Kancelariji za prijavu korupcije pri Sudskom savjetu prošle godine nije podnijeta nijedna inicijativa ili prijava, rekao je predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević i saopštio da je to tijelo, na sjednicama, u prosjeku razmatralo po deset do 15 pritužbi.
“U najvećem dijelu iskazano je nezadovoljstvo stranaka načinom vođenja postupka, sadržinom procesnih rješenja donijetih tokom postupka, prvostepenim i drugostepenim odlukama koje su donijete na njihovu štetu, dok se jedan dio pritužbi odnosi na dugo trajanje postupka, odnosno neažurnost postupajućih sudija”, kazao je Vukčević u intervjuu agenciji MINA.
On je rekao da je Agencija za sprečavanje korupcije proslijedila Savjetu na nadležnost tri prijave o ugrožavanju javnog interesa vezano za postojanje korupcije.
“Najčešći motiv obraćanja stranaka je nezadovoljstvo sudskom odlukom, o čemu Sudski savjet ne može suditi. Savjet zauzima stav o navedenim pritužbama, a ukoliko podnosilac pritužbe smatra da postoje elementi koruptivnog činjenja, stranka se upućuje da podnese dokaze nadležnom tužiocu“, objasnio je Vukčević.
On je podsjetio da su u 2015. godini donijete tri odluke Disciplinskog vijeća po predlogu predsjednika jednog od sudova. „Utvrđena je odgovornost sudija i kao disciplinska mjera im je izrečena opomena, zbog neurednog vršenja sudijske funkcije“.
„U 2016. godini, nije bilo pokrenutih disciplinskih postupaka, a u 2017. godini, bio je pokrenut disciplinski postupak protiv jednog sudije Osnovnog suda u kojem je utvrđena odgovornost i izrečena sankcija (umanjenje zarade u visini od 20 odsto u trajanju od tri mjeseca), zato što je bez opravdanih razloga prekoračen zakonom propisani rok za izradu odluke“, kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, na sjednici u novembru, Sudski savjet je prihvatio zahtjev Disciplinskog tužioca za privremeno udaljenje jednog sudije Osnovnog suda u Podgorici.
„Protiv sudije je pokrenut krivični postupak zbog produženog krivičnog djela falsifikovanja službene isprave, kao krivičnog djela koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije“, kazao je Vukčević.
On je rekao da je ove godine podnijeto 18 inicijativa za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa od sudija.
U jednom slučaju je odlučeno da se inicijativa odbaci, jer je u istoj pravnoj stvari već odlučivano, u osam je utvrđeno da je inicijativa nedopuštena i da Komisija nema mogućnosti da odlučuje po zahtjevu, a u sedam je utvrđeno da sudija nije počinio povredu Etičkog kodeksa.
„U jednom postupku povreda je utvrđena, ali odluka nije pravosnažna jer je sudija uložio prigovor. Jedan postupak za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa još nije okončan“, precizirao je Vukčević.
On je naglasio da je sudstvo pod stalnom pažnjom, ne samo crnogorske, već i međunarodne javnosti, i rad sudija je mjerljiviji i podložniji sudu javnosti od drugih grana vlasti.
“Stiče se utisak da se takav monitoring ponekad pretvara u čitanje sudskih odluka po mjeri sopstvenih očekivanja, a to utiče na percepciju građana o sudstvu i čini zahtjevnijim obavljanje ovog poziva”, rekao je Vukčević.
On je objasnio da prvenstveno misli na ocjenjivanje sudija gdje se krenulo od izrade metodologije, do pilot-projekta, i ocjenjivanja u svrhu napredovanja.
“Na sjednici Savjeta, 20. decembra, utvrđen je uzorak po kome će se sprovoditi dalji postupak ocjenjivanja sudija. Dakle, radi se postupno, a požurivanje da se to učini jednokratno i dobiju evropski štrikovi, odvelo bi nas u ishitreno bavljenje samima sobom, na uštrb obavljanja osnovnog posla”, rekao je Vukčević.
Predsjednik Sudskog savjeta je naglasio da ne bježe od te obaveze i da se paljivo odnose u realizaciji tog zadatka.
“Od toga ne zavise samo sudijske karijere već ukupna spremnost sudstva da izdvoji, nagradi i izabere one koji će najstručnije i najefikasnije štititi prava i slobode svakog građanina”, kazao je Vukčević.
Kako je naveo, u kolikoj je mjeri to važno potvrđuje činjenica da je poštovanje vladavine prava zahtjev koji se nalazi, ne samo u matičnom pregovaračkom poglavlju, već prožima cjelinu našeg evropskog puta, a tu uloga sudija ima centralno mjesto.
“Vjerujem da će to biti prepoznato i u budžetskim izdvajanjima za nastupajuću godinu, preciznije u svemu što doprinosi jačanju materijalnog statusa sudstva”, rekao je Vukčević.
Odgovarajući na pitanje koje još standarde Sudski savjet treba da ispuni na putu usklađivanja pravnog sistema sa evropskim, Vukčević je je podsjetio na obaveze iz Akcionog plana za poglavlje 23 kojim je predviđena izrada Analize zakonodavnog okvira i efekata njegove primjene u pogledu nezavisnosti pravosuđa sa preporukama za unapređenje principa nezavisnosti sudstva.
„U tom smislu Sudski savjet je nastojao da ispuni i realizuje sve preporuke koje su date u Izvještaju - „Funkcionisanje Sudskog i Tužilačkog savjeta u Crnoj Gori“, iz decembra 2016. godine, pa čak i u dijelu gdje su, po meni, bile preoštre“, kazao je Vukčević.
Te preporuke su se posebno odnosile na Plan slobodnih sudijskih mjesta, odnos sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, transparentnost u sistemu stalnog, dobrovoljnog raspoređivanja i premještanja sudija, ocjenjivanje sudija, disciplinske postupke i razrješenja; administrativnu strukturu Sekretarijata Sudskog savjeta i Pravosudni informacioni sistem.
„Učinjeni su pomaci u navedenim oblastima i trudićemo se da i dalje unapređujemo sve elemente i strateške smjernice kako bi jačali povjerenje u pravosudne institucije i stvarali pretpostavke da se sudski sistem percipira kao efikasan sistem“, kazao je Vukčević.
Savjet je usvojio Uputstvo o izradi statističkih izvještaja sudova za prekršaje, što je novi korak usklađivanja unosa i vođenja ovih podataka shodno standardima Evropske komisije za efikasnost pravosuđa.
„Nastavljamo aktivnosti na ocjenjivanju sudija. Savjet je sačinio analizu broja sudija u svim sudovima koji imaju od tri do pet i pet do deset godina sudijskog staža, i na sjednici u decembru donijeli smo odluku da uzorak za ocjenjivanje budu sudije osnovnih sudova koje imaju pet-deset godina sudijskog staža, ukupno njih 47“, rekao je Vukčević.
On je upozorio da Savjet i Sekretarijat nemaju adekvatne uslove za rad.
„Preciznije, postojeći broj članova i zaposlenih nema ni elementarno pristojne uslove rada, počev od radnog prostora pa nadalje. Paradoks je da nemamo ni salu za sastanke, već se za to koriste prostorije Centralne banke, koje su u istoj zgradi“, kazao je Vukčević.
On je rekao da dvije službe Sekretarijata - IKT sektor i Finansijsko-računovodstvena služba obavljaju sve poslove za 1.700 ukupno zaposlenih u sudstvu.
„Sve finansijsko - računovodstvene transakcije i poslove za toliki sistem obavljaju zaposleni u Savjetu, dok IKT sektor održava cjelokupnu informatičku mrežu za sve sudove i sudije i pruža podršku u krivičnim postupcima-prezentaciju dokaza, snimanja, on line prenos suđenja, rekonstrukciju krivičnih djela“, rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, ojačani su kadrovski kapaciteti tako da je sada popunjenost 76 odsto u odnosu na broj predviđen u aktu o sistematizaciji.
„Ta popunjenost na početku 2017. godine iznosila je 55 odsto čime smo u većoj mjeri ispunili i tu obavezu iz evropske agende“, naglasio je Vukčević.
On je kazao da je na sjednici u novembru razmatran Predlog zakona o Sudskom savetu koji je dostavljen Ministarstvu pravde. “Predložena je izmjena po kojoj bi predsjednik i članovi Komisije za Etički kodeks imali zamjenike, koje će birati proširena sjednica Vrhovnog suda, na predlog sjednice sudija svih sudova”.
“Ovo iz razloga što se u primjeni pojavio problem u situacijama kada dođe do potrebe za izuzećem predsjednika ili nekog od članova komisije. Predložena je mogućnost da se sudija obrati Komisiji u cilju davanja mišljenja da li bi neko njegovo ponašanje predstavljalo povredu Kodeksa”. kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, u članu koji propisuje posebne uslove za izbor sudije, predloženo je da se promijene uslovi u pogledu radnog iskustva za izbor sudije suda za prekršaje.
„Predloženo je da se potrebno radno iskustvo za sudiju Upravnog sa najmanje osam godina, poveća na najmanje deset godina, imajući u vidu značaj težinu i složenost upravne materije“, rekao je Vukčević.
Precizirani su i skraćeni rokovi za pokretanje upravnog spora, kako bi odluka Sudskog savjeta o izboru kandidata za sudije, postala pravosnažna prije stupanja na dužnost sudije.
„Predložene su izmjene koje se odnose na izbor sudija Upravnog suda, na način da lice koje se prijavilo za sudiju Upravnog suda, a već obavlja sudijsku funkciju u drugom sudu, ne bude birano za kandidata za sudiju već sudiju i umjesto inicijalne obuke, prolazi samo kontinuiranu obuku“, rekao je Vukčević.
To znači, kako je objasnio, da kandidati za sudije u ovom sudu ne moraju da prolaze inicijalnu obuku, jer imaju dovoljno sudijskog staža.
Novina su i određeni stimulansi za kandidate koji će ići da rade van svog mjesta prebivališta.
„Predloženo je da sudiji koji je raspoređen u sud koji je udaljen više od 50 kilometara od mjesta njegovog prebivališta, odnosno boravišta, pripada pravo na službeni stan ili na naknadu stanarine, kao i pravo na naknadu troškova za odvojeni život od porodice, o čemu će odlučivati Sudski savjet. Sredstva bi se obezbjeđivala iz budžeta suda u koji je kandidat raspoređen“, kazao je Vukčević.
Bonus video:
