Sudska grana vlasti apsolutno ima pravo da kontroliše zakonitost donesenog pojedinačnog pravnog akta od zakonodavne, ocijenio je profesor Đorđije Blažić.
On je reagovao povodom, kako navodi, javne diskusije koja se vodila u medijima o pravnoj stvari koja se odnosi na razrješenje člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Gorana Đurovića.
Blažić kaže da je potrebno razlikovati pravne akte koja Skupština donosi na osnovu "ustavnih" i onih koje donosi na osnovu "zakonskih" ovlašćenja.
"Stoga, nedvosmislena je nadležnost sudske vlasti da kontroliše zakonitost pojedinačnih akata zakonodavne vlasti, donijetih na osnovu zakonom utvrđenih ovlaćenja", smatra Blažić.
Prema njegovim riječima, izjave pojedinih zvaničnika Skupštine koji negiraju mogućnost kontrole parlamenta od sudske grane vlasti "predstavljaju znak elementarnog nerazumijevanja sistema podjele vlasti inaugurisanog članom 11".
"To je direktno narušavanje ustavno pravnog poretka upravo od onih kojima je zadatak da ga štite, a što je inače uobičajena praksa i površna primjene prava", ocijenio je Blažić u saopštenju dostavljenom medijima.
On je kazao da je u konkretnoj pravnoj stvari, nedvosmislena nadležnost sudske grane vlasti da kontroliše zakonitost Odluke o razrješenju člana Savjeta RTCG.
"Jer je konkretno ovlašćenje Skupština dobila, ne Ustavom Crne Gore, već članom 27, a posebno članom 43 stav 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG (Skupština donosi odluku o razrješenju člana Savjeta nakon sprovedenog postupka, u kome su utvrđene sve relevantne okolnosti i u kome je članu Savjeta, protiv kojeg je pokrenut postupak, omogućeno da se izjasni o svim okolnostima)", navodi Blažić.
On je istakao da iz toga proizilazi da konkretna situacija pripada upravno pravnoj materiji i svaki pojedinačni akt skupštine je akt »vlasti« koji ima sva obilježja upravnog akta.
"Samim tim i odluka o razrješenju člana Savjeta sa javne funkcije je autoritativni, jednostrani upravni akt, to jest akt »vlasti«. Zaštita prava stranaka u odnosu na takve akte je, po pravilu, u nadležnosti Upravnog suda koji je bio nadležan za vođenje upravnog spora", naveo je Blažić.
Prema njegovim riječima, iz ustavnih određenja o nadležnostima Skupštine Crne Gore, jasno se može zaključiti da Skupština donosi pojedinačne akte na osnovu neposrednih „ustavnih“ ovlašćenja, ali i akte na osnovu „zakonskih“ ovlašćenja.
"U tom kontekstu jasno je da Upravni sud nije stvarno nadležan za vođenje postupka zaštite prava stranke isključivo u onim situacijama kada je upravni akt donijet u vršenju „ustavnih“ ovlašćenja Skupštine Crne Gore", rekao je Blažić.
Kako je naveo, upravni spor se, međutim, može voditi protiv pojedinačnih upravnih akata donijetih od Skupštine i predsjednika Crne Gore u izvršenju zakona, to jest zakonskih ovlašćenja, što je i bio slučaj u konkretnoj upravnoj stvari koja se odnosi na razrješenje člana Savjeta RTCG.
"U tom pravnom kontekstu, Odluka o razrješenju člana Savjeta RTCG je nesporno donijeta u vršenju delegirane generalne ustavne nadležnosti, ali i konkretne zakonske nadležnosti Skupštine Crne Gore u smislu člana 27 i 42 Zakona nacionalnom javnom emiteru RTCG", kaže Blažić.
Kako je objasnio, tome u prilog najbolje govori dispozitiv Odluke o razrješenju Skupštine Crne Gore gdje ustavno pravni osnov razrješenja ne postoji. »Jer je eksplicitni pravni osnov u dispozitivu rješenja, član 82 stav 1 tačka 3, koji se odnosi na potpuno drugu pravnu stvar donošenja drugih propisa i opštih akata (odluka, zaključaka, rezolucija, deklaracija, i preporuka)«.
Zato je, navodi on, Upravni sud bio stvarno nadležan da odlučuje u ovoj upravnoj stvari.
"Odbijanjem nadležnosti Upravnog suda da rješava spornu upravnu stvar stiče se utisak da Upravni, a ni Vrhovni sud nije razdvojio nadženost u odnosu na pojedinačne akte iz konkretnih „ustavnih“ nadležnosti Skupštine za javne funkcionere propisanim ustavom od konkretnih „zakonskih„ nadležnosti Skupštine i upravnih akata izbora, imenovanja, postavljenja nosilaca javnih funkcija konkretizovanih zakonom koji ipak podliježu upravno sudskoj ocjeni zakonitosti, kao što je član Savjeta RTCG, ali i drugi javni funkcioneri utvrđeni posebnim zakonima". kazao je Blažić.
On zaključuje da u konkretnom pravnom slučaju, sudska grana vlasti apsolutno ima pravo da kontroliše zakonitost donesenog pojedinačnog pravnog akta od zakonodavne, jer je riječ o pravnom aktu donesenom kroz »zakonska« a ne "ustavna" ovlašćenja Skupštine.
"Upravni sud je bio nadležan da kroz upravni spor riješi predmetnu stvar s obzirom da nije riječ o aktu donesenom na osnovu neposrednog “ustavnog” već delegiranog “zakonskog” ovlašćenja precizno naznačenim u dispozitivu sporne odluke Skupštine", smatra Blažić.
Bonus video:
