Studenti treba da počnu da spremaju završne ispite, jer će ispitni rok početi od 10. juna.
Ovaj ispitni rok biće drugačiji od svih prethodnih, zbog preporuka koje su za fakultete pripremili Ministarstvo prosvjete i Institut za javno zdravlje (IJZ), a jedna od njih je i da profesor ima numerisana pitanja, a student usmeno treba da odabere tri broja.
To je u razgovoru za “Vijesti” najavio ministar prosvjete Damir Šehović.
Kazao je i da će studentski domovi biti otvoreni 1. juna, ali da su pripremljene preporuke za prevenciju eventualne pojave koronavirusa.
“Sve što radimo, o bilo kom obrazovnom nivou da je riječ, radimo sa sljedećom mišlju: zaštititi zdravlje, a u novim okolnostima nastojati da se osigura i znanje. Dakle, ovdje je sasvim jasno šta su bili i ostali prioriteti, te svaki korak radimo u saradnji sa Institutom i drugim institucijama iz te oblasti”, kazao je Šehović.
Tako se tokom ispita, objašnjava on, mora držati propisana fizička distanca između studenata, ali i studenata i ispitivača.
“I pratiti sve opšte obaveze i preporuke poput nošenja maski i dezinfekcije ruku. Higijena amfiteatara i kancelarija u kojima se vrši ispitivanje se mora držati na najvišem nivou u kontinuitetu. I same procedure koje upućujemo fakultetima su takve da smanjuju bilo kakve rizične kontakte, na primjer: pitanja neće izvlačiti već će student govoriti tri broja koja se odnose na unaprijed numerisane cjeduljice, onaj ko pregleda testove mora nositi rukavice, rezultati ispita se objavljuju u elektronskoj formi - na sajtu fakulteta...”, ističe Šehović.
Sve što radimo, o bilo kom obrazovnom nivou da je riječ, radimo sa sljedećom mišlju: zaštititi zdravlje, a u novim okolnostima nastojati da se osigura i znanje. Dakle, ovdje je sasvim jasno šta su bili i ostali prioriteti, te svaki korak radimo u saradnji sa Institutom i drugim institucijama iz te oblasti”
Poručuje i da će upis na fakultete biti prilagođen maturskim ispitima, ali će biti u terminima sličnim kao i prethodnih godina.
“Zajedno sa Institutom preduzeli smo svaki korak kako bismo se, sa jedne strane, počeli vraćati nužnim dnevnim aktivnostima, ali istovremeno i eliminisali rizik po zdravlje. Odgovornim, sistemskim pristupom, koji smo do sada nesumnjivo imali, uspjeli smo da obezbijedimo i zdravlje i znanje, i nema razloga da tako ne ostane”.
Vrtići kad IJZ kaže, poslodavci da poštuju plaćeno odsustvo
Otvaranje vrtića je pitanje na koje su mnogi roditelji tražili odgovor, uglavnom zbog toga što mnogi poslodavci od njih zahtijevaju da se vrate na posao.
Šehović poručuje da će resor prosvjete i kad su u pitanju vrtići pratiti instrukcije i preporuke IJZ.
“U potpunosti razumijemo zdravstvene vlasti koje nemaju iste dileme u vezi sa djecom i otvaranjem vrtića, kao i u vezi sa nama - odraslima. Jer odrasli moraju i mogu poštovati distancu, nositi masku, nositi rukavice i pratiti sve ostale preporuke. Najmlađa djeca ne mogu to činiti na isti način, a kad se uzmu u obzir i dodatne činjenice u vezi sa prenošenjem virusa, jasno je da pojačana mjera opreza nikako ne može biti na odmet”.
Podsjetio je na to i da je jednom roditelju djece mlađe od 11 godina omogućeno plaćeno odustvo.
Komentarišući mogućnost da pojedini poslodavci vrše pritisak na zaposlene, koji koriste plaćeno odsustvo, da se vrate radnim obavezama, poručuje da je to “krajnje neodgovorno, nekorektno i u konačnom nepošteno”.
“U suprotnom, svaki takav pojedinačni slučaj bi zahtijevao ne samo potrebu reagovanja države, već i jasnu osudu javnosti, koja ne bi smjela izostati. Resor na čijem sam čelu, ali i ja lično, bismo tome svakako dali potreban doprinos, ne zato što smo nadležni, jer nijesmo, nego zato što smo odgovorni prema djeci, kojoj ovo društvo u ovakvoj situaciji makar toliko duguje”.
Naglašava da su se svi sektori u državi, uključujući obrazovanje, u rekordnom roku reorganizovali, u pokušaju da tim izazovima odgovore.
“Čitava Vlada je, prateći pravovremene naredbe Ministarstva zdravlja, radila na izdašnoj podršci zaposlenima, privredi i onim privrednim djelatnostima kojima je bila potrebna pomoć po stupanju na snagu epidemioloških mjera. Namjera nam je bila jasna: sačuvati zdravlje, ali i ublažiti negativne efekte epidemije u maksimalno mogućoj mjeri.
Jedan od načina podrške poslodavcima bila je i činjenica da poslodavac čiji zaposleni koristi pravo na plaćeno odsustvo po osnovu čuvanja djeteta mlađeg od 11 godina, može dobiti subvenciju u iznosu od 70 odsto minimalne bruto zarade za te zaposlene, dok je poslodavac dužan da obezbijedi preostali iznos razlike do pune bruto zarade”.
Uz te mjere podrške, ističe, kao i svijest o ličnoj odgovornosti u odnosu na roditelje najmlađe djece, poslodavci treba da uvaže realne okolnosti u kojima se nalaze roditelji.
“To znači omogućavanje roditeljima kojima je to zaista nužno, da budu uz djecu, ili eventualno omogućavanje organizacije posla na način da roditelj može da ispuni svoje porodične obaveze. Što, naravno, nikako ne znači dozvolu za bilo kakve zloupotrebe”, poručuje Šehović i dodaje da je “ovo suviše važan momenat za bilo šta osim za ozbiljnost i razumijevanje poslodavaca i odgovornost roditelja”.
“Solidarnost i društvena odgovornost nam je danas potrebnija nego ikad, tako da svako treba da ponese svoj dio odgovornosti. Država je preuzimajući dio troška zarada na sebe svoju pokazala, vjerujem da će i svi drugi, uključujući i poslodavce”.
Uskoro konkurs za upis u srednje škole, oko 8.500 mjesta
Šehović je najavio i da će uskoro biti raspisan i konkurs za upis u srednje škole, a da će polumaturanti dostavljati dokumenta krajem juna. Kazao je i da iz osnovnih škola ove godine izlazi oko 7.000 đaka, a da u srednjim školama ima mjesta za oko 8.500 polumaturanata. Tako će, ističe, biti dovoljno mjesta za polumaturante, kako na državnom nivou, tako i u svakoj opštini pojedinačno.
“Primjera radi, u Podgorici osnovnu školu završava 2.138 učenika, a broj upisnih mjesta u konkursu je oko 2.300. U Nikšiću osnovnu školu završavaju 783 učenika, a broj upisnih mjesta je preko 1.000, dok u Pljevljima 282 učenika završava osnovnu školu, a broj mjesta je blizu 340”.
Napominje da, i pored novih projekata kojima se resor prosvjete bavio, poput #UciDoma i #UpisiMe, paralelno su pripremali redovne obaveze koje se odnose na konkurse za vrtiće i srednje škole.
Poručuje da je obrazovna ponuda izuzetno široka, a smjerovi atraktivni: “Ponudu radimo uvijek i isključivo uzimajući u obzir dvije stvari: interesovanje đaka i realnu potražnju za određenim profilima”. I ove godine, kaže on, Ministarstvo će raspisati konkurs za dodjelu stipendija za deficitarne kvalifikacije za učenike koji se obrazuju po programima trećeg stepena. Učenici će moći da se obrazuju u dualnom obliku obrazovanja, za koje ministar kaže da je veliki uspjeh.
“Kriterijumi nijesu mijenjani, odnosno upis se vrši na osnovu opšteg uspjeha u posljednjem ciklusu osnovne škole, uspjeha na eksternoj provjeri znanja na kraju osnovnog obrazovanja i uspjeha iz predmeta značajnih za sticanje obrazovanja u posljednjem ciklusu osnovne škole. Boduju se i rezultati sa državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljenog priznanja kao i diploma Luča”.
Novi smjerovi u pojedinim gimnazijama i stručnim školama
Šehović ističe da su gimnazije zainteresovane za širenje specijalističkih odjeljenja.
“Tako ćemo naredne školske godine, ako sve bude bilo prema planu, u Podgorici imati i odjeljenja matematičke i filološke gimnazije, kao i odjeljenja sa nastavom na stranom jeziku, te sportska odjeljenja. U Nikšiću je ove školske godine bilo formirano odjeljenje matematičke gimnazije, a ta gimnazija je, zajedno sa cetinjskom i kotorskom, iskazala interesovanje za formiranje odjeljenja filološke gimnazije. Za upis u specijalistička odjeljenja gimnazije potrebno je da učenici ostvare i ocjenu odličan iz predmeta od značaja na eksternoj provjeri”.
Kad je u pitanju srednje stručno obrazovanje, objašnjava ministar, od ove godine u ponudi je 11 novih, modularizovanih obrazovnih programa iz različitih oblasti.
“Neki od njih su novi u smislu da nijesu postojali u pojedinim stručnim školama, a neki jesu, ali nijesu bili inovirani odnosno modularizovani. Građevinska škola u Podgorici će tako moći da ponudi učenicima obrazovne programe tehničar za dekorisanje i aranžiranje prostora i tehničar za arhitekturu i dizajn enterijera, te tehničar za geodeziju. Stručna škola u Baru, pored postojećih, ponudiće učenicima i program kozmetičar. U Srednjoj stručnoj školi u Bijelom Polju učenici će ove godine moći da se obrazuju po programu farmaceutski tehničar. U školi ‘Ivan Uskoković’ od ove školske godine biće u primjeni osavremenjeni obrazovni programi automehatroničar i automehaničar. Plan je i da se u Srednjoj stručnoj školi u Golubovcima formira odjeljenje veterinarskih tehničara”.
Elektronski upis: Matični broj djeteta sve rješava
Šehović navodi i da se resor prosvjete posljednjih par mjeseci u potpunosti usmjerio na prilagođavanje novonastalim okolnostima, kako sa projektom #UciDoma, tako i kad je u pitanju upis.
“Ako smo već stava da djeca zbog svoje bezbjednosti treba da ovu školsku godinu završe od kuće, onda je bilo prirodno i da im, u istom cilju, omogućimo elektronske upise. Upravo zato ja volim da kažem da su nas novonastale okolnosti i problemi natjerali da se mijenjamo, prilagođavamo, a time i unapređujemo. Pritom, u rokovima koje bismo u regularnim okolnostima cijenili nemogućim. Elektronski upisi, koji će se odvijati pod sloganom #UpišiMe koncipirani su vrlo jednostavno, na način da su svi na istoj platformi. Njihova ključna prednost, pored naravno činjenice da se prilikom upisa ne mora prikupljati dokumentacija od drugih organa, je u tome što im roditelj ili dijete mogu pristupiti 24 sata, u vrijeme koje je njima odgovarajuće”.
Ističe da je Ministarstvo i u ovom dijelu otišlo korak dalje:
”Na način što se, odmah nakon unošenja matičnog broja djeteta, iz sistema povlače i mnogi ostali podaci, te roditelj nije u obavezi čak ni elektronski da ih unosi, jer ih sistem automatski prepoznaje i preuzima. Drugim riječima, radili smo na tome da, ne samo formalno, već i suštinski, napravimo e-sistem, koji podrazumijeva maksimalnu uštedu vremena, efikasnost i jednostavnost”.
Podsjetio je da se o ovome govori godinama, ali je prosvjetni resor sada za nekoliko nedjelja uspio da postavi bazu koju će dalje unapređivati, ali koja je svakako ogroman iskorak.
“Dakle, nije floskula niti praznoslovljenje kad se pozovem na onu misao: ‘Za rješenje problema, moramo prestati razmišljati na isti način kao kada je problem nastao’. Mi smo kao sistem, uslovljeni promjenama, izabrali da ne budemo žrtva, već aktivni sudionici promjena”.
Bonus video:
