Za razliku od Srbije, Crna Gora nema jedinstvenu elektronsku berzu poljoprivrednih proizvoda.
U Srbiji je od 10. aprila ove godine počela da radi Elektronska pijaca, a taj regionalni trend podstakla je pandemija koronavirusa.
U Sjevernoj Makedoniji sve pijace još nijesu otvorene zbog situacije sa koronavirusom, pa je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu napravilo onlajn-platformu “Ponuda-potražnja” za kontakt kupaca i poljoprivrednika.
U Crnoj Gori pijace rade uz obavezu poštovanja zdravstvenih mjera, a privredne organizacije, resor poljoprivrede i građani na društvenim mrežama pozivaju na kupovinu domaćih proizvoda. Pored finansijske podrške Ministarstva poljoprivrede projektima promocije domaće proizvodnje i onlajn platformi, Vlada i Privredna komora, u okviru promovisanja domaćeg tržišta, imaju poseban veb sajt kupujmodomace.me.
U Crnoj Gori, međutim, još nije formirana jedinstvena elektronska berza poljoprivrednih proizvoda, a zahvaljujući višegodišnjem entuzijazmu Marka Maraša, vlasnika digitalnog sela seljak.me, i NVO “Multimedijal Montenegro” Željka Đukića, od februara ove godine posredstvom portala sjever.me mogu se djelimično naručiti različiti proizvodi.
“Digitalizacijom poljoprivrede bavimo se već skoro tri godine… Da bi bilo koja od ideja digitalizacije zaživjela, neophodna je podrška. Mi smo imali podršku u iznosu od 200 eura mjesečno u toku 2018. od strane Ministarstva poljoprivrede, i na tome je stalo, uz par inovativnih projekata koje smo dobili u toku ove tri godine u iznosu od 5.000 eura. Ostatak finansiranja obezbijeđen je iz privatnih sredstava, odnosno kroz direktnu podršku porodice”, priča za “Vijesti” Maraš.
On napominje da je u Srbiji počela elektronska pijaca, ali i da u toj državi postoji institut koji se bavi samo upotrebom pametne tehnologije u poljoprivredi - BioSense.
“Neminovno je da je kod nas i naših poljoprivrednika nizak nivo digitalne pismenosti, što u velikoj mjeri otežava implementaciju digitalnih rješenja, ali opet to nije ništa na čemu se ne može raditi i što se ne može sanirati uz dobre obuke i zajedničku saradnju svih poljoprivrednih subjekata i institucija u zemlji. Ideje koje imamo u planu da realizujemo kada se stvore uslovi mogu i te kako da pomognu poljoprivredi, a nadam se da će oni koji treba to da prepoznaju i prepoznati. Moj san je da i mi imamo centar kao što je BioSense u Srbiji”, istakao je Maraš.
Ministarstvo poljoprivrede je kroz javni poziv za finansiranje NVO projekata “podrška afirmaciji poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu” u 2019. podržala prijedlog “Domaća Web Platforma”, skraćeno sjever.me, sa 15.000 eura.
“U taj iznos je uračunata kupovina vozila sa termo king komorom, izrada kompleksne veb platforme, izrada grafičkog dizajna, profesionalne fotografije proizvoda, štampa etiketa i papirnog/celofanskog pakovanja i snimanje kratkih video prezentacija poljopriverednih proizvođača. Međutim, kada smo krenuli sa implementacijom projekta, naišli smo na bezbroj izazova koje smo u hodu prevazišli. Morali smo da osmislimo potpuno nova pakovanja kako bi proizvodi bili moderni, ali i sačuvao njihov ukus. Sa druge strane, osmislili smo i kutije u koje se isporučuje narudžba, to sve generiše dodatne troškove koji nijesu predviđeni projektom, ali smo uspjeli da čitavu ideju izdignemo na mnogo viši nivo”, priča za “Vijesti” Đukić, predsjednik NVO “Multimedijal Montenegro” koja posredstvom portala sjever.me prodaje pakete zdrave hrane po cijenama od 23 do 45 eura.
On napominje da su bili primorani da zakupe “novi poslovni prostor kako bi ubrzali sistem rada, logistike i pakovanja”, koji sami plaćaju, ali i da sistem prodaje i dalje usavršavaju.
Posredstvom Maraševog sajta kupovina funkcioniše tako što korisnici kontaktiraju direktno prodavca. Na sajtu je oko 70 odsto ponuda iz kategorija stočarstva, mehanizacije, sadnog materijala i stočne hrane.
“Kravu, balirku ili sijeno uglavnom ljudi prvo vole da vide prije nego što plate i veoma je teško organizovati onlajn trgovinu u tom slučaju jer ne možete kravu da kupite samo po fotografiji. Zbog toga je ovaj način trenutno najefikasniji i svi u ovom lancu su zadovoljni. Ono što smo mi omogućili jeste da poljoprivrednici ne zavise od pazarnih dana, već da mogu svoje ponude da objavljuju onda kada imaju najviše vremena, a pritom da ne moraju da napuštaju svoja gazdinstva i na taj način povezali kompletnu ponudu od sjevera do juga”, naglasio je Maraš.
Đukić je istakao da proizvođači sa sjevera garantuju kvalitet jer na svakom artiklu postoji deklaracija sa porijeklom proizvoda, imenom i prezimenom proizvođača, njegovim registarskim brojem kod Ministarstva i drugih nadležnih istitucija.
“Reklamacija do sada nijesmo imali, dobijamo veliki broj pohvala od ljudi koji naručuju, to nam je u stvari i dodatna motivacija da na dnevnom nivou trošimo preko 12 sati energije za realizaciju ovog projekta. Ono na šta smo posebno ponosni je da cijeli projekat realizuju mladi ljudi jer naša NVO zapravo okuplja mlade, najmlađi član je starosti 19 godina“, kazao je Đukić.
Podgorica i primorje imaju potencijal
Na pitanje kakvi su izgledi da platforma makar dijelom preraste u elektronsku zelenu pijacu, Maraš je odgovorio da imaju infrastrukturu, odnosno elektronsku verziju pijace koja je kreirana već više od pola godine unazad.
“Sada je ostalo da svi zainteresovani proizvođači kreiraju svoje profile i
onlajn prodavnice… Država se voli na dva načina: kupovinom domaćeg
proizvoda i plaćanjem poreza”.
Đukić kaže da je realno da sjeveru vjerovatno narednih 20 godina neće biti potrebna elektronska pijaca, ali da Podgorica i primorje imaju potencijal za to.
“Veoma smo razočarani u banke. Veliki broj građana traži da uvedemo elektronsko plaćanje, ali s obzirom da mi nijesmo komercijalna firma orjentisana na profit - nemamo odakle da platimo skupe provizije za card processing i poslali smo još u februaru dopise svim bankama da nam izađu u susret i podrže projekat tako što će nam tu uslugu dati besplatno. Nijesmo dobili nijedan pozitivan ogovor na ovo pitanje. Eto, možda je i to jedan od razloga zbog čega elektronske pijace nijesu u prethodnom periodu zaživjele”.
Bonus video:
