Pravosuđe, borba protiv korupcije i vladavina prava u širem okviru predstavljaju ključna pitanja poglavlja 23, a u kojima Crna Gora bilježi hroničan izostanak očekivanih rezultata kroz proces pristupanja Evropskoj uniji, saopštila je saradnica na projektima CGO Amina Niković.
Kako je dodala, iako su se svi izborni akteri tokom kampanje za parlamentarne izbore deklarativno zalagali za ubrzanje evropskih integracija, analiza Centra za građansko obrazovanje (CGO) izbornih programa tih koalicija i partija ukazuje da ova pitanja nisu tretirana kao prioritetna.
"Najviše pažnje ovim pitanjima koja su dio poglavlja 23 posvetila je Hrvatska reformska stranka (HRS) odnosno 11,4% svog programa, slijedi koalicija “Crno na bijelo” sa 8,9%, zatim Bošnjačka stranka sa 7%, Demokratska partija socijalista (DPS) i koalicija “Za budućnost Crne Gore” sa po 6,8%, Socijaldemokratska partija Crne Gore (SDP) sa 5,8% i “Albanska lista” sa 5,5%. Procentualno najmanje pažnje ovim temama, u svojim programima, posvetile su albanska koalicija “Jednoglasno” (4%) i koalicija “Mir je naša nacija” (2,1%), dok se u programima Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative ova pitanja i ne obrađuju", navodi se u saopštenju.
Kako kaže, u izbornim programima, pitanja pravosuđe, borbe protiv korupcije i vladavine prava su uglavnom uopšteno obrađena. Većina koalicija i partija ističe da će raditi na osiguranju i unaprjeđenju poštovanja ljudskih prava, da je reforma i depolitizacija pravosuđa nužna, dok se u pogledu konkretnih mjera ističe koalicija “Crno na bijelo” koja predlaže oduzimanje i ulaganje novca stečenog kriminalom u razvoj zdravstvenog i obrazovnog sistema i pooštravanje kaznene politike za krivična djela iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala.
"Interesantan je i prijedlog DPS-a da se ukine institut imuniteta od krivičnog gonjenja za nosioce javnih funkcija, uz zadržavanje prava na zaštitu za izraženo mišljenje, stav ili glas u vršenju javne funkcije", navodi se u saopštenju.
Kako kaže, jedino se Bošnjačka stranka u svom programu osvrnula na pitanje ratnih zločina i obnavljanje istražnih i sudskih postupaka oko ovih krivičnih djela, uz dodatnu zabrinutost nedostatkom snažne reakcije državnih organa u suzbijanju javnog govora mržnje i negiranja izvršenih zločina.
"Izborna kampanja je imala svoj snažan medijski izraz sa 7,142 medijske objave tokom perioda od 5. do 30.avgusta koji je CGO pratio. Od toga su se 1,093 objave odnosile na pitanja pravosuđa i vladavine prava, a dodatnih 759 na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. I te objave su činile manje više opšte teme, a bez mnogo konkretnih novina, mjera i prijedloga za unaprijeđenje", navodi se u saopštenju.
CGO, kako je saopšteno, cijeni da su zbog svoje složenosti i značaja u procesu pristupanju Evropskoj uniji i unutrašnje demokratizacije, pitanja pravosuđa, borbe protiv korupcije i uopšte vladavine prava morala zavrijediti veću pažnju u programima partija/koaliciija, kao i da je to moralo pratiti više konkretnih mjera u pogledu njihovog unaprjeđenja.
"Ostaje da se vidi da li će i koliko parlamentarne partije ovim pitanjima više pažnje posvetiti u praksi", zaključeno je u saopštenju.
Bonus video:
