Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Pljevljima povrijedilo je ustavno pravo jednog građanina na odgovor i pravni lijek, koji je prijavio nasilje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, stoji u mišljenju kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Podnosilac pritužbe se kancelariji zaštitnika žalio da mu je sredinom maja, dok je šetao gradom s glavnim imamom Islamske zajednice u Pljevljima, jedna osoba poručila “marš u džamiju” i gađala ga čašom. Tvrdi i da su događaj vidjeli i službenici Komunalne policije, ali da nijesu reagovali, već su se „smješkali“, kao i da su rodbinske veze uticale na rad postupajuće tužiteljke.
Pljevaljski ODT je ocijenio da u toj radnji nema osnovane sumnje da je osumnjičeni počinio neko od krivičnih djela za koje se goni po službenoj dužnosti, već se radi o prekršaju iz Zakona o javnom redu i miru. Takođe ističu da nikakva „rodbinska veza“ postupajuće državne tužiteljke s bilo kojim akterom događaja ne postoji, zbog čega je pritužba u potpunosti neosnovana.
Među utvrđenim činjenicama u ovom slučaju, zamjenica zaštitnika Zdenka Perović konstatuje da tužilaštvo nije sprovelo nijednu radnju, među kojima nije ni razgovor s komunalnim policajcima, a nije ni objasnilo na koji način je utvrdilo da ne postoji „nikakva rodbinska veza“ između postupajuće tužiteljke s bilo kojim akterom događaja.
Zamjenica zaštitnika primjećuje praksu u određenim slučajevima da se postupajući tužilac usmeno - telefonom izjašnjava o kvalifikaciji djela, na osnovu usmenog obavještenja nadležnog službenika policije, a da ne donosi pisani akt s odlukom, jasnim i detaljnim obrazloženjem i pravnom poukom. Kao i u ovom slučaju, navodi Perović, to zbunjuje i uzrokuje nezadovoljstvo podnosioca prijave ali i uzrokuje sumnju u objektivnost i nezavisnost postupajućeg tužioca i narušava povjerenje u tužilaštvo.
Dodaje se da, kad se izrazi sumnja u pristrasnost postupajućeg tužioca, jedna kratka rečenica, kao što je tužilac dao u ovom slučaju, kojom se sumnja odbija bez obrazoženja, ne može je otkloniti i sumnja ostaje, što nije u interesu tužilaštva.
“Veze tužilaca u privatnom životu potencijalno mogu negativno uticati na percepciju stranaka i javnosti o njihovoj nezavisnosti i integritetu. U malim sredinama, s jakim rodbinskim vezama i u daljim koljenima, jakim tazbinskim, kumovskim, komšijskim i školskim vezama, se zahtijeva da se takva izrečena sumnja uvjerljivo otkloni. Naravno, mala sredina u kojoj se svi znaju i svi su povezani na neki način razumljivo predstavlja problem, ali ako se tome posveti određena pažnja i sumnja se pokuša otkloniti na uvjerljiv način, doprinijelo bi autoritetu postupajućeg državnog organa i povjerenju u donešene odluke”, konstatuje Perović.
Zamjenica zaštitnika smatra da je za pravilno zaključivanje u ovom slučaju važno imati u vidu da se događaj odigrao na javnom mjestu i u prisustvu većeg broja građana, a što je trebalo sagledati i u kontekstu tadašnjih sveukupnih dešavanja u Pljevljima u periodu od 12. do 16. maja i povišenih sveukupnih tenzija u društvu. U navedenom periodu dio građana je učestvovao u protestnim okupljanima u vezi s usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, izražavajući protest i povodom lišavanja slobode crkvenih velikodostojnika u Nikšiću, u odnosu na koje su intervenisali i pripadnici Uprave policije.
Perović je dala preporuke pljevaljskom ODT-u da pisanu odluku s obrazloženjem po krivičnoj prijavi podnosioca pritužbe, a Vrhovnom državnom tužilaštvu da razmotri mogućnost korigovanja prakse i donošenja Uputstva za rad u predmetima s međuvjerskim i međuetničkim elementom.
Bonus video:
