Svaki drugi građanin Crne Gore ne zna o čemu je riječ kada se govori o javnim politikama, a prema njihovom mišljenju ekonomija, nezaposlenost, siromaštvo i korupcija ključne su oblasti u okviru kojih treba uložiti dodatni napor u jačanju javnih politika.
To su pokazali rezultati istraživanja o stepenu informisanosti i razumijevanju građana o procesu kreiranja i donošenja javnih politika, koji su predstavljeni na pres konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Predstavnica CEDEM-a, Dijana Bošković, navela je da je uzorak reprezentativan za sve punoljetne građane Crne Gore, da je u istraživanju učestvovalo 1024 ispitanika i da je sprovedeno od 3. do 15. oktobra.
Programski menadžer CEDEM-a, Marko Pejović, ukazao je da rezultati istraživanja pokazuju da svaki drugi građanin ne zna o čemu je riječ kada se govori o javnim politikama, dok tek nešto više od svakog desetog ističe da zna o čemu je riječ, uz 40 odsto onih koji kažu da „otprilike“ znaju o čemu se radi.
„Drugo pitanje se odnosilo na definiciju javnih politika. Najveći broj građana, od onih koji su naveli svoje mišljenje o javnim politikama, tretira javne politike kao javno dobro, javni interes ili opšti interes. Takođe, kada govorimo o definiciji javnih politika 16 odsto građana je reklo da je to transparentnost, nešto manje od toga da je to rješevanje društvenih problema, dok je 11 odsto građana navodilo oblasti javnih politika“, pojasnio je Pejović.
Kada je riječ o asocijacijama na pomen javne politike, kako je rekao, prve asocijacije najvećeg broja građana su pojedinci, a nerijetko su ispitanici navodili konkretna imena.
„Javne politike se u javnosti shvataju kao personifikacija djelovanja političara, a druga po frekventnosti asocijacija se tiče vezivanja za pojam građanstva, aktivizma i javnosti. Potom slijedi transparentnost“, kazao je Pejović.
On je ukazao da su ekonomija, nezaposlenost, siromaštvo i korupcija ključne oblasti u okviru kojih, po mišljenju građana, treba uložiti dodatni napor u jačanju javnih politika.
„Za oblasti koje su po mišljenju građana najvažnije, oni procjenjuju da je država najneefikasnija. Sa tim u vezi vrlo je bitno naglasiti da je potrebno da nova vlast u narednom periodu posveti pažnju upravo ovim temama i javnim politikama koje se tiču ovih oblasti“, ukazao je Pejović.
Veoma mali je broj građana, kako je naveo, koji smatraju da je država „veoma efikasna“ u bilo kojoj oblasti.
„Generalno, građani su veoma kritički nastrojeni kada je riječ o procjeni efikasnosti države u svakoj oblasti“, rekao je Pejović.
Vlada, kako je rekao, prema mišljenju građana, predstavlja ključni akter u kreiranju javnih politika, a ono što je zabrinjavajuće jeste da ispitanici smatraju da upravo građani najmanje učestvuju u kreiranju i sprovođenju javnih politika.
„Svaki drugi građanin smatra da je neophodno da građani budu više uključeni u procese kreiranja i donošenja odluka. Tri su ključna razloga usljed kojih građani nijesu uključeni, a to su: apatija, niko ih ne pita i nedostatak informacija“, rekao je Pejović.
Za povećanje stepena participacije građana u procese donošenja i sprovođenja javnih politika ključno je, kako je ukazao, osnaživanje građana putem jačanja motivacije i podizanja svijesti.
„Svaki peti građanin smatra da je neophodno poboljšati informisanost građana, ali i usmjeriti pažnju na različite vrste edukacija kada je u pitanju uključenost građana u kreiranje javnih politika“, rekao je Pejović.
Podaci ukazuju da, kako je naveo, svaki četvrti građanin ne koristi internet, dok preko trećine građana to čini svakodnevno.
„Jedan od važnijih portala kada govorimo o elektronskoj participaciji građana je portal eUprava i iz toga razloga smo pitali građane da li su ikada posjetili ovaj portal. Gotovo polovina građana nikada nije čula za taj portal. Preko trećine ispitanih su kazali da su čuli za portal, ali da ga nijesu posjetili. Kumulativno, nešto preko 17 odsto građana je posjetilo portal eUprava, a od toga, simbolično je mali procenat građana koji ovaj portal posjećuje redovno“, saopštio je Pejović.
Rezultati su, kako je dodao, ukazali i da je od početka epidemije koronavirusa veoma mali broj građana posjećivao bilo koju od internet stranica na portalu eUprave i drugim portalima koji se bave pitanjima participacije građana.
Kada je riječ o mehanizmima koji su na raspolaganju građanima na nacionalnom ili lokalnom nivou, kako je rekao, podaci pokazuju da na oba nivoa oko 30 odsto građana poznaje mehanizme, a njihovo poznavanje je nešto izraženije na lokalnom nego na nacionalnom nivou.
„Građani veoma rijetko koriste mehanizme participacije koji su im na raspolaganju, kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou“, rekao je Pejović.
Jedno od pitanja građanima bilo je da li znaju da mogu zatražiti informaciju koja je u posjedu različitih organa javne uprave, putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama.
„Najveći broj građana ne zna ništa o tom zakonu, njih 44 odsto. Nešto preko 30 odsto otprilike zna o čemu se radi, a tek svaki četvrti ispitanik zna za ovaj zakon“, rekao je Pejović.
Naveo je da je na pitanje da li su do sada uputili zahtjev po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, samo 4,3 odsto građana odgovorilo potvrdno.
„To znači da se u praksi Zakon o slobodnom pristupu informacijama rijetko koristi“, kazao je Pejović.
Ispitanici, kako je ukazao, smatraju da pripadnici svih ranjivih grupa (mladi, žene, osobe s invaliditetom, pripadnici RE populacije, manjinskih naroda i stari) u veoma maloj mjeri učestvuju u procesu kreiranja i sprovođenja javnih politika.
„U najvećoj mjeri građani podržavaju viši stepen participacije mladih, a potom osoba s invaliditetom i žena“, rekao je Pejović.
Podaci su, kako je rekao, pokazali da građani generalno imaju malo povjerenja u institucije koje su ključne za pitanja javnih politika.
„Skoro svaki treći građanin Crne Gore nema povjerenja u institucije“, rekao je Pejović.
Istraživanje je pokazalo da za Institut „slobodna stolica“ zna svega šest odsto građana, dok preko 90 odsto ne zna za taj institut.
„Ispitanici se u najvećoj mjeri slažu sa stavom da su građani nezainteresovani za javne politike zato što donosioci zakona ne poštuju zakone koje su donijeli, odnosno 38 odsto ispitanih smatra da građani nisu zainteresovani za javne politike jer se stalno donose zakoni i pišu dokumenti koje niko ne poštuje i ne sprovodi“, naveo je Pejović.
Bonus video:
