Norveška je povećala podršku unaprjeđenju slobode medija na Zapadnom Balkanu i stavila na raspolaganje 20 miliona norveških kruna (oko 1,8 miliona eura), koji će biti dodijeljeni kroz poziv za podnošenje predloga koji sprovodi Balkanski fond za demokratiju njemačkog Maršalovog fonda, rekao je norveški ambasador u Beogradu Jorn Jelsta.
Prepreke u slobodnom pristupu informacijama i dalje postoje, dok je pluralizam medija nedovoljno razvijen, što je posebno problematično u kriznim vremenima, istakao je Jelsta, u autorskom teksu za Asocijaciju medija.
Jelsta je podsjetio da su slobodni mediji temelj svakog demokratskog sistema i da svaki gradjanin ima pravo na sveobuhvatne informacije, a svakom novinaru koji odgovorno obavlja posao treba obezbijediti najbolje moguće uslove za rad.
"Nezavisno, inkluzivno, odgovorno i edukativno informisanje jedno je od osnovnih prava u svakoj evropskoj konsolidovanoj demokratiji, bez obzira na to da li je u pitanju država članica EU, kandidat za članstvo ili, poput Norveške, praktična, ali ne i formalna članica", dodao je ambasador Norveške.
On je naveo da novinari tokom pandemije, kada su osnovna prava građana ograničena ili sužena zbog uvođenja bezbjednosnih mjera, imaju dodatnu ulogu kao "psi čuvari" koji omogućavaju javni nadzor i raspravu o adekvatnosti novih mjera koje su vlasti uvele.
"Slobodan protok vijesti i informacija bitniji su nego ikada do sada, kao i omogućavanje otvorenog javnog dijaloga i razmena vitalnih informacija. Zbog toga je integritet svakog novinara, urednika, upravnih odbora i vlasnika medija, od najveće važnosti. Objektivnost, tačnost i iznošenje činjenica u izvještavanju medija moraju biti prioritet a države treba da im omoguće takvo izvještavanje, u skladu sa međunarodnim standardima o slobodi izražavanja", istakao je on.
Kako je rekao, Indeks slobode medija za 2020. godinu, koji objavljuje organizacija Reporteri bez granica, ističe da pandemija pojačava već postojeće prijetnje slobodi medija.
On je istakao da su primjetne sve veće tendencije širenja dezinformacija i izvrtanja činjenica, što je često ukorijenjeno u raznim političkim ili ekonomskim interesima, koji medije zloupotrebljavaju kao instrumente mekog pritiska u službi različitih agendi.
"Nažalost, širom svijeta svjedočili smo primerima 'infodemije' koja je u stopu pratila pandemiju... Prenoseći činjenice, novinari doprinose jačanju opreza i spremnosti društva u cjelini. Zbog toga bi sigurnost novinara, kako fizička tako i psihološka, trebalo da bude na prvom mjestu", kazao je Jelsta i porio da medijske organizacije treba da se pobrinu da novinari budu obučeni o mjerama predostrožnosti i opremljeni zaštitnim sredstvima.
Jelsa je osudio prijetnje i učutkivanje novinara zbog kritikovanja vlasti i pozvao vlasti u svim državama da brzo, efikasno i nepristrasno istraže takve pojave, ali i da se okončaju krivičnim gonjenjem i presudama, jer je to jedini način da se "izbori sa ovom izopačenom lošom praksom".
"Sloboda medija jedan je od dva stuba ove podrške, a naš cilj je da ovim programom doprinesemo stvaranju povoljnijeg okruženja za razvoj slobodnih i nezavisnih medija, jer upravo to vidimo kao preduslov za izgradnju demokratskih društava", naveo je ambasador Norveške u Srbiji.
Poziv za podnošenje predloga projekata je otvoren do 15. oktobra a namijenjen je organizacijama civilnog društva koje su registrovane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makediniji i Kosovu.
Bonus video:
