Polovina aprila. Cijeli svijet se bori sa novim koronavirusom. Slike koje stižu sa raznih meridijana obeshrabruju. Crna Gora nije izuzetak. Nespremna za kovid-19, zatvorila je granice, a na podgorički aerodrom slijeću samo avioni sa medicinskom pomoći.
Polovina aprila. Ljekari i medicinsko osoblje u podgoričkoj Hitnoj pomoći u šatoru za trijažu skidaju zaštitna odijela. Dezinfikuju ih rakijom da bi ih predali kolegama u narednoj smjeni. Na odijelu “Tychem F”, prozvođača “DuPont”, stoji upozorenje da se radi o zaštiti za jednokratnu upotrebu (do not re-use), ali su zaposleni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć dobili nalog da ih dezinfikuju i koriste ponovo.
Doktor Edvin Hodžić započinje smjenu 16. aprila. Sa svojom ekipom dežuraće cijelu noć. Donosi mantile i kecelje za jednokratnu upotrebu za svoj tim. Prijavljuje ovu simboličnu donaciju ZHMP.
Nekoliko dana kasnije, doktor Hodžić dobija akt u kome ga tadašnji menadžment ZHMP i vršilac dužnosti direktora Saša Stevanović obavještava da će zbog donacije protiv njega biti pokrenut disciplinski postupak.
U upozorenju o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze stoji i da “…prethodno ta oprema nije prošla neophodnu provjeru, odnosno nije posjedovala zvanične ateste, niti je tom prilikom priložio bilo kakav dokaz o porijeklu iste, pa je korišćenje takve opreme predstavljalo rizik, posebno u momentu u kojem je ‘donirana’, odnosno u period pandemije izazvane infekcijom virusa kovid-19”.
Bez obzira na sve priložene račune i dokaze o porijeklu, ZHMP u junu donosi odluku da je doktor Hodžić teže povrijedio radnu obavezu jer je “izvršio povredu propisa o zaštiti od požara, eksplozije, elementarnih nepogoda i štetnih djelovanja otrovnih i drugih opasnih materija, kao i povredu propisa i nepreduzimanje mjera radi zaštite zaposlenih, sredstava rada i životne sredine…”. Izriče disciplinsku mjeru - novčanu kaznu u visini od 20 odsto mjesečne zarade u trajanju od dva mjeseca.
Na meti zbog obraćanja nadležnima o stanju u ustanovi
Ovo je samo jedan od razloga zbog kojeg se doktor Hodžić upisao u dugu listu kolega koji su proteklih godina tužili ZHMP.
Hodžić pojašnjava da je tužbu predao u vrijeme tehničkog mandata Saše Stefanovića, odnosno dok je Zavodom za hitnu medicinsku pomoć rukovodio kao vršilac dužnosti direktora.
“V.d. direktora je pokrenuo niz disciplinskih postupaka protiv mene nakon što smo ja i moje kolege uputile dopis institucijama u vezi sa teškim uslovima rada sa kojima se suočavaju zaposleni u ZHMP, nedostatkom opreme i potrebe za reorganizovanjem rada službe usljed pojave epidemije koronavirusa. Taj dokument je dostavljen menadžmentu ZHMP, Ministarstvu zdravlja, Institutu za javno zdravlje, Vladi Crne Gore. Naš cilj je bio da zajedničkim snagama, u skladu sa pravilima struke i medicinske etike, stanemo u zaštitu kako građana tako i zdravstvenih radnika. Neki od potpisnika obraćanja su naknadno povukli potpis - da li zbog pritiska menadžmenta ZHMP, određenih privilegija ili iz sopstvenih razloga”, priča Hodžić.
Na dokumentu je, kaže, radilo više ljekara podgoričke Hitne pomoći. Svi oni su, kaže Hodžić, umjesto zahvalnosti za doprinos u otkrivanju slabih tačaka sistema, postali meta tadašnjeg menadžmenta.
“Morali smo, skoro svakodnevno, da pišemo razna izjašnjenja… Pojedine kolege su morale da angažuju i pravne zastupnike…”, objašnjava doktor Hodžić.
Kad jednokratna oprema postane višekratna, a rakija medicinski alkohol
Nakon što su krajem marta uputili dopis institucijama, Hodžić je sredinom aprila donirao kolegama opremu, zbog koje je kažnjen.
“U tom trenutku jednokratna zaštitna oprema bila je deficitarna, iako su avioni sa tom vrstom opreme često slijetali na podgorički aerodrom. To je prijetilo da staviti van stroja najiskusnije među nama. Tada sam počeo tražiti opremu za jednokratnu upotrebu, koju bismo nosili tokom rada sa pacijentima za koje se sumnja da su inficirani. Nakon korištenja, ta oprema bi bila odlagana u infektivni otpad. Moj motiv je bio isključivo da pomognem kolegama, pacijentima i sebi da se sačuvamo i smanjimo posljedice epidemije”, objašnjava Hodžić.
U tom trenutku, ističe on, zaposleni u Hitnoj pomoći imali su par jednokratnih odijela koja su se sve vrijeme koristila, koje je nosilo više zaposlenih, a nakon završene smjene su dezinfikovani “nekom vrstom rakije, kompanije ‘Plantaže’”.
“Konstantno smo upozoravali, što pismeno, što na jutarnjim sastancima, da je neophodno nabaviti više odijela, skafandera…Važno je naglasiti da su neke kolege u drugim gradovima koristile i ribolovnu opremu, što su i mediji zabilježili. Dešavalo se da nam i pacijenti i fizička lica doniraju pamučne maske, a što je zabilježeno u dokumentaciji ZHMP. Sve to nije bilo sporno za tadašnji menadžment ZHMP, ali su vidjeli problem u mojoj donaciji odijela i nepromočivih kecelja za jednokratnu upotrebu”, kaže Hodžić.
U tužbi Hodžića protiv ZHMP naglašava se da je “tačno da je članom 41, tačka 12 Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost propisana povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije, elementarnih nepogoda i štetnih djelovanja otrovnih i drugih opasnih materija, kao i povreda propisa i nepreduzimanje mjera radi zaštite zaposlenih, sredstava rada i životne sredine”.
“Međutim, nejasno je kako je tužilac učinjenim poklonom povrijedio ovu odredbu i koji propis je povrijeđen. Tužilac napominje da su on i drugi ljekari zaposleni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u vrijeme učinjene donacije imali samo jedno jednokratno zaštitno odijelo i to skafander “Tychem F” od prozvođača “DuPont”. Ovo odijelo, prema uputstvu direktora, korišteno je desetinama puta, od strane velikog broja ljekara i tehničara, u okviru smjena i pored deklaracije i upozorenja proizvođača koje je istaknuto na artiklu - “do not re-use” (ne koristiti ponovo). Ovaj jednokratni skafander je, prema zadatom uputstvu, nakon korišćenja trebao biti prskan u predjelu rukava nemedicinskim alkoholnim destilatom koji je dobijen kao donacija od “Plantaža 13. jul”, dakle dezinfekcionim sredstvom bez deklaracije, nepoznate koncentracije alkohola”, stoji u tužbi.
Naglašeno je i da se zaštitne kecelje, shodno zakonima Crne Gore ne atestiraju, već moraju imati deklaraciju o usklađenosti sa Pravilnikom o opremi lične zaštite.
“Zabrinutost ZHMP za tehničku ispravnost donirane zaštitne opreme utoliko više čudi jer je pored druge donirane ‘neatestirane’ čak i zaštitne opreme bez deklaracije i specifikacije, Montefarm, u julu mjesecu, zdravstvenim radnicima distribuirao kinesku zaštitnu opremu - maske za lice, model KN95 GB2626-2006, na kojima je jasno deklarisano da nijesu za medicinsku upotrebu - “not for medical use”, a čija filtracijana moć nikad nije testirana niti atestirana u Crnoj Gori. Međutim, prema mišljenju bivšeg direktora Stefanovića, povredu radne obaveze predstavlja poklon tužioca od dvije PVC nepromočive kecelje sa deklaracijom, namijenjene za jednokratnu upotrebu koje se inače koriste u svim zdravstvenim ustanovama, a koje su dobijene iz donacija”, naglašeno je u tužbi.
Stefanović: Konačnu riječ o svemu daće tužilački i sudski organi
Stefanović je kratko odgovorio da će konačnu riječ o svemu dati tužilački i sudski organi nakon čega će se i on oglasiti.
Menadžment ZHMP je izgubio mnogo sudskih postupaka u prethodnom periodu što je stvorilo štetu po budžet ustanove i države. “Očekujem od novog menadžmenta da poništi odluke prethodnog, kako bi se novac trošio na razvijanje kapaciteta ZHMP, a ne na besmislene sudske procese”, poručuje Hodžić.
Iz novog menadžmenta ZHMP, na čijem čelu je odnedavno Suad Numanović, nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa slučajem doktora Hodžića, ali i drugim disciplinskim i sudskim procesima koje zaposleni vode protiv Zavoda, odnosno Zavod protiv zaposlenih.
“Shodno Vašem zahtjevu, a u vezi odgovora na pitanja o sudskim postupcima, koji zaposleni vode protiv Zavoda i obrnuto, obavještavamo Vas da je u toku administrativni postupak primopredaje dokumentacije, između ostalog i dokumentacije koja se odnosi na disciplinske i sudske postupke, a da ćete konkretne odgovore na vaša pitanja moći da dobijete kada se za to steknu uslovi”, odgovorili su iz menadžmenta ZHMP, ističući da je postupak primopredaje dokumentacije “sveobuhvatan i kompleksan”.
Slučaj doktora Pupovića: Nezakonit otkaz potvrdio i Vrhovni sud
Doktor Sabahudin Pupović je već prošao dug put sudskog procesa, jer je to bio jedini put nakon što ga je tadašnji direktor Stefanović otpustio prije dvije godine – u oktobru 2018. i to zbog toga što je iskoristio godišnji odmor. Korišćenje godišnjeg odmora, koji je tadašnja uprava ZHMP vodila kao neopravdane izostanke, bio je samo povod. Motiv se, tvrdi Pupović i više njegovih kolega, krije u tome što je doktor više puta javno upozoravao na teške uslove za rad i tražio od menadžmenta ZHMP, ali i Ministarstva zdravlja da se posvete rješavanju nagomilanih problema, jer je i tada i sada hodnik bio najveća ordinacija u plavskoj Hitnoj pomoći.
Na dvogodišnjicu od otkaza, Pupović je konačno došao do pravednog i pravosnažnog sudskog epiloga – Vrhovni sud je potvrdio odluke Osnovnog suda u Plavu i Višeg u Bijelom Polju da je doktor, a prije otkaza i rukovodilac plavske Hitne pomoći, nezakonito otpušten.
No, tadašnji direktor Stefanović nije ispoštovao odluke Osnovnog i Višeg suda da Pupovića vrati na prethodno radno mjesto, već ga je rasporedio u andrijevičku jedinicu Hitne pomoći.
Pored Pupovića, na meti tadašnje uprave našle su se i njegove kolege koje su ga podržavale u nastojanju da se poboljšaju uslovi rada.
Doktor Pupović kaže da je zadovoljan presudom, ali da “ništa ne može nadomjestiti dane i mjesece torture kojima je bio izložen od strane Stefanovića”.
“Posebno ako se uzme u obzir da je bivši direktor koristio svoju poziciju i budžetska sredstva za lične obračune. Bivši direktor je svojim nepočinstvima učinio značajnu finansijsku štetu Zavodu. Nemilice je rasipao novac poreskih obveznika s jedne strane, a s druge strane je učinio štetu stanovništvu Plava, Gusinja i Murina, jer plavsku Službu hitne pomoći u trenutku kadrovskog deficita ostavlja bez iskusnog specijaliste interne medicine, primarijusa. Zbog svega toga, a posebno zbog selektivnog i diskriminatorskog ponašanja, treba ispitati rad bivšeg direktora”, poručio je doktor Pupović.
Mediji su i ranije izvještavali o tome da je ZHMP koristio usluge skupih i vodećih advokatskih kancelarija, a čini se, da se ta praksa nastavlja jer je odgovor na posljednju tužbu dr Hodžića stigao sa upravo jedne takve adrese. ZHMP je isplatio više od 130.000 eura za advokatske usluge u periodu od januara 2016. do 9. jula 2018. jednoj advokatskoj kancelariji.
Ima li u ZHMP perspektive za urgentnu medicinu?
“U trenutnim uslovima u kojima radi i funkcioniše ZHMP sa svim njegovim jedinicama, trenutno ne vidim gotovo nikakvu perspektivu za specijalistu urgentne medicine”, iskrena je doktorka Marija Bogdanović Vujović.
Svoje tvrdnje temelji na dosadašnjem iskustvu u radu u ZHMP.
“Rad u smjenama u većini jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koncipiran je tako da jednu smjenu čini tim sastavljen od ljekara, dva medicinska tehničara i vozača. To znači da ukoliko se dogodi potreba za pružanjem zdravstvene usluge na terenu, naročito u razuđenim područjima kao što su Kolašin, Cetinje, Herceg Novi…, ljekar koji ode na teren sa svojim timom ostavlja ambulantu bez ljekara što u prvom redu onemogućava savjestan rad, rad koji zaposlenom daje osjećaj sigurnosti u odnosu na odgovornost koju snosi i prema pacijentima koji se mogu javiti u ambulantu, dok je ekipa na terenu”, kaže Bogdanović Vujović.
Prema njenim riječima, nepostojanje dijagnostike - pa makar i orijentacione krvne slike, analize zapaljenskih parametara, troponina, markera akutnog stanja, onemogućava jedinici Hitne medicinske pomoći da pruži punu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, naročito kada se govori o urgentnoj medicini.
“Nepostojanje dijagnostičko-terapijskog protokola, kojim bi bio zaštićen i ljekar i pacijent, a koji bi bili garancija kvaliteta u pružanju zdravstvene usluge nezavisno gdje zdrastvenu uslugu dobija”, zaključila je ova specijalizantkinja urgentne medicine.
Bonus video:
