Najmodernije protivoklopno naoružanje u regionu posjeduje Hrvatska, dok su Srbija i Rumunija takođe u samom vrhu, prenosi danas portal Balkanska bezbjednosna mreža, pozivajući se na međunarodni izvještaj Militari balans.
Taj portal navodi da se Crna Gora nalazi na posljednjem mjestu.
Kako navodi Balkanska bezbjednosna mreža, u svim zemljama regiona i dalje dominiraju zastarjela sredstva koja su adekvatna za borbu protiv tenkova starije generacije, a sve vojske posjeduju i ručne raketne bacače u pješadijskim jedinicama.
"Najmoćnije protivoklopno oružje u regionu ima Hrvatska. To su američke protivoklopne rakete AGM-114 Helfajer koje se lansiraju sa helikoptera OH-58D Kajova Vorior koje su SAD donirale Hrvatskoj", navodi se u tekstu i dodaje da je domet te rakete osam kilometara i da ona ima bojevu glavu koja može da uništi sve tipove tenkove i oklopnih vozila.
Mana je činjenica da se raketa ispaljuje sa sporog i teškog helikoptera.
Osim toga, Hrvati raspolažu i sa starijim generacijama raketa, manjeg dometa i probojnosti kao što su Maljutka, Fagot, Konkurs i Metis, ali je problem sa tim sredstvima što mogu da dejstvuju samo danju i pri dobrim vremenskim uslovima.
Drugo mjesto po kvalitetu protivoklopnog naoružanja u regionu drži Srbija sa ruskim raketama 9M120 Ataka, koje se ispaljuju sa borbenih helikoptera Mi-35M.
"Ataka ima domet šest kilometara, laserski se vodi do cilja, prosječnom brzinom od 400 metara u sekundi što potencijnom protivniku ostavlja male šanse da pobjegne. Posjeduje tandem bojevu glavu, što znači da probija oklop svih savremenih tenkova i oklopnih vozila. Raketa dobija na efikasnosti i zbog činjenice da se lansira sa helikoptera Mi-35M koji ima dobre letne karakteristike", dodaje se.
Ostatak protivoklopnih snaga Vojska Srbije čine zastarjeli sistemi kao što su Maljutka, Fagot i drugi.
Rumunija zauzima treće mjesto po kvalitetu protivoklopnog naoružanja, sa izraelskim raketama Spajk LR dometa četiri kilometra sa laserskim vođenjem do cilja i tandem bojevom glavom, koje su se pokazale izuzetno precizne u svim vremenskim uslovima.
Rumunija, međutim, ima i zastarjele sisteme u rezervi, neke čak i iz vremena Drugog svjetskog rata, koji su efikasni samo protiv statičnih ciljeva na malim daljinama.
Na četvrtom mjestu je Slovenija, koja takođe posjeduje lake prenosne sisteme Spajk izraelske proizvodnje, dok je iza nje Bugarska, koja ima masovne protivoklopne snage ali ne i savremene projektile.
Mađarska ima ozbiljan manjak protivoklopnog naoružanja, što je posljedica drastičnog smanjenja vojske 90-ih godina i na početku 21. vijeka, dok po kvalitetu i brojnosti slijede Oružane snage BiH, čiji protivoklopni kapaciteti su zasnovani na sistemima naslijeđenim od entitetskih vojski, čiji je arsenal raznolik.
Pretposljednje mjesto drži Armija Sjeverne Makedonije, dok je na posljednjem mjestu Crna Gora.
Albanija je jedina zemlja u regionu koja nema protivoklopne sisteme u svom arsenalu.
Bonus video:
