Povodom 3. decembra - Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom – u Centru za građansko obrazovanje (CGO) predstavljen je izvještaj koji daje osvrt na programe političkih partija za parlamentarne izbore 2020. u dijelu zastupljenosti pitanja koja se odnose na osobe sa invaliditetom.
Glavna autorka izvještaja Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo, ocijenila je, kako je saopšteno iz CGO, da parlamentarni izbori 2020. koji su održani u vrijeme pandemije nisu inspirisali političke subjekte da u svoje izborne programe uključe i plan restauracije ekonomskog, socijalnog, kulturnog, zdravstvenog i drugih važnih sistema u zemlji imajući u vidu uticaj i posljedice COVID19 pandemije. „Nažalost, ni pandemija ni one društvene grupe osobito pogođene njome, a među njima su i osobe sa invaliditetom (OSI), nijesu dobile dužnu pažnju u izbornim programima“, navela je Ćetković.
„Jedine dvije političke partije koje su suštinski tretirale prava OSI i njima posvetile dijelove programa su Bošnjačka stranka (BS) i Hrvatska reformska stranka (HRS). Tako je kod BS fokus brige o osobama sa invaliditetom usmjeren na zapošljavanje ovih lica i davanje prednosti visokoobrazovanim OSI na tržištu rada, razvoj preduzetničke inicijative lica sa invalididetom itd. HRS ukazuje na značaj poboljšanja položaja OSI u obrazovanju i zapošljavanju“, kazala je Snežana Kaluđerović, koautorka izvještaja i viša pravna savjetnica u CGO-u.
U daljoj elaboraciji, ona je ukazala da HRS pokazuje sklonost ka medicinskom modelu pristupa invaliditetu koji je štetan po ljudska prava OSI, kao i da se u tom programu identifikuje i nepoznavanje principa afirmativne akcije u oblasti zapošljavanja lica sa invaliditetom. „Konkretno, HRS iskazuje da će se zalagati za za ravnopravan tretman osoba sa invaliditetom sa visokom stručnom spremom na konkursima za zapošljavanje. Očito se tu zaboravlja da je zabrana diskriminacije u oblasti zapošljavanja već propisana zakonodavnim okvirom zaštite OSI, a pošto to nije bilo dovoljno, uveden je princip afirmativne akcije koji uključuje davanje prednosti OSI u odnosu na osobe bez invaliditeta u situacijama kada su osobe jednake po obrazovnom nivou i kvalifikacijama“, pojasnila je ona.
Sporadično pominjanje OSI se, navode iz CGO, javlja u programu Socijaldemokrata (SD), a zatim je tu, dodaju, deklarativna podrška kod Demokratske partije socijalista (DPS) i kratko pominjanje uz ispravno prepoznavanje problema u praćenju trošenja sredstava za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom kod Demokrata. U programima Hrvatske građanske inicijative (HGI), Socijaldemokratske partije (SDP), koalicija „Crno na bijelo“ i „Za budućnost Crne Gore“ osobe sa invaliditetom nije ni pomenute, slijedi iz predstavljenog izvještaja, ističu iz CGO..
„CGO vjeruje da je neophodno uključiti invalidno-inkluzivne mjere i u mjere za borbu protiv COVID19 i spriječiti dalju socijalnu izolaciju OSI. U tome posebnu ulogu imaju i političke partije koje učestvuju u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, a koje bi morale više raditi kako bi se omogućila socijalna inkluzija OSI u smislu obezbijeđenja mogućnosti i sredstava da OSI budu uključene na jednakoj osnovi u politički, ekonomski, kulturni i socijalni život i da imaju životni standard koji se smatra prihvatljivim čime bi se krenulo i u jačanje političke zastupljenosti lica sa invaliditetom“, zaključila je Ćetković.
Izvještaj je urađen u okviru projekta „Ravnopravnost za sve – diskriminacija NE!“ koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Projekat ima za cilj doprinos povećanju socijalne inkluzije osoba sa invaliditetom u crnogorsko društvo kroz osnaživanje i isticanje potencijala osoba sa invaliditetom (OSI) za učešće u društveno-političkim procesima na ravnopravnoj osnovi.
Bonus video:
