Na privremenoj deponiji Mislov do, koja je od centra Nikšića udaljena oko šest kilometara, u toku noći 23. septembra izbio je požar. Lokalizovan je, ali nije ugašen, jer je dubinski, tako da i nakon petnaestak dana na toj deponiji kulja dim. Nijesu pomogle ni cisterne s vodom, a ni jaka kiša koja je proteklih dana padala u Nikšiću.
“Nije se desilo ništa što nije neka neuobičajena pojava. Uvijek se u ovo doba godine, iz kog razloga to ne umijem da objasnim, dešava da se deponija zapali. Sigurno nijesu eksterni razlozi, da neko namjerno pali deponiju, ili da neko ne kontroliše rad, ne čuva deponiju. Zapali se sama od sebe, duboko u njenoj unutrašnjosti, i mi to ne možemo riješiti naglim gašenjem požara. Kada izbija plamen mi ga gasimo“, kazao je direktor JP Komunalno Miodrag Muratović.
Prema njegovim riječima, dim sa deponije ne nosi nikakvu opasnost, jedino kada je južni vjetar mještani prigradskih naselja Straševina i Kličevo, koji su najbliži deponiji, nemaju čist vazduh.
“Nema nikakve opasnosti ni po koga - niti da će nešto eksplodirati, ili se otrovni gas izdvojiti. To je zapaljivi gas metan koji se izdvaja iz otpada i potpuno je bezopasan. Malo je nezgodno ako je vjetar južni pa nanosi. To se desilo jedan dan da je nanosilo prema Nikšiću. Onda je neprijatna situacija, osjeća se dim u prigradskim naseljima Straševini i Kličevu. Ostalih problema nema. Mi vodimo računa o deponiji. Imamo protivpožarne aparate koji se redovno servisiraju, kao i svoju cistijernu koja služi za transport vode i koju držimo na deponiji, u slučaju da se pojavi plamen da ga ugasimo, da mu ne dozvolimo da se širi“, kazao je direktor Komunalnog predzeća.
Deponija Mislov do, površine od blizu dva hektara, otvorena je 2003. godine, ali kao privremena. Međutim, iako je davno premašila kapacitete, ona se i dalje koristi, a sudeći prema trenutoj situaciji, tako će ostati do daljeg.
“Tamo se odlaže kompletan komunalni i svaki drugi otpad koji nastaje u Nikšiću skoro 20 godina. Procesi su takvi. Deponija nema odvođenja zapaljivih gasova. Nije to uređena sanitarna deponija, već privremena kojoj najbolje odgovara riječ smetlište, mada je opet tako ne možemo nazvati jer ima organizovanu stražarsku službu i vrši se tamponiranje. Na tom mjestu je deponovano mnogo više otpada nego što treba i rezultat toga je da deponija raste u visinu. Rast u visinu proizvodi veliki pritisak i sigurno će se takvih situacija da se zapali dešavati više nego u prethodnom periodu upravo zbog tog izmijenjenog termodinamičnog uslova“, istakao je Muratović.
Godinama se priča o gradnji sanitarne deponije, a Vlada je u maju 2018.objavila da će biti izgrađena četiri centra za upravljanje otpadom (Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje i Bar) dajući opciju centrima da imaju Centar za reciklažu i/ili postrojenje za tretman otpada za odvojeno i kontrolisano odlaganje građevinskog otpada i/ili postrojenje za termičku obradu otpada i/ili sanitarnu deponiju.
“Nije srećno rješenje što imamo privremenu deponiju. Više bih volio da imamo sanitarnu deponiju koja je obezbijeđena od takve vrste požara na način da se ti gasovi kontrolisano izdvajaju iz otpada. Ovo je situacija koju samo možemo da saniramo dok se ne riješi pitanje deponije, a ja se nadam da hoće. Bilo je tu dosta priče da će biti ili sanitarna deponija ili spalionica. Svaki dan očekujem da nešto nikne“, zaključio je Muratović.
Ekolozi tvrde da posla ima i za državno tužilaštvo
Ekolozi godinama upozoravaju da je deponija Mislov do tempirana ekološka bomba i da se pod hitno mora regulisati upravljanje otpadom.
“Ovo je jedno od najneuređenijih gradskih smetlišta u Crnoj Gori, hronični problem Nikšića i trenutno jedna od najvećih crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, kada je upravljanje otpadom u pitanju. Potpuno je normalno očekivati da različite vrste reaguju na ovakav način“, kazao je direktor Ekološkog pokreta “Ozon“ Aleksandar Perović.
On je istakao da su lokalna uprava i državni organi neodgovornošću dopustili da Mislov do postane ruglo grada i ekološki problem, a uvjeren je i da posla ima i za državno tužilaštvo.
“Mi smo prije par godina pripremili čitavu studiju, analizirali zakonski okvir i na poziv Osnovnog državnog tužilaštva sve to predali tom organu koji nije našao za shodno, da po službenoj dužnosti, postupi. Još jedan odgovoran poziv institucijama da reaguju, zaustave ovaj eko kriminal na ovom prostoru i da konačno u Nikšiću nađu sistem upravljanja otpadom kakav je u skladu sa važećim zakonima i sa pozitivnim praksama civilizacijskog momenta u kojem živimo“, kazao je Perović.
Njegov kolega iz Društva mladih ekologa Nikšić Miodrag Karadžić takođe smatra da neko mora odgovarati zbog deponije i ugroženosti zdravlja građana.
“Situacija je jako zabrinjavajuća. Nadležni moraju pokazati minimum ozbiljnosti i makar saopštiti kakvi su planovi, kada već nijesu ranije predvidjeli ovu incidentnu situaciju. Neozbiljno je prema građanima da se danima ništa ozbiljno ne preduzima u pravcu prevazilaženja problema. U više navrata smo upozoravali na probleme tretiranja otpada u Nikšiću. U međuvremenu su nadležni pokretali priču o termičkoj obradi otpada. Ova incidentna situacija je povod da građani slikovito shvate šta bi se moglo dešavati u slučaju instaliranja spalionice. Krajnje je vrijeme da neko preuzme odgovornost“, poručio je Karadžić.
Bonus video:
