Poglavlje 27 - životna sredina trebalo bi da bude otvoreno u prvoj polovini ove godine, a Crna Gora će tražiti prelazni period za rješavanje problema otpada i otpadnih voda do 2035. godine.
Za to će trebati više od 1,4 milijarde eura, za koje će, kako je saopšteno iz EU, Crna Gora morati da se, uglavnom, sama snađe. To je saopšteno na jučerašnjoj tribini „Crna Gora i EU, Poglavlje 27- Životna sredina i klimatske promjene“, koju je organizovao skupštinski Odbor za evropske integracije.
Šef sektora za saradnju Delegacije EU Herman Špic kazao je da u pripremi za pristupanje EU nema privilegija za male zemlje kao što je Crna Gora.
“Održivi razvoj je glavni cilj EU u zaštiti životne sredine. To znači da kratkoročne ekonomske dobrobiti koje se postižu na uštrb životne sredine moraju da se zaustave, a umjesto toga se moraju sprovoditi aktivnosti zasnovane na održivoj ekonomiji“, kazao je Špic.
On je naveo da investiranje u životnu sredinu nije gubitak, već se time štedi novac dugoročno i da Crna Gora najviše zaostaje u oblasti tretmana otpadnih voda i zaštiti životne sredine.
“EU je spremna da pomogne da ispuni te zahtjeve. Imamo program od 60 miliona eura od 2018, ali Vlada mora da se postara da većinu novca obezbijedi sama”, kazao je Špic.
Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Saša Radulović, kazao je da je finalni nacrt pregovaračke pozicije Crna Gora dostavila EK u ponedjeljak 22. januara i da ga je EK „generalno pohvalila“.
“Dosadašnja analiza je pokazala da će troškovi usklađivanja i sprovođenje evropskih standarda u tom Poglavlju iznosti oko 1,4 milijarde eura do 2035”, kazao je Radulović. On je pojasnio da će veliki dio sredstava biti obezbijeđen kroz IPA, kao i druge fondove EU, koji će biti dostupni nakon pristupanja EU i naveo da će se, prema sadašnjim informacijama, otvaranje poglavlja desiti u prvoj polovini ove godine.
Radulović plaši cijenom struje
Sasa Radulović je kazao da nevladin sektor često optužuje Termoelektranu za najveće zagađenje u Pljevljima. ”U klasičnom crnogorskom maniru idemo u radikalizam, pa tražimo da se nešto ugasi, a da ne uradimo nijedan plan. Nikada nisam čuo da je neko razvio scenario šta će sa zaposlenima, kakav bi uticaj gašenje imalo na našu zavisnost od uvoza električne energije ili poskupljenje cijena struje”, kazao je Radulović.
Nataša Kovačević (Green home) je kazala da to nije tačno i da je NVO imao studije za rješenja koja su državne institucije ignorisale. Ona je navela da je upitna i isplativost novog bloka, jer je 16 termoelektrana u Evropi ugašeno, a ide se ka tome da se ugase i druge. “Nemamo analizu koja dolazi iz Instituta za javno zdravlje koja ukazuje koliko je zaista smrtnih slučajeva vezano za zagađenost vazduha u Pljevljima”, kazala je Kovačevićeva, ukazavši da postoje resursi za obnovljive izvore energije.
Bonus video:
