Iako osvane miran i sunčan dan, nepoznavanje pravila, neinformisanost i amaterizam prilikom isplovljavanja na more - ponekad mogu dovesti do tragičnih posljedica.
To u razgovoru za “Vijesti” kaže pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe Žarko Lukšić.
Primjera za to je na desetine, a posljednji se dogodio u subotu, kada je Maja Šljivančanin (31) stradala u pomorskoj nesreći u budvanskom akvatorijumu. U sudaru manje jahte i barke, povrijeđen je Vladan Stanišić, koji je sa bio u barci sa poginulom djevojkom. Zbog sumnje da je, upravljajući jahtom, izazvao tešku nesreću na vodi, policija je uhapsila je sedamnaestogodišnjeg M.S....
Lukšić navodi da slučaj dvojice pecaroša iz Sutomora, koji su u rano jutro isplovili po mirnom moru, svjedoči o ćudima prirode i o tome kako nirvana u tren oka postane pobjesnela i zapjenušana površina, koja lako guta ljudske živote.
Poziv pomorsko-operativnom centru da se ribarima gubi svaki trag jer se ne javljaju ni na mobilne telefone, stigao je oko 11 časova. Nakon sat i po potrage, posada Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), Stevan Asović i Nikola Bošković, na spasilačkom čamcu SAR-1 pronašli su ih na skrivenoj plažici Kurtovića porat, u uvali Majevik, gdje su bili zarobljeni zbog jakog vjetra, koji je u međuvremenu počeo da duva i dostizao brzinu do 35 čvorova. Njihova pasara, dužine pet metara, potom je uz male poteškoće dotegljena do sutomorske plaže...
Lukšić ističe da prilikom odluke o odlasku na more, a posebno u zadnjih nedjelju dana, treba uzeti u obzir vremenske uslove. Svi građani, kaže, tu informaciju mogu dobiti vrlo jednostavno, pozivom na broj 129, koji je besplatan i u funkciji je 24 sata dnevno.
“To je prvi siguran korak koji svaki voditelj čamca treba da uradi prije isplovljenja iz marine. Pored toga, bitna je opremljenost čamca, što podrazumijeva posjedovanje sidra, pojaseva za spasavanje, dovoljne količine konopa, ali i sve drugo što je potrebno i prilikom registracije čamaca, koje obavlja tehnički inspektorat u Tivtu, u sastavu UPSUL-a. Kad se sve ove mjere preduzmu, uz naravno dopune dovoljne količine goriva koje zavisi od planirane destinacije, smanjuje se uveliko rizik od potencijalnih problema“, kaže Lukšić.
Slično sutomorskim pecarošima, prije oko mjesec, UPSUL je imao uspješnu akciju spasavanja tri osobe kod Svetog Stefana, koje su takođe bile zarobljene usljed jakog sjevernog vjetra.
“Nakon toga, imali smo slučaj tegljenja sa Kraljičine plaže i Sutomora, usljed kvara motora i nedostatka pogonskog goriva“, priča Lukšić.
Prisjeća se i efikasne akcije evakuacije člana posade početkom februara kada je katamaran, koji je plovio za Bokokotorski zaliv, zatražio takozvani MEDICO poziv.
“Poziv je upućen radio vezom pomorsko-operativnom centru, koji je odmah preuzeo koordinaciju akcijom, a koja je podrazumijevala ukrcaj medicinskog tima Doma zdravlja u Baru. Za nekih pola sata čamac SAR-1 je došao do pozicije plovila, i članu posade pružio prvu medicinsku pomoć usljed srčanih problema. Naravno, član posade potom je prevezen u Dom zdravlja u Baru, gdje je medicinski zbrinut“, ispričao je Lukšić kako UPSUL u nekim akcijama mora sarađivati i sa svim drugim službama u državi.
Posebno složeno je, navodi Lukšić, bilo spasavanje tri odrasle osobe i jednog djeteta s francuske jedrilice “Oeava”, koja se u trenutku kvara nalazila oko osam nautičkih milja od Ulcinja prema Otrantskim vratima. Usljed nagle promjene vremena, priča on, jak sjeverozapadni vjetar dizao je talase i do četiri metra i pokidao glavno jedro zbog čega su se konopi upleli u propeler, pa je jedrilica bila nesposobna za navigaciju i manevar.
“’Oeava’ je uputila MAY DAY poziv pomorsko-operativnom centru oko 19.30h što je bio alarm za spasilačke ekipe UPSUL-a, koje su za oko 30 minuta stigle na poziciju jedrilice uprkos veoma jakom vjetru koji je dostizao jačinu do 40 čvorova. Talasi su bili tri do četiri metra, a tu je svoju snagu i sposobnost pokazao specijalni čamac SAR-5, koji je UPSUL nabavila donacijom Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore“, priča Lukšić.
Kaže da je na jedrilici vladala panika zbog čega je tražena asistencija remorker kompanije “Ocean Montenegro”. Sve vrijeme dok nije stigao remorker, ističe, posada SAR-5 Bošković i Čejović, bila je u direktnom kontaktu s ljudima na jedrilici.
“Posadi jedrilice naloženo je da lagano proslijedi bliže obali uz pomoć jednog malog jedra koje je ostalo zdravo. Remorker je uspio oko 22.50 sati da jedrilicu uzme u tegalj i otegli prema luci Bar“, kaže Lukšić.
Dodaje da je cijela operacija trajala oko pet sati.
“To je bila riskantna akcija za našu posadu jer su na jedrilici vladali strah, a kasnije i panika“.
Lukšić kaže da je sigurnost trenutno povezana sa smanjenim brojem plovila usljed uticaja pandemije COVID-19, koja plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore.
“S tim u vezi, preko pomorsko-operativnog centra na Dobroj Vodi, operateri prate kretanje svih plovnih objekata, a posebno stranih jahti koje moraju dobiti odobrenje za uplovljavanje, ako ne ispunjavaju uslove da dolaze iz ‘zelenih zemalja’ (države iz kojih se može ući u Crnu Goru bez ograničenja uvedenih zbog pandemije). Tu UPSUL, usko sarađuje sa Sektorom granične policije - Regionalni centar Jug i Mornaricom Crne Gore“.
Probleme uglavnom za vikend prave crnogorski državljani
Lukšić ističe da se UPSUL s problemima na moru sada suočava uglavnom tokom dana vikenda.
“Od početka juna, intervencije smo imali svakog vikenda a u 90 odsto slučajeva, to su bili građani Crne Gore, koji su dolazili na plaže i uvale da provedu slobodno vrijeme. Takođe, bilo je i slučajeva kada su članovi posade prilikom jakog vjetra išli na nepristupačne predjele i time pravili probleme i sebi i spasilačkim jedinicama“, priča Lukić.
Na pitanje da li UPSUL interveniše i kada skuteri i gliseri divljaju rijekom Bojanom, kazao da je to nadležnost Inspekcije sigurnosti i bezbjednosti Bar. “UPSUL daje svoj doprinos u ustupanju plovnih objekata i posada, koje stoje na raspolaganju prilikom inspekcijskog nadzora. Svakako, UPSUL svaku prijavu, ne samo u vezi sa skuterima, prosleđuje nadležnim institucijama, a povratnu informaciju šta je urađeno po tom pitanju - građanima“.
Jedan je Taro
Lukšić je kazao da će jedini svjetionik s posadom, na Mendri u Valdanosu, kod Ulcinja, uskoro biti modernizovan. Na pitanje da li će Crna Gora možda dobiti još neki “živi“ svjetionik, Lukšić je kazao da sada nije u planu izgradnja sličnog objekta poput onog u Mendri.
“Taro je jedinstven i neprevaziđen“, Lukšić nije krio simpatije prema Taru Stojanoviću, jedinom svjetionačaru u Crnoj Gori.
Dodao je da će u narednih nekoliko godina biti u potpunosti revitalizovana sva pomorska svjetla i bove na primorju.
“Takođe, na Kršu od Đerana, naspram ulcinjske Velike plaže, planiramo da postavimo navigacviono svjetlo za opasnost“.
Krš od Đerana postao je poznat široj javnosti kada se na njegovom južnom dijelu, prije skoro 20 godina, nasukala jahta s pojedinim članovima diplomatskog kora u Crnoj Gori i ministrima. Svi oni su nakon što su ih spasili ulcinjski ribari, kolektivno otišli na ručak na Adu Bojanu, a potom se službenim vozilima vratili za Podgoricu. Zbog incidenta niko nije odgovarao, a skandal je uz sveti zavjet ćutanja svih aktera, ubrzo bio zataškan.
Bonus video:
