Najveće ledničko jezero na Balkanu - Plavsko, moglo bi potpuno da nestane za 250 godina, ako se odmah ne preduzmu hitne mjere na sprečavanju najbitnijih negativnih procesa koji ga vode u tom pravcu.
Ista sudbina čeka i Visitorsko jezero - to je dio apela koji su iz Nevladinog udruženja “Sačuvajmo Visitorsko i Plavsko jezero“ uputili Vladi i ambasadama SAD, Njemačke i Francuske.
Predsjednik udruženja Jugoslav Šekularac upozorava da se Plavsko jezero suočava sa devastacijom zbog nekontrolisanja otpadnih voda, uzurpacije obale divljom gradnjom, neplanskom eksploatacijom šljunka iz njegovih pritoka, ali nekontrolisanom sječom šume.
Kazao je da su brošure sa apelima za preduzimanje hitnih mjera odštampane na nekoliko stranih jezika.
“Očekujemo da Vlada i ove tri moćne svjetske sile podrže našu inicijativu, i da se, za početak, odmah pristupi izradi studije koja bi pokazala koje su to mjere koje bi trebalo preduzeti da se zaustave i prirodni i procesi čiji je uzrok ljudski faktor“, rekao je Šekularac “Vijestima”.
On objašnjava da je na prvoj strani brošure fotografija sa prikazom veličine jezera 1913. godine, zatim njegova površina iz 2017. i u sredini, sivom bojom, označena površina bare koja će ostati najkasnije 2250. ako se nastave negativni prirodni i ljudski procesi.
Šekularac kaže da je rođen na obalama Plavskog jezera i da ono predstavlja njegovu veliku ljubav.
Danas živi i radi u Moskvi i ističe da je spreman da pomogne koliko je god moguće.
Plavsko jezero, objašnjava se u dopisu stranim ambasadama, stanište je rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.
“Od 42 vrste vodozemaca, devet su endemične“, naglašava Šekularac.
On je pojasnio da su aktivnosti udruženja usmjerene u dva pravca.
“Prije svega, tu se podrazumijeva angažovanje lokalne samouprave i državnih organa, uključujući sve mjere inspekcijskog nadzora u sprečavanju dalje devastacije obalnog područja, a zatim prikupljanje sredstava za angažovanje renomirane projektne ustanove u cilju izrade kompleksnog projekta revitalizacije našeg i evropskog dragulja“, piše u dopisu Vladi i ambasadama.
Zaključuju da se samo zajednički uloženim trudom može sačuvati prirodna ljepota Plavskog jezera i njegove okoline i tako omogućiti budućim generacijama život u ekološki očuvanoj sredini.
U protivnom, “svi zajedno bićemo krivci i nijemi svjedoci tihog nestajanja najvećeg ledničkog jezera na Balkanu“.
Bonus video:
