Rok za dostavu dodatnih predloga na Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama istekao je juče, a civilni sektor i novinari poručuju da ostaju pri stavu da vrijeme epidemije koronavirusa nije vrijeme za konsultacije sa Ministarstvom javne uprave o ovako važnom propisu. Ističu i da ostaju pri ranije podnijetim sugestijama, u prvom redu na dio koji se odnosi na obavezu političkih partija da informišu javnost o svom finansiranju.
Resor Suzane Pribilović pozvao je ranije zainteresovane na dodatne konsultacije u vezi sa Nacrtom zakona o SPI. Civilni sektor i dio medija su to odbili, ocjenjući da vrijeme epidemije nije vrijeme da se kvalitetno suprotstave argumenti.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da, umjesto da značajno unaprijedi zakonski okvir i praksu u pristupu informacijama koja je već godinama unazad kritikovana od strane Evropske komisije, Vlada Crne Gore sada pokušava da uvede dodatna ograničenja zbog kojih će građani imati još manje podataka o radu državnih institucija.
“Tako se ukratko mogu okarakterisati izmjene i dopune Zakona o SPI koje su trenutno na javnoj raspravi. Smatram da nikako nije slučajna odluka Vlade da baš u vrijeme globalne pandemije koronavirusa i u atmosferi opšte neizvjesnosti i smanjene pažnje javnosti za sve ostale teme, insistira na daljem procesuiranju izmjena ovog zakona”, poručuje Milovac.
Iz Ministrstva javne uprave (MJU) ranije su saopštili da je dosta sugestija koje je raniije dostavio civilni sektor već usvojeno. “Predloženim izmjenama se državnim organima omogućavaju novi mehanizmi sakrivanja informacija koje po svojoj prirodi moraju biti javna dokumenta, što će dodatno oslabiti građansku kontrolu njihovog rada i učiniti ih otvorenijim za kršenje zakona i korupciju.
Tako se u najnovijim izmjenama predlaže ukidanje obaveze političkih partija da objavljuju informacije o svojim finansijama, i to u godini kada nas očekuju novi parlamentarni izbori. Kako je ovaj zakon bio jedan od ključnih alata za otkrivanje političke korupcije i zloupotreba tokom izbornih kampanja, nije teško zaključiti zašto se nevladinim organizacijama i istraživačkim novinarima upravo ove godine pokušava iz ruku uzeti jedno takvo moćno oruđe”, smatra Milovac.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava podsjeća da su nevladine organizacije i novinari pisali i premijeru Dušku Markoviću i tražili da se rasprava o Nacrtu zakona odgodi, ali da nijesu dobili odgovor.
“MJU je samo djelimično prihvatilo da objavi sva mišljenja stranih eksperata o Nacrtu zakona tako što je sada na svom sajtu objavilo mišljenje agencije SIGMA, na engleskom, koje je Vladi upućeno u decembru, i pismo “Access to Info Europe”, koje joj je upućeno u septembru prošle godine. Međutim, nisu objavljene preporuke Evropske komisije, niti mišljenje EK o tome da su sve njihove preporuke prihvaćene, kako to taj resor tvrdi”, kazala je Gorjanc Prelević.
Poručuje i da civilni sektor ostaje pri predlozima koje su, kao koalicija NVO, odavno dostavili Vladi, a koji nisu prihvaćeni.
“I nećemo ništa mimo toga slati, jer smatramo da je održavanje rasprave u ovo vrijeme izolacije besmisleno. NVO insistiraju na tome da Zakon o SPI bude potpuno usklađen sa evropskim standardima jer je to jedan od najvažnijih zakona za ljudska prava i demokratiju. On omogućava da se dopre do informacija kojima se niko ne hvali, a koje su vrlo važne za formiranje stava o političkim akterima na izborima koji predstoje”, zaključila je Gorjanc-Prelević.
Političkim partijama odriješene ruke za korupciju
Milovac upozorava da je većina do sada otkrivenih korupcionaških afera, počev od sumnjivih donacija na Vrelima ribničkim, pa sve do malverzacija socijalnom pomoći, “otkrivena upravo zahvaljući obavezi da političke partije objavljuju svoje financije jer se dominantno finansiraju iz državnog budžeta”.
“Ukidanjem te obaveze, političkim partijama se daju odriješene ruke da još samouvjerenije nastave sa lošom praksom jer će informacije o njihovom radu imati samo institucije koje se ni do sada nisu „proslavile“ u otkrivanju političke korupcije”, poručio je Milovac.
Dodaje da Nacrtom zakona nije propisano šta se može podvesti pod poslovne ili poreske tajne i pod kojim uslovima se mogu sakriti podaci koji se razmjenjuju sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama…
“Istovremeno, sudovima i tužilaštvima se omogućava da sakrivaju sve podatke o sudskim postupcima i istragama”, navodi Milovac. On podsjeća da se MJU oglušilo o zahtjev da se rasprava o propisu odloži, a da civilni sektor i novinari niijesu dobili odgovor ni od premijera Markovića.
“Nema sumnje da se radi o zaista besprizornom oportunizmu jer se drugačije i ne može okarakterisati upornost MJU i Vlade, da u situaciji kada su ljudi zatvoreni u svojim domovima i kada očekujemo vrhunac epidemije u zemlji, organizuju javnu raspravu o jednom tako važnom propisu koji će značajno uticati na buduće reforme, naročito one antikorupcijske”, ocijenio je Milovac i podsjetio da su zahtjeve civilnog sektora i novinara podržale međunarodne organizacije - “Transaparency Interenational”, “Access Info Europe” i globalna mreža istraživačkih medijskih centara – OCCRP.
Bonus video:
