Koncesioni akt za izgradnju hidroelektrane (HE) na Komarnici je površan i nepotpun dokument, koji ne potvrđuje ekonomsku isplativost planirane investicije, pa će eventualni ulazak u njenu realizaciju biti nova opasna avantura Vlade i Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) na teret crnogorskih potrošača.
To je ocijenila Ines Mrdović, pravna savjetnica pri NVO “Akcija za socijalnu pravdu” (ASP), iz koje su Ministarstvu ekonomije dostavili set komentara na nacrte koncesionog akta i koncesionog ugovora za HE Komarnica.
Rok za dostavljanje komentara istekao je u petak, a iz te NVO u komentarima navode da javnosti nijesu predočeni svi relevantni podaci iz kojih se nedvosmisleno može ocijeniti da li je riječ o ekonomski isplativoj investiciji. “Koncesiju Vlada dodjeljuje EPCG, u kojoj ima većinsko vlasništvo, uz isključenje javnog oglasa. Javnosti nije predočena analiza ostvarivanja javnog interesa davanjem koncesije, niti je objašnjeno zašto se javna rasprava sprovodi u vrijeme godišnjih odmora i žagora predizborne kampanje”, navela je Mrdović.
U komentarima se ukazuje da projekat ne potvrđuje javni interes, veću zaposlenost, ubrzani privredni razvoj, adekvatan prihod za koncedenta, te racionalno i pravilno korišćenje prirodnih resursa, pa se predlaže da Ministarstvo ekonomije povuče dokumenta i javnosti ponudi sve relevantne podatke.
“Prije svega, neprihvatljivo je da se u koncesionom aktu kao ekonomski benefiti navode povećanje zaposlenosti tokom gradnje i u periodu eksploatacije, prihodi lokalne zajednice, kao i prihodi državnog budžeta na osnovu poreza i vlasničkog udjela, ali da nema niti jedne brojke o kolikom broju zaposlenih se može raditi ili koliko će godišnje prihodovati lokalna zajednica, odnosno, država”, istakla je Mrdović.
Kao jedan od ekonomskih benefita se navodi i “otvaranje pristupačnosti prostora oko buduće akumulacije za privredne aktivnosti, poput poljoprivrede i turizma“, ali i tu izostaju konkretni pokazatelji.
U koncesionom aktu se investicija procjenjuje između 260 i 290 miliona eura, dok je u Detaljnom prostornom planu (DPP), kako napominju iz NVO, prikazana cijena od 246,5 miliona, pa je nejasno otkud razlika.
"Pri tome je neshvatljivo da se nijednom riječju ne navodi da li je u cijenu investicije uračunat PDV ili ne. ASP je ukazala da je u DPP-u cijena struje iz HE Komarnica računata prema mađarskoj berzi, gdje je struja znatno skuplja od cijene na domaćem tržištu, pa to ne može biti uzeto kao jedan od realnih pokazatelja procjene investicije, pogotovu što je dio struje planiran ne za prodaju, već održavanje rezerve u sistemu, a istovremeno se prognoze budućih cijena struje u DPP-u bukvalno proizvoljno utvrđuju i bez validnih izvora”, navela je Mrdović.
Projektovana je proizvodnja struje od 213 gigavata, što je tek petina onoga što, na primjer, prosječno godišnje treba da proizvede HE Piva, pa je, navode iz ASP, riječ o maloj količini struje naspram trajne devastacije prostora do koje bi dovela izgradnja hidroelektrane.
Posao za “Bemax” i Blaža Đukanovića?
U koncesionom aktu se kao benefit navodi i “realno očekivani visok udio domaće privrede u realizaciji projekta”.
U DPP-u je obim građevinskih radova procijenjen na bezmalo 200 miliona, a nabavka opreme na oko 50 miliona, što dominantno ukazuje na ogromne građevinske radove.
“Imajući u vidu da je vodeća građevinska kompanija u zemlji ‘Bemax’, koji od EPCG dobija veliki broj poslova, a koji kao podizvođača za energetske poslove često angažuje ‘BB Solar’, firmu u kojoj Blažo Đukanović (sin crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića) ima polovinu vlasništva, to se postavlja pitanje da li je HE Komarnica posao za Bemax i Blaža, u koji se ulazi iako nije potvrđena ekonomska isplativost investicije, koju će platiti potrošači struje kroz svoje račune”, navela je Mrdović.
Bonus video:
