Knjigovodstvena dokumentacija i vrijedna arhivska građa iz nekadašnje filijale “Atlas banke” u Beranama, koja je bila preteča svih banaka u tom gradu, sačuvana je i nalazi se na sigurnom.
To tvrdi stečajni upravnik “Atlas banke” Mirko Radonjić, dok neki od bivših radnika te filijale kažu da to ne odgovara istini i postavljaju pitanje - zašto nikada nije formirana komisija za izuzimanje arhivske građe, “što je stečajni upravnik bio u obavezi da uradi u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi“.
“Vijestima” su dostavljene fotografije i video-zapis na kojem se vidi kako je sa zadnje strane zgrade “Atlas banke” parkiran komunalni kamion, i kako dvojica radnika u paketima izbacuju razni pisani materijal.
Video-zapis je napravio jedan od bivših deponenata banke koji se tu slučajno zatekao, i na snimku se čuje kako govori - “eto gdje završi moja banka, poslaću ovo Dušku (Kneževiću) da vidi“.
Iz stečajne uprave tvrde, međutim, da je “sva poslovna dokumentacija zatečena u ranijoj organizacionoj jedinici banke Berane i za koju postoji obaveza čuvanja u skladu s propisima i s Listom kategorija registraturskog materijala sa rokovima čuvanja u Atlas banci AD Podgorica u stečaju broj 01-3-6707, na koju je Državni arhiv Crne Gore dao saglasnost broj 02-20-63 dana 19. 7. 2019. godine, izmještena iz Berana i arhivirana kod ovlašćenog pravnog lica, društva s ograničenom odgovornošću za špediciju, informatički inžinjering i usluge arhiviranja “Knjaz” Podgorica”, sa kojim imaju “potpisan ugovor o poslovnoj saradnji“.
“Ostala bezvrijedna, pohabana ili potpuno oštećena papirna dokumentacija, koju su pretežnim dijelom činile razne publikacije, službeni listovi, neupotrebljiv kancelarijski materijal (registratori, papirni i PVC omoti, koverte i sl.), marketinški materijal (flajeri, posteri i sl.), blanko obrasci sa oznakom banke i sl., je uništena na licu mjesta i deponovana u skladu sa ekološkim propisima“, odgovoreno je “Vijestima” iz stečajne uprave Atlas banke.
Dobro upućen u ovu problematiku i dugogodišnji radnik Atlas banke u Beranama tvrdi s druge strane da je problematično što stečajna uprava nije konsultovala niti angažovala nikoga od starih radnika filijale prilikom, kako kaže, otuđivanja i uništavanja, vrijedne dokumentacije.
“Postojala je zakonska obaveza da se formira komisija od strane državnog arhiva i radnika banke koji bi utvrđivali vrijednost dokumentacije. Kako neko ko dođe iz Podgorice može da zna šta je tu vrijedno, a šta nije“, kaže on.
Objašnjava da je banka, prije nego je pristupila Atlas sistemu, bila preteča svih banaka u Beranama, i da je u njoj čuvana sva dokumentacija svih bivših privrednih preduzeća još iz vremena SFRJ, koja su je i izgradile.
“Ova zgrada je izgrađena 1974. godine od sredstava gradske privrede koja je u to vrijeme bila treća u Crnoj Gori. Tada je postojala samo ova banka. Ta banka se poslije rata zvala Komunalna banka Ivangrad, Andrijevica i Plav. Zatim je mijenjala ime u Osnovnu banku, potom u Montenegro banku. 1992. godine se izdvojila iz sistema Montenegro banke i tada je formirana Beranska banka. Beranska banka je 2003. godine pripojena Atlas banci“, pojasnio je on. Prema njegovim riječima, u banci je čuvana sva vrijedna poslovna dokumentacija iz tog dugog perioda.
“Stečajna uprava je mogla sa građom poslije 2003. godine da radi šta god želi. Ali, bilo kakvu dokumentaciju iz ranijeg perioda morali su da predaju državnom Arhivu, a ne nekom privatnom preduzeću“, tvrdi on.
On kaže da vjeruje i da u registratorima ima vrlo vrijedne dokumentacije, tako da ni oni nisu mogli biti tek tako uništeni.
“Sve to je urađeno potpuno netransparentno, i zato ostaje sumnja u to što je činjeno poslije uvođenja stečaja. Nekima od nas su i lične stvari ostale u zgradi, na radnim stolovima.
Toga dana, odmah po završetku radnog vremena, pojavilo se novo obezbjeđenje, zaključali su vrata i više niko od nas starih radnika nije mogao da uđe u zgradu“, kaže bivši službenik.
Šta je s “kilogramom zubarskog zlata”?
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, u jednom od sefova Atlas banke u Beranama, u trenutku uvođenja stečaja, nalazio se i kilogram zubarskog zlata koje je bilo vlasništvo Fonda zdravstva.
“Vrijednost tog zlata bila je oko pedeset hiljada eura“, tvrdi bivši službenik banke.Iz stečajene uprave su odgovorili da su “prema evidencijama Atlas banke AD Podgorica i zatečenom stanju prilikom uvođenja stečaja svi sefovi u ranijoj organizacionoj jedinici banke Berane bili slobodni, odnosno oslobođeni od sadržaja“
Poklonili računare, štampače i namještaj, radnici kažu da nijesu smjeli
Iz stečajne uprave odgovorili su da su “osnovna sredstva, van funkcije i bez knjigovodstvene vrijednosti, iz ranijeg poslovnog prostora u Beranama, računari s kojih je prethodno uklonjen operativni sistem, štampači i kancelarijski namještaj i sl, ustupljena bez nadoknade, odnosno donirana JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Berane, JU OŠ “Vuk Karadžić” Berane, NVO Korak nade Berane, KUD ‘Lim’ Berane i Streljački klub ‘Meta’ Berane“.
“Oprema koja je imala knjigovodstvenu vrijednost je izmještena u Podgoricu i ista je bila predmet prodaje po javnim pozivima od decembra 2019. i januara 2020. godine“.
Bivši radnici smatraju da je obaveza stečajnog upravnika bila da nenovčana sredstva pretvori u novčana.
“Možda nešto nema knjigovodstvenu vrijednost, ali ima novčanu. Kompjuteri, na primjer, već poslije dvije godine nemaju knjigovodstvenu vrijedost. Ali, stečajni upravnik je morao da sve pretvori u novčanu vrijednost i da proda, a ne da donira i poklanja“, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Bonus video:
