U vladajućoj koaliciji nema saglasnosti o eventualnom uvođenju vjeronauke u škole, a izvšna vlast ćuti o mogućim radikalnim promjenama obrazovnog sistema.
Dok iz pokreta URA poručuju da neće podržati tu inicijativu, iz NOVE ističu da su za uvođenje vjeronauke, čak i kao obaveznog predmeta ako je to želja većine.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čijem je čelu Vesna Bratić, nijesu u proteklih desetak dana odgovorili na pitanje “Vijesti” - da li bi institucionalno podržali uvođenje vjeronauke kao školskog predmeta.
U dijelu javnosti se spekuliše da priča o uvođenju vjeronauke u škole nije bez osnova, imajući u vidu i bliskost većine partija nove većine, ali i premijera Zdravka Krivokapića, sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Neupitno je i da mnogi doživljavaju proteste izazvane usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i držanje SPC kao ključni doprinos svrgavanju DPS-a na izborima 30. avgusta nakon trodecenijske vladavine, pa se spekuliše da bi nova vlast mogla da se oduži i uvođenjem vjeronauke.
Vjeronauci mjesto može biti u okviru vjerskih institucija i svi zainteresovani građani svoju djecu mogu usmjeravati na taj oblik podučavanja, a formalni obrazovni sistem treba ostaviti izvan takvih oblika organizovanja nastave”, poručili su iz URA
Kroz izmjene Zakona, Vlada je već predložila da se brišu članovi vezani za imovinu vjerskih zajednica i obavezu registrovanja, koji su doveli do masovnih višemjesečnih protesta i najavila da će raditi na pripremi novog zakona...
URA je decidna - neće podržati uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole, ako uopšte ikada ta inicijativa bude došla od bilo koga.
“Razlozi su jasni, živimo u građanskoj i sekularnoj državi i kao partija baštinimo takva usmjerenja. Vjeronauci mjesto može biti u okviru vjerskih institucija i svi zainteresovani građani svoju djecu mogu usmjeravati na taj oblik podučavanja, a formalni obrazovni sistem treba ostaviti izvan takvih oblika organizovanja nastave”, odgovoreno je “Vijestima”.
Suprotan stav o pomenutom pitanju imaju i konstituenti koalicije “Za budućnost Crne Gore”, jer se uvođenju vjeronauke kao obaveznog školskog predmeta protivi PzP.
Iz NOVE, najjače partije koalicije, poručuju međutim da se zalažu za to da je “fakultativno svakako treba uvesti, da oni koji žele da izučavaju vjeronauku dobiju priliku za to”.
“Na Ministarstvu je da ispita šta je to većinska volja građana Crne Gore i da li se oni zalažu da to bude obavezan predmet. Ako se ispostavi da većina to želi, onda bi to trebalo to ispoštovati”, kazao je poslanik Marko Kovačević “Vijestima”.
Poslanica PzP i potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak ocijenila je da je Crna Gora sekularna država i da vjeronauka ne smije biti obavezni predmet u školama.
Ona je rekla da treba oslušnuti stavove građana po tom pitanju i odlučiti da li će vjeronauka biti izborni predmet.
“Meni lično bi bliže bilo ukoliko crkva želi u okviru svojih institucija i prostora da organizuje neke časove vjeronauke, i onda da ljudi koji su zainteresovani za to, bez obzira na godište, idu tamo. Crkvu treba odvojiti od države i čini mi se da se trenutno bavimo više crkvenim pitanjima nego nekim drugim koja su po meni značajnija”, poručila je Bošnjak.
Iz Demokratske Crne Gore su poručili da kao “građanska partija snažne proevropske orijentacije u potpunosti podržavaju sve ono što je dio evropske prakse i standarda, kao i realizaciju prava koja su zagarantovana međunarodnim konvencijama, ali prije svega poštuje činjenicu da je Crna Gora građanska i sekularna država”.
Navode i da nijesu dio izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti reforma obrazovnog sistema, pa i pitanje izvođenja vjerske nastave.
“Kao dio zakonodavne vlasti, naš poslanički klub će se ukoliko to pitanje bude na dnevnom redu rukovoditi najvećim evropskim dostignućima i praksama sa jedne i zaštiti prava svih građana sa druge strane, kako na ovu, tako i na sve druge teme. Svakako tu postoje otvoreni modeli organizovanja vjerske nastave u okviru vjerskih zajednica za sve one učenike koji to žele, a što bi država pomogla u finansijskoj i svakoj drugoj formi. Mislimo da je to za sada najbolji model, ali svakako smo spremni da čujemo i druge konstruktivne predloge”, odgovoreno je “Vijestima”.
Crna Gora je uz Sloveniju praktično jedina država bivše SFRJ u kojoj vjeronauka nije dio obrazovnog sistema, bilo da je riječ o fakultativnom ili obaveznom predmetu.
Na Ministarstvu je da ispita šta je to većinska volja građana Crne Gore i da li se oni zalažu da to bude obavezan predmet. Ako se ispostavi da većina to želi, onda bi trebalo to ispoštovati”, kazao je poslanik NOVE Marko Kovačević.
To pitanje nije potezao ni jedinstveni DPS devedesetih godina prošlog vijeka, uprkos velikosrpskoj politici koju je vodio i u to vrijeme odličnim odnosima sa SPC.
Istorija religije već u gimnazijama, ali to “nije isto”
U gimnazijama postoji izborni predmet - istorija religije, ali Marko Kovačević (NOVA) smatra da to nije isto.
“Vjeronauka određene religije je drugačija nego što je istorija religije koja vodi računa kako se razvijao budizam, hinduizam, judeizam… Dok vjeronauka ulazi u samu suštinu neke religije i njenog ispovijedanja i praktikovanja”, rekao je on.
Ocijenio je da bi prilikom donošenja odluke o izučavanju vjeronauke, trebalo uzeti u obzir stav građana, roditelja i učenika.
Onima koji su za to, ističe Kovačević, država treba da obezbijedi učenje vjeronauke.
Bonus video:
