKT i Ministarstvo zdravlja preduzeli da se to više ne dešava - ko su ti koji barataju tim informacijama, kako se one čuvaju, ko nam garantuje da se sjutra neće dogoditi isto? To što policija i tužilac istražuju šta se već desilo neće nužno spriječiti da se to na drugi način, nekome drugome dogodi i danas ili sjutra”, navodi Gorjanc Prelević.
“Procurjeli” spiskovi osoba u izolaciji u Ekvadoru, Indiji, Koreji
Nismo pronašli da je neka druga država u svijetu, kao Crna Gora, objavila identitet osoba u samoizolaciji. “Procurjeli” su spiskovi sa ličnim podacima oboljelih i u Južnoj Koreji, Indiji, Indoneziji, Vijetnamu, Pakistanu, Kini i Ekvadoru. Republika Srpska je objavila spisak imena osoba koje su kršile samoizolaciju, ali je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, za razliku od Agencije u Crnoj Gori, osudila i zabranila sve takve objave. Singapur, Filipini, Izrael i Južna Koreja ne objavljuju identitet zaraženih, ali su objavili mjesta njihovog kretanja i pol, što je u Južnoj Koreji dovelo do identifikacije pa je takođe kritikovano. Cilj ovih država je bio da tako prizovu osobe koje su se našle na istim mjestima da se jave na testiranje.
Bonus video:
