Vlada je spremna da u dijelu zaštite novinarskih izvora izbriše odredbu da novinar na zahtjev tužioca mora otkriti izvor kada piše o slučajevima koji se odnose na otkrivanje krivičnih djela, za koje je zaprijećena kazna zatvora pet ili više godina.
To je danas saopštio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a tokom koje se raspravljalo o predlogu Zakona o medijima, kao i javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, navodeći da će razmisliti i o povećanju iznosa u Fondu za pluralizam, kako bi pomogli crnogorske medije.
Pomenute predloge Zakona su članovi Odbora usvojili, sa obavezom da u taj dokument budu uvrštene izmjene na predlog predstavnika nevladinog sektora.
Amandmanima, koje su uputili Centar za građansko obrazovanje (CGO), Media centar i Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) predlaže se zaštita novinarskih izvora, obaveza organa javne vlasti da svim novinarima/medijima odgovore na upite u najkraćem roku, ukidanje prava države da finansira samoregulaciju, obavezno registrovanje svih medija (i portala), utvrđivanje pravila komentarisanja na portalima kako bi se izbjegao govor mržnje i njegovo hitno uklanjanje.
Predstavnik regionalne Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš apelovao je na nadležne da učine sve da se spriječi da zbog liberalnog tržišta, građane u Crnoj Gori "se edukuju kroz primitivni sadržaje iz Parova, Zadruge i Farme".
On je to pojasnio time da je zbog liberalnog tržišta, koje omogućava da na medijskoj sceni u Crnoj Gori ima regionalnih medija, koji ne stvaraju program u našoj državi, ali uzimaju veliki dio marketinškog kolača.
"Nemojte da edukujuemo građane, kroz 'Farmu', 'Parove', i 'Zadrugu', jer ne želimo da izdvojimo više novca za naše medije. Može nam se desiti da za pet godina nemamo medije iz Crne Gore", kazao je Maraš.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević je istakla da je neophodno obrisati odredbu da se prilikom raspodjele sredstava prednost daje osnivačima medija, koji su članovi eksternih samoregulatornih tijela.
Ona je taj predlog obrazložila time da u Crnoj Gori postoji više samoregulatornih tijela, a da nema naznaka da bi skoro moglo biti uspostavljeno jedno jedinstveno.
Kako iz CGO smatraju važnije je jačati funkcionalnost, transparentnost i stručnost postojećih samoregulatornih tijela, nego ih pokušavati vještački svesti na jedno formalno čije odluke dio medija ne priznavao.
"Nije prihvatljivo da država zakonima propisuje obaveznost medijske samoregulacije, niti da favorizuje neki od samoregulatornih modela i praksi putem finansijske podrške ili na drugačiji način. Država jedino može da na primjeren način, bez miješanja u unutrašnja pitanja medija I novinarske zajednice, ohrabruju medije da razvijaju samoregulaciju po svojoj volji. Sve ostalo, a posebno preferencijalno finansiranje, u crnogorskoj društveno-političkoj realnosti , predstavljalo bi opasan ulazakl vlasti u jednu zabranjenu zonu i urušavanje samoregulacije medija", istakla je Uljarević.
Iz CGO smatraju da i Evropska komisija u svojim izvještajima govori u množini kada navodi da treba jačati samoregulatorna tijela i da ne traži, kao niti bilo ko od releventnih međunarodnih organizacija od Vlade ne traži da stavi na budžet samoregulaciju, već da to Vlada ne radi zato što ima višak sredstava u budžetu, već zato đto to vidi kao način uticaja kroz medije.
Maraš je ocijenio da je nelogično da preko 120 medija u Crnoj Gori dobija 20 puta manji iznos od Radio Televizije Crne Gore.
"Ne zalazim pri tome da li je to puno ili malo novca za RTCG", istakao je on.
Povezani članci
Naglasio je da ako država svake godine daje novac za samoregulaciju, onda to nije samoregulacija, odnosno time se ne postiže nezavisnost.
"Zakon o medijima koji je pred vama čini iskorak u oblasti medijskih sloboda u demokratskom društvu, i kao takav sadrži kapitalne institute koji se po prvi put zakonski predviđaju", kazao je na sjednici Odbora ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
Napomenuo je da je izrada Zakona o medijima bazirana na opredjeljenju Vlade Crne Gore za usklađivanjem medijskog zakonodavstva sa najvišim standardima demokratskog društva, utemeljenih u principima transparentnosti i inkluzivnosti procesa izrade.
Ministar Bogdanović podsjetio je da je ovaj Predlog zakona proizvod rada široke multiresorske radne grupe, saradnje sa kvalifikovanim međunarodnim ekspertima Savjeta Evrope, Evropske komisije i OEBS-a, kao i široke javne rasprave.Dodao je da je, u cilju potpune harmonizacije sa standardima i najboljim komparativnim praksama po prvi put, na zahtjev Crne Gore, Predlog zakona o medijima bio predmet šest monitoring ekspertiza Savjeta Evrope i Evropske komisije u svim fazama izrade teksta, te da jeusklađen sa svim preporukama i sugestijama eksperata.
"Zakonom se uređuju osnovni principi slobode medija, slobode izražavanja, slobodnog osnivanja medija, javnosti medijskog vlasništva i transparentnosti oglašavanja u medijima, zaštite medijskog pluralizma, prava, obaveze i odgovornosti u informisanju, zaštita posebnih prava, zaštita izvora informacija, pravo na odgovor i ispravku, čuvanje i pravo uvida u medijski zapis i druga pitanja od značaja za rad medija", naglasio je Bogdanović.
Uljarević je predložila da se umjesto predloženog roka od 24 časa za brisanje neprikladnih komentara na portalima, to uradi za 60 minuta.
Iz Akcije za ljudska prava danas su saopštili da njihovi predstavnici nisu prisustvovali sjednici Odbora, jer su na nju pozvani dan uoči, što im nije ostavilo dovoljno vremena za pripremu i odlaganje ranije preuzetih obaveza.
"Smatramo da je pozivanje na ozbiljne sastanke poput rasprave u skupštinskom odboru dan ranije neprimjereno i svjedoči o omalovažavanju doprinosa NVO. Ističemo da je ovo već drugi put da se na sjednicu pozivamo jedan dan uoči njenog održavanja. HRA je blagovremeno podnijela znatan broj obrazloženih predloga rješenja i amandmana na Predlog zakona o medijima i Predlog zakona o RTCG. Međutim,koliko nam je poznato, nijedan predlog nije usvojen, a samo je poslanik Neđeljko Rudović, prihvatio naš predlog da se u zakonu definiše "dužna novinarska pažnja", s obzirom na to da na taj termin Predlog zakona o medijima na nekoliko mjesta upućuje, ali ga ne definiše. Ovakav Zakon o medijima će neminovnodovesti do proizvoljne primjene zakona ako se ovaj amandman poslanika Rudovića I drugi naši predlozi ne prihvate. Pored propusta oko dužne novinarske pažnje, ističemo da u Predlogu zakona o medijima nažalost nema, ni precizno definisane zaštite novinarskih izvora u skladu sa standardima Savjeta Evrope. U vezi regulisanja odgovornosti portala za komentare nije obezbjeđeno da se uzme u obzir da li je komentar dat anonimno ili ne. Isključivanje odgovornosti novinara za štetu nije predviđeno u potpunosti u skladu sa standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava", kazali su iz HRA.
Bonus video:
