To što Hrvatska još nije otvorila granice za državljane Crne Gore, a Njemačka ne preporučuje putovanje u jedinu korona fri destinaciju u Evropi, unutrašnje je pitanje tih zemalja.
Upitani da prokomentarišu odluke tih država, odnosno da li su se prilikom donošenja vodili epidemiološkim kriterijumima, iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) “Vijestima“ su kazali da je individualno pravo svake države da definiše uslove i zemlje kojima će u sklopu popuštanja mjera otvoriti granice.
“Stav većine država EU je da se u prvom aktu fokusiraju na popuštanje mjera unutar same Unije, a nakon toga i ka drugim državama. Odluke o otvaranju granica su unutrašnje pitanje svake države i kao takve ih treba i posmatrati“, odgovorili su iz institucije na čijem je čelu Boban Mugoša.
Iz Nacionalnog stožera civilne zaštite Hrvatske, koji je krajem maja donio odluku o otvaranju granica sa 10 zemalja, ni nakon sedam dana “Vijestima“ nisu odgovorili da li su se i kojim epidemiološkim kriterijumima vodili i zašto državljani Crne Gore, koja je proglasila kraj epidemije i nema aktivnih slučajeva Covida-19, ne mogu putovati u tu susjednu zemlju.
Crnogorske granice su 1. juna otvorene za više od 130 država, među kojima su i Hrvatska i Njemačka. To znači da njihovi državljani bez karantina, samoizolacije ili negativnog testa na novi koronavirus mogu dolaziti i boraviti u Crnoj Gori.
IJZ je takvu odluku predložio na osnovu grupe kriterijuma, među kojima je najznačajniji broj aktivnih slučajeva oboljelih od Covida. Tako su granice otvorene za zemlje koje imaju do 25 trenutno oboljelih na 100.000 stanovnika.
“Epidemiološkom procjenom i analizom obolijevanja je utvrđeno da stopa aktivnih slučajeva od 25 na 100.000 stanovnika ukazuje na nivo lokalne transmisije koji predstavlja prihvatljiv rizik za nesmetano kretanje i boravak stanovnika tih država u Crnoj Gori“, objasnili su iz IJZ.
Crna Gora je bila posljednja evropska zemlja u koju je zvanično stigao novi koronavirus, a prva je ostala bez aktivnih slučajeva. Prvi slučajevi otkriveni su 17. marta, epidemija je proglašena 26. marta, a odjavljena 2. juna.
Registrovane su 324 oboljele osobe, a devet ih je preminulo.
Prema podacima IJZ, nultih pacijenata je 30, 260 se inficiralo putem kontakata sa njima, dok je kod 34 osobe nepoznat izvor obolijevanja.
Holandija uzvratila istom mjerom?
“Vijesti“ su IJZ pitale i kako komentarišu to što ni Holandija ne preporučuje putovanje u Crnu Goru. Iz te ustanove pozvali su se na zvaničan stav Vlade te Kraljevine od 1. maja, u kojem se navode informacije o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori po pitanju koronavirusa, putovanjima, kao i ostala korisna obavještenja za njihove državljane.
“Gdje je kao razlog navedena nemogućnost dolaska za holandske državljane u Crnu Goru. Zaista, na listi država koju usvaja Nacionalno koordinaciono tijelo u posljednjoj verziji nema Holandije“, odgovorili su iz IJZ.
Iz te ustanove osvrnuli su se i na mapu objavljenu na sajtu Vlade Holandije, na kojoj je Crna Gora prikazana crvenom bojom, kao zemlja u koju ne treba putovati.
“Informacija na kojoj je prikazana mapa ažurirana je 23. marta i posljedica je činjenice da se logistički aspekti putovanja holandskih turista u trenutku izrade mape mogu zakomplikovati imajući u vidu ozbiljnost, dinamiku i intenzitet preventivnih mjera i restrikcija kretanja koje su uvođene tokom ranijeg perioda“, istakli su iz IJZ.
Na sajtu Vlade Holandije piše da s obzirom na novi koronavirus ne treba putovati u Crnu Goru, jer je to rizično, kao i da lokalne vlasti preduzimaju mjere za borbu protiv širenja Covida, koje mogu brzo mijenjati.
Navedeno je i da se od decembra 2019. godine održavaju protesti protiv eksproprijacije imovine Srpske pravoslavne crkve od strane Vlade Crne Gore, pa se državljanima Holandije savjetuje “da izbjegavaju gužve i demonstracije“.
Sada dovoljno 14 dana samoizolacije
IJZ je korigovao mjere koje se odnose na period koji građani treba da provedu u karantinu i samoizolaciji. Hiljade osoba u Crnoj Gori u karantinu i samoizolaciji provelo je 28 dana, a nadležni sada poručuju da je ta mjera korigovana, jer nove studije govore u prilog da je 14 dana ograničenoog kretanja i praćenja po povratku iz pogođenog područja opravdano.
“Iako opisana u pojedinim slučajevima u Kini, ekstremno duga inkubacija novog koronavirusa je više presedan nego pravilo. Trenutni stav Svjetske zdravstvene organizacije i drugih javno-zdravstvenih autoriteta je da se prije radilo o ponovnom, neprepoznatom, izlaganju virusu nego dugoj inkubaciji“, odgovorili su iz IJZ.
U toj ustanovi tvrde da ovakvi slučajevi nisu identifikovani u statistički značajnijoj populaciji, s obzirom na to da je broj epidemiološki obrađenih slučajeva u svijetu zbog širenja oboljevanja na žalost značajno porastao u odnosnu na početak dešavanja u Kini.
“Studije objavljene u posljednje vrijeme, kako na slučajevima iz Kine, tako i u drugim državama, ukazuju da vrijeme inkubacije značajno varira među pacijentima, da je ga kod mnogih slučajeva jako teško utvrditi te da je srednje vrijeme inkubacije u većini objavljenih studija oko pet dana, pri čemu se simptomi u 97,5 odsto simptomatskih slučajeva pojavljuju u roku do 12 dana nakon izlaganja“, piše u odgovoru.
Granica neće biti otvorena ove sedmice za državljane Srbije?
IJZ je u prije tri dana dopunio listu zemalja za koje su otvorene granice, a na njoj su se našle Malta, Kipar i Irska. Među državama iz kojih je dopušten dolazak i boravak bez obaveznog institucionalnog karantina još nema susjedne Srbije.
U Srbiji je u subotu bilo svega šest aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, što je deset puta manje u odnosu na petak, kada ih je bilo 64 na 100 hiljada.
Prema podacima objavljenim na covid19.rs, u posljednja 24 sata u Srbiji su se od koronavirusa oporavile 4.052 osobe.
Pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” Darija Kisić Tepavčević juče je kazala da nagli skok oporavljenih nema veze sa nemedicinskim razlozima. Istakla je da je na Kriznom medicinskom štabu donijeta odluka da se kod asimptomatskih pacijenata traži jedan, umjesto dva negativna uzastopna testa, te da je kod ove grupa oboljelih skraćen tok praćenja bolesti.
Premijerka Srbije Ana Brnabić juče je pozdravila vijest da su se stekli uslovi za otvaranje crnogorskih granica.
Ipak, crnogorske vlasti vjerovatno neće prije petka dopustiti ulazak i boravak srbijanskim državljanima bez institucionalnog karantina od 14 dana.
Nacionalno koordinaciono tijelo je na sjednici krajem sedmice odlučilo da IJZ petkom ažurira i objavljuje listu država sa manje od 25 aktivnih slučajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika iz kojih je dozvoljen ulazak u Crnu Goru bez obavezne institucionalne samoizolacije. To znači da bi Srbija, ako ne poraste broj oboljelih preko 25 slučajeva na 100.000 stanovnika, mogla da se nađe na listi IJZ u petak.
Forbs: Crna Gora bezbjednija od SAD i Rusije
Crna Gora se našla na 42. mjestu liste najbezbjednijih zemalja u trenutnoj fazi pandemije koronavirusa američkog časopisa Forbs, čime je, uz još nekoliko balkanskih zemalja, bolje plasirana od velikih svjetskih sila, kao što su Sjedinjene Američke Države, Rusija i Velika Britanija.
Na prvom mjestu liste zasnovane na izvještaju organizacije “Deep Knowledge Group” je Švajcarska, dok u ovom trenutku najopasnija država Sudan. Od zemalja u regionu najbolje je plasirana Slovenija, koja se nalazi na 32. mjestu.
U studiji se ističe da su Švajcarska i Njemačka zauzele prva dva mjesta zbog jake ekonomije i obazrivosti prilikom slabljenja mjera.
Bonus video:
