Povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjetio je na važnost sjećanja na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, i obavezu svih u društvu da zajedno rade na jačanju onih ideja koje su usmjerene protiv mržnje koja je dovela do holokausta, a sve u cilju spriječavanja novih stradanja.
"CGO ukazuje posebno na značaj učenja o činjenicama o zločinima i drugim različitim izrazima fašističke ideologije, koja je ostavila trajne ožiljke na čovječanstvo. CGO je povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, 9. novembra 2017. godine, predstavio nalaze istraživanja "Koliko crnogorski studenti znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi”. Ti nalazi pozivaju na neophodnost izmjena u nastavnim planovima i programima istorije, ali i predavanju istorije, kako bi se stanje poboljšalo i kako bi dobijali generacije mladih ljudi koji poznaju jedan važan istorijski period u kojem se razvio pokret koji se suprostavio fašizmu i nacizmu, pokret na čijim osnovama se gradilo, a i dalje se grade savremena demokratska društva", navodi se u saopštenju saradnice na programima u CGO-u i portparolke Koalicije za Rekom u Crnoj Gori Tamare Milaš.
Dodaje sa studenti u Crnoj Gori i sami, u značajnoj mjeri, prepoznaju da se kroz formalno obrazovanje jako malo uči o ovim pitanjima, kao i da ih profesori ne podstiču na samostalno dalje učenje u ovoj oblasti.
"Obrazovne vlasti i institucije moraju uložiti više napora kako bi kreirale model da kroz predavanja, radionice, diskusije i studijske posjete, istorijski edukatori i aktivisti budu stimulisani da osmišljavaju i sprovode inovativne nastavne metode u učionicama, institucijama, muzejima. Samo tako osmišljeno istorijsko obrazovanje predstavlja osnov kulture sjećanja koja je karakteristična za razvijena društva i ključna je za prevenciju zloupotrebe prošlosti. Obilježavanje ovog međunarodnog dana predstavlja priliku da se oda počast milionima nedužnih žrtava, podsjetnik da o holokaustu moramo govoriti, što se postiže konstantnim isticanjem važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, njihove porodice i sve one koji su dali doprinos borbi za jednakost, uvažavanje različitosti i toleranciju, solidarnost i odgovornost. Bez toga sjećanja i poštovanja prema žrtvama ne možemo imati ni održivi mir i stabilnost zasnovane na vrijednostima otvorenih društava. CGO se zalaže za oblikovanje takvog vrijednosnog okvira, sprovodeći mnogobrojne mirovne i druge obrazovne programe koji obrađuju teme tranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću", saopštila je Milaš.
Dan 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je toga dana 1945. oslobođen koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najozloglašeniji logor nacističke Njemačke. U njemu je bilo deportovano više od 1.300.000 ljudi iz cijele Evrope, među kojima je bilo najviše Jevreja, a 1.100.000 je ubijeno. Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju čina genocida u budućnosti.
Bonus video:
