Smanjena aktivnost ljudi, zabrana izlaska iz kuća, redukovana privredna aktivnost, doveli su do toga da rijeke u nikšićkom kraju ožive, a njihovu ljepotu trenutno remete samo povremene deponije.
“Rijeka Zeta ovih dana izgleda prelijepo, gotovo na svim djelovima gornjeg toka. Sem odloženog otpada na obalama na nekoliko lokacija, u manjim količinama, i plastičnih kesa na okolnim vrbama, nema vidljivih problema, što je svakako posledica zabrane izlaska iz domova i smanjenog obima privrednih djelatnosti. Ko ovih dana ima sreću da boravi pored Zete, vjerujemo da shvata opravdanost naše građanske inicijative za njenu zaštitu, što bi bio preduslov da se stanje značajno unaprijedi”, kazao je predsjednik ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović.
Izrazio je nadu da će i poljoprivredni proizvođači povesti računa o, do sada, lošoj praksi ugrožavanja Zete raznim hemikalijama, jer slijede intezivni radovi u baštama i njivama. Prema njegovim riječima, i Bistrica ponovo počinje da živi. U rijeci koja je, kako ističe, decenijama bila bez živog svijeta, život se ponovo vraća.
“Na lokaciji poznatoj kao Mlin Mijuškovića, uočili smo sitnu ribu, pretpostavljamo da je u pitanju klen, žabe, što nas je veoma obradovalo imajući u vidu da je ovaj vodotok usled posledica različitih zagađenja više decenija bio bez živog svijeta. Klen je vsta koja živi u čistoj vodi, a naš utisak je da je voda Bistrice primjetno čistija, što je vjerujemo i povezano i sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Pivare,Trebjesa’, kao i značajno smanjenog obima proizvodnje u Tosšeliku”, kazao je Perović.
Vjeruje da bi sa “odlučnim akcijama” Bistrica mogla da se u velikoj mjeri revitalizuje, da bude puna živog svijeta i tako dobije na ekosistemskom značaju.
“Potrebno je neutralizovati sve identifikivane izvore zagađenja i odlučnom, neselektivnom primjenom važećih zakona, spriječiti dalje nelegalne radnje kakve su nekontrolisano odlaganje otpada i eksploatacija riječnog materijala, ispusti neprečisćenih otpadnih voda iz domaćinstava, farmi i drugih privrednih subjekata, izmještanje i druge intervencije u koritu i na obalama. Potrebno je i urediti obale, opremiti ih odgovarajućom infrastukturom potrebnom za sportsko-rekreativne aktivnosti. Da bi rijeka opet bila sa živim svijetom potrebno je stvoriti takav društveni ambijent, jer životom u zajednici utičemo i na život u Bistrici”, poručuje Perović.
Podsjeća da je Skupština Opština Nikšić Bistricu proglasila rijekom od lokalnog značaja, pa se nada, kako naglašava, da će lijepa vijest o povratku ribe i živog svijeta u rijeci, probuditi donosioce odluka i sugrađane, da pokažu veću brigu kako o ovom, tako i svim ostalim rijekama, ali i životnoj sredini.
Saveljić: Upozorenje da od prirode ne uzimamo previše
Ornitolog Darko Saveljić kazao je da se se ornitološka situacija u Crnoj Gori nakon epidemije pričjeg gripa 2006. godine poboljšala, ptice su se vratile na svoja staništa, a lov je bio zabranjen.
„Sličnu situaciju možemo vidjeti već sada, Indijci prvi put vide Himalaje, Venecijanski kanali su očišćeni i to pokazuje koliki uticaj čovjek ima na prirodu, odnosno koliko je zagađuje“,kazao je Saveljić za Boje jutra.
“Ono što je zabrinjavajuće je da ljudi brzo zaboravljaju, na primjer, danas ljudi i dalje love ptice, a lijek za ptičji grip ni danas ne postoji, već je grip i dalje prisutan“, kaže on, dodajući da “sada možemo vidjeti koliko smo štetni za planetu Zemlju, usljed čega trenutnu situaciju možemo posmatrati i kao upozorenje od prirode”.
Saveljić ističe da još vlada veliki konzumerizam i pohlepa, usljed čega čovjek uzima mnogo od prirode, a vraća joj malo. On napominje da sve što čovjek čini prirodi direktno utiče i na njegovo zdravlje.
„Sa prevencijom koronavirusa smo zakasnili, ali za ostale prevencije nijesmo, pa treba smanjiti kontakt čovjeka sa divljim životinjama“, kaže Saveljić. On zaključuje da se svake godine javlja novi virus koji je direktna posljedica čovjekovog kontakta sa životinjama i upozorenje od prirode da čovjek od nje uzima previše.
Bonus video:
