Crna Gora idealna je baza za digitalne nomade - ljude koji koristeći komunikacione tehnologije svoje usluge pružaju sa bilo kojeg mjesta na svijetu, ali treba još da definiše i set pravih mjera, kako njihov život i rad ne bi bio nepotrebno opterećen procedurama.
Ako bi Crna Gora postala globalno privlačna destinacija za digitalne nomade, to bi pomoglo ne samo daljem razvoju turizma, gdje se može očekivati prihod od dodatnih 100 miliona eura, već bi to sektor informacionih tehnologija (IT) učinilo još jednim stubom crnogorske ekonomije.
To su kazali sagovornici “Vijesti” iz DevCluba, neformalne zajednice koja okuplja domaće IT stručnjake.
Ko su digitalni nomadi
Digitalni nomadi radna su snaga novijeg doba, to su ljudi koji rade na daljinu, za njih ne postoje granice, oni stalno putuju i, za razliku od turista, na destinacijama koje biraju, zadržavaju se duže - i po nekoliko mjeseci... Radeći putem interneta, oni zarađuju u matičnim zemljama, odnosno u inostranstvu, a zarađeni novac troše u zemlji domaćinu - na zakup nekretnina, hranu, prevoz, zabavu...
Za državu gdje turistička sezona traje pola godine, to je veoma dobar način za punjenje budžeta, kazali su “Vijestima” Kach i Jonathan Howe, bračni par blogera. Oni su nakon sedam godina putovanja i pošto su kao digitalni nomadi obišli 143 zemlje, lani kupili kuću u Herceg Novom i sada, pored ostalog, Crnu Goru promovišu kao destinaciju za digitalne nomade.
Procjenjuje se da će do 2035. godine u svijetu biti oko milijardu digitalnih nomada.
“Digitalni nomadi su IT i drugi stručnjaci koji koriste popularne turističke destinacije sa relativno nižim troškovima života kao svoje primarne poslovne lokacije. Oni su izuzetno mobilni, svake godine sve brojniji, s relativno dosta finansijskih resursa i širokom mrežom poslovnih kontakata po čitavom svijetu. Tipičan digitalan nomad ima visoko plaćen stalan posao ili biznis u nekom od digitalnih zanimanja koje može da obavlja na daljinu. Ovaj pojedinac, a nekad i grupa, ima dva cilja, a to je da radi i da uživa kad ne radi, i jedno i drugo želi da ostvari bez mnogo peripetija u vidu administrativnih procedura za registraciju boravka, traženja odgovarajućeg kancelarijskog prostora ili pronalaženja načina za povezivanje sa lokalnim IT ekosistemom kad god promijeni lokaciju unutar određene države. Dodatno, kad dođe na određenu destinaciju duže se zadržava od prosječnog gosta”, kazao je “Vijestima” osnivač DevCluba Dragan Čabarkapa.
Širom svijeta različite države nude vize za digitalne nomade, u Evropi takve vize nudi Estonija, a takav model razmatra se i u Hrvatskoj. Zajedničko za države koje su već uvele slične vize je da od kandidata traže da nisu kažnjavani, da imaju zdravstveno osiguranje, digitalnim nomadima nije dozvoljeno da rade kod poslodavca zemlje domaćina, pa ni da pružaju usluga firmama u zemlji domaćinu - ukratko, digitalni nomadi moraju da imaju prihode iz inostranstva, a neke države domaćini čak imaju uslov i koji je to minimum na godišnjem nivou.
Govoreći o Crnoj Gori, Čabarkapa kaže da nije dovoljno samo kopirati druge i uvesti vize.
“Zemlje koje su trenutno prepoznate kao primarne destinacije za digitalne nomade imaju značajne benefite od toga. Primarni benefiti su povećanje uposlenosti turističkih kapaciteta tokom čitave godine, veći prihodi u turizmu, brži, kvalitetniji i uravnoteženiji razvoj IT sektora kroz veću dostupnost nedostajućih ekspertiza i direktno povezivanje sa globalnim IT centrima odakle digitalni nomadi pretežno i dolaze”, kazao je on.
Šta Crna Gora (ne) nudi
Prema njegovim riječima, Crnu Goru privlačnom destinacijom za digitalne nomade čine prirodne ljepote, pogodna vremenska zona, niske cijene i blizina većih evropskih gradova.
“Sve ove karakteristike su značajne komparativne prednosti i naš potencijal. Međutim, taj potencijal trenutno nije iskorišćen jer ne nudimo kompletan i zaokružen ‘proizvod’. Kako bismo ponudili kompletan ‘proizvod’ i bili prepoznati od digitalnih nomada kao njihova omiljena destinacija, neophodno je da učinimo dodatan napor i koordinisano realizujemo set pravih mjera. Kad kažemo mi, mislimo na nadležne institucije, različite aktere u turizmu, predstavnike digitalnih nomada i nas kao IT zajednicu. Kad kažemo prave mjere, mislimo na sve ono što omogućava našem gostu da se fokusira na rad, uživanje i integraciju sa lokalnim IT ekosistemom. Nije dovoljno samo kopirati druge i uvesti vize za digitalne nomade, već sve što naš sistem zahtijeva od gosta da radi, a nije u skladu sa ciljevima koje gost ima, treba izostaviti ili pojednostaviti, tako da mu bude što manji teret”, rekao je Čabarkapa.
Bračni par Howe kao problem za nomade u Crnoj Gori vide to što se sve procedure odvijaju na crnogorskom jeziku, ali se, dodaju, i to prevlada angažovanjem savjetnika i prevodioca.
“Nadamo se da će Crna Gora omogućiti vize za digitalne nomade, kako bi stranci mogli da dobiju privremi boravak. To će sigurno pozitivno uticati na turizam, a možda se ljudi, poput nas, odluče i za kupovinu nekretnine”.
Pored toga što bi trebalo da omogući vize za digitalne nomade, te time i njihov duži boravak u Crnoj Gori, uz mogućnost rada za inostrano tržište, iz DevCluba predlažu da se za digitalne nomade pojednostave procedure registracije boravka, da oni kad dođu u Crnu Goru mogu da se prijave baš kao nomadi i da, kaže Čabarkapa, dobiju kompletan paket usluga sa direktnom integracijom u lokalni IT ekosistem.
“Dodatno, da sve administrativne procedure, koje nakon detaljne analize budu utvrđene da su neophodne, budu prilagođene da mogu biti realizovane na engleskom jeziku i po mogućnosti online bez fizičkog prisustva. Da izgradimo, unaprijedimo i integrišemo infrastrukturne kapacitete u vidu coworking prostora u svim turističkim centrima kako na jugu tako i na sjeveru Crne Gore. Da jednostavnom izmjenom regulative omogućimo sticanje ekonomskog državljanstva i putem ulaganja u ICT sektor u vidu osnivanja i ulaganja u različite startupove (inovativna tehnološka preduzeća). Da oslobodimo sve prilive iz inostranstva po osnovu pruženih usluga, poreza na prihode. Pa samim tim da dodatno motivišemo oni koji dođu - da kod nas i ostanu. I na kraju da sve ovo prethodno, nakon što realizujemo, jasno i glasno predstavimo našoj ciljnoj publici”, kazao je Čabarkapa.
PROCJENA - 30.000 gostiju i 900.000 noćenja
U slučaju da se Crna Gora uspješno pozicionira kao globalno privlačna destinacija za digitalne nomade, u DevClubu procjenjuju da bi, na godišnjem nivou, bilo moguće očekivati 30 hiljada više gostiju iz tog segmenta.
“Sa dodatnih 900 hiljada noćenja i 100 miliona eura dodatnih prihoda. Takođe smatramo da bi došlo do produžavanja turističke sezone, kao i dodatnog podsticaja razvoju turizma na sjeveru Crne Gore. Očekivani sekundarni efekti su brže i bolje povezivanje lokalnog IT ekosistema sa globalnim IT centrima kroz kontakte digitalnih nomada, veća dostupnost nedostajućih ekspertiza na lokalnom IT tržištu, dodatan izvor poslova za lokalne IT kompanije i pojedince, kao i generalno veća privlačnost Crne Gore za dolazak većih IT kompanija, stručnjaka i njihova ulaganja. Konkretnu vrijednost sekundarnih efekata na razvoj IT sektora teško je egzaktno procijeniti, ali su naša očekivanja da bi ta vrijednost prevazišla one direktne koji se odnose na sektor turizma”, ocijenili su iz DevCluba.
U tom neformalnom udruženju IT stručnjaka, digitalne nomade ne vide kao konkurenciju, naprotiv.
“Digitalni nomadi su često vrlo dobro plaćeni, oni ne predstavljaju konkurenciju lokalnim IT kadrovima, ali predstavljaju dodatan izvor poslova za pojedince i lokalne kompanije. Predstavljaju i ogroman izvor potencijalnih osnivača inovativnih tehnoloških kompanija koje su nam sad potrebnije nego ikad. Sa povećanjem broja digitalnih nomada i njihove jače integracije u lokalnu IT zajednicu možemo očekivati veću dostupnost specifičnih ekspertiza koje trenutno nemaju uslova da se razviju zbog nedostatka mentora iz tih oblasti. U krajnjem to znanje i vrijeme ušteđeno sa tim znanjem je ono što ima najveću vrijednost”.
Prilika i za sjever
Bračni par Howe kaže da je za digitalne nomade Podgorica logičan izbor, jer je administrativni i poslovni centar, blizu je i aerodrom. Nomadi često biraju i mjesta na obali, a Jonathan kaže da ni sjever ne mora biti izuzetak.
“Siguran sam da gradovi na sjeveru mogu privući digitalne nomade. Odrastao sam u planinskom dijelu Velike Britanije, pa volim i takav kraj. Žabljak, Plužine, Kolašin omogućavaju da se u jutarnjim satima u miru posvetite poslu, a da poslijepodne izađete i uživate u prirodi ili da radite šta god da vam odgovara”. Dodaje i da je velika prednost rada putem interneta upravo to da možete da mijenjate okruženje po želji, a da Crna Gora sa toliko različitosti koje su blizu jedna drugoj - more, planina... - može da udovolji svima.
Bez super interneta, nema ni nomada
Prilikom izbora države domaćina, na vrhu liste svakog digitalnog nomada je kvalitetna telekomunikaciona infrastruktura.
“Ako ne možemo da se povežemo, ne možemo ni da radimo”, kaže Jonathan i dodaje da se nakon što razmotre internet ponudu, svakako raspituju o troškovima života, kakva je klima u državi domaćinu, o vizama, dozvolama za boravak...
O uslovima u Crnoj Gori, bračni bar Howe piše na vebsajtu montenegrodigitalnomad.com, a vode i Facebook grupu Montenegro Digital Nomads.
Bonus video:
