U Evropi se godišnje baci oko 88 miliona tona hrane, dok se troškovi za proizvodnju iste procjenjuju na oko 143 milijarde eura.
U svijetu čak jedna trećina preostale hrane završi kao otpad, što čini veliki novčani gubitak – blizu jedan trilion dolara.
Osim u domaćinstvima, višak hrane javlja se u hotelima, te restoranima.
Vlasnik restorana "Pod volat" u Podgorici Nedžad Lekić kazao je da je njihova praksa od kada postoje, odnosno 27 godina, da hranu koja ostane razdijele.
"Kod nas se ništa ne baci, dijelimo hranu, ljudima, koji su slabijeg imovnog stanja. Pojedini uzimaju za svoje ljubimce", kazao je Lekić.
On je pojasnio da nije veliki broj građana, kojima dijele hranu, a da nema pravila kada dolaze po hranu.
"Dolaze tokom dana, humano je pomagati ljude, koji ne mogu da obezbjede obroke sebi", kazao je Lekić.
U Njemačkoj pojedini restorani gostima naplaćuju ono što ostane na tanjiru, dok je Francuska u namjeri da se izbori sa ovim problemom, 2016. donijela propis kojim se supermarketi obavezuju da preostalu hranu doniraju u dobrotvorne svrhe. U suprotnom im prijeti kazna i do 75 hiljada eura.
Iz Ministartsva poljoprivrede i ruralnog razvoja ističu da su svjesni problema, ali da se višak hrane može preraspodijeliti samo pod uslovom da zadovoljava kriterijume bezbjednosti. Smatraju i da samo usvajanje zakona kojim bi bilo propisano šta da marketi, restorani i potrošači rade sa viškom hrane – ne bi riješilo problem.
„Rješavanje ovih pitanja zahtijeva sistemski pristup i nije ih moguće riješiti samo donošenjem zakona. Crna Gora se odgovorno odnosi prema svim preporukama i smjernicama za smanjenje gubitaka i doniranje hrane koje dolaze sa relevantnih adresa poput FAO i EK.“
Cilj EU propisa jeste da se količina otpada smanji za polovinu do 2030. godine. Činjenica da se trećina hrane baci itekako je zabrinjavajuća, posebno kada se uzme u obzir podatak da je u svijetu više od 800 miliona ljudi svakodnevno gladno.
Samo u EU 20 odsto hrane ode na otpad, dok se svakog drugog dana 43 miliona ljudi bori da sebi obezbijedi pristojan obrok.
Bacanje hrane stvara problem u životnoj sredini, ali podrazumijeva i nepotrebno trošenje novca.
EU je kreirala platformu koja se bavi direktno ovim problemom, u okviru koje se nude dva rješenja i savjeti za primjenu istih – doniranje hrane, te bezbjedno prosljeđivanje namirnica koje više nisu adekvatne za ljude, za ishranu životinja.
Tri koraka mogu doprinijeti rješenju – postavljanje ciljeva i mjerenje pomaka, ostvarivanje saradnje među državama i razmjena informacija, te usvajanje novih održivih navika.
Bonus video:
