Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da će u narednim danima otvoriti dijalog na temu Zakona o slobodom pristupu informacijama i razmotriti sve predloge koji su pristigli od civilnog sektora, a koji se odnose na izmjene i dopune tog dokumenta.
„Ne želimo štrik na papiru, a u realnosti šalter, zatvorena vrata i ćutanje administracije kao prepreke razvoju“, rekla Srzentić, koja je danas otvorila konferenciju „Otvorenost kao preduslov kontrole i odgovornosti vlasti“ u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Kazala je da je Izvještaj “Otvorenost izvršne vlasti u regionu i Crnoj Gori” prema Regionalnom indeksu otvorenosti veoma koristan alat zaposlenima u javnoj upravi u kreiranju i praktičnoj primjeni politika otvorenosti.
„Transparentnost Vlade se često doživljava kao puko davanje informacija na uvid široj javnosti, ali je transparentnost Vlade mnogo više od toga. Transparentnost traži i transformaciju nas samih iz javne uprave, jer nas ona konstantno podsjeća na odgovornost koju smo preuzeli na sebe u ime građana. Jer prije i poslije svega, mi smo javni službenici što treba stalno da nas podsjeća na naš zadatak. Tu odgovornost treba, prije svega, da osjeti i prihvati svaki pojedinac zaposlen u javnoj upravi“, istakla je Srzentić, kako je saopšteno iz ministarstva.
Naglasila je da je veoma važno da se u zakonski okvir koji se odnosi na pristup informacijama, u praktičnu primjenu zakona, unesu najbolje svjetske prakse. "Nemam čarobni štapić da riješim sva otvorena pitanja u ovoj oblasti, ali imam najbolju volju i iskustvo koje sam sticala van Crne Gore da ova pitanja pokušamo da riješimo na način kako je to uređeno u drugim državama svijeta“, poručila je ona.
„Pozivam vas da zajedno i kroz partnersku i stručnu razmjenu informacija prodiskutujemo sva otvorena i sporna pitanja oko Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Treba da donesemo zakonsko rješenje koje će građanima obezbijedti pristup i uvid u informacije, a zaposlenima u javnoj upravi olakšati posao“, kazala je Srzentić.
Izrazila je, kako dodaju iz ministarstva, zadovoljstvo povodom započetih aktivnosti na izradi Strategije otvorenosti Vlade Crne Gore, te ocijenila da taj dokument može dati smjernice za unapređenje stanja u ovoj oblasti.
Srzentić je kazala da je potrebno posvetiti se tome da se pruži što više informacija kroz digitalne kanale, otvorene podatke i elektronske servise, te da otvoreni podaci daju ideje drugima kako da ih iskoriste na "potpuno nove načine koje nikad nijesmo ni zamišljali", da stvore nove vrijednosti za društvo ili ukažu na stvari koje su bitne i koje moraju da se promijene.
„Upotreba novih tehnologija sa ciljem unapređenja pristupačnosti i komunikacije sa građanima, biće prioritet nove Vlade. Brzina, efikasnost i kvalitet pružanja usluga su preduslov razvoja društva i ekonomije. U narednom periodu predstavićemo nova rješenja za sajt Vlade i ministarstva, pokrenućemo novi portal eUprave, ali i druge platforme na kojima ćemo lakše komunicirati sa građanima“, ocijenila je ministarka.
Poručila je da će mijenjanjem poslovne kulture unutar Vlade raditi na osnaživanju zaposlenih da učestvuju u kreiranju servisa kojima je građanin na prvom mjestu, da se značajno brže prilagođavaju njihovim potrebama i da valorizuju kapacitete zaposlenih unutar sistema da svoja znanja u potpunosti iskoriste za dobrobit napretka u društvu.
„Zadatak svake Vlade je da udružimo sve kapacitete znanja i iskustva koje ima cjelokupno društvo i zato je multidisciplinarnost timova, saradnja sa akademskim, NVO, privatnim sektorom i pojedincima apsolutni prioritet koji će kreirati nove društvene vrijednosti“, zaključila je Srzentić.
Ona je pozvala da se u narednom periodu u otvorenom dijalogu razmotre sva pitanja koja se tiču transparentnosti, mogućnosti eventualnog uspostavljanja nekog formalnog tijela koje bi se bavilio svim ovim pitanjima, te da se ojača saradnju u okviru Partnerstva za otvorenu upravu.
Na konferenciji su predstavljeni novi rezultati istraživanja o nivou otvorenosti institucija izvršne vlasti u regionu i Crnoj Gori. Istraživanje je dio projekta koji realizuje CDT u saradnji sa mrežom nevladinih organizacija ACTION SEE, a finansira Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED).
Papović: Dosta je bilo stagnacije, nova Vlada da bude otvorenija
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović navela je da ta organizaija sa partnerima iz mreže Action SEE, više godina zaredom mjeri nivo otvorenosti različitih organa vlasti u državama Zapadnog Balkana.
“Zaključak našeg istraživanja, za koje smo prikupili podatke u prvoj polovini 2020. godine, je da institucije bilježe pad otvorenosti, a nema volje da se standardi i dobre prakse otvorenosti pretoče u obavezujuće propise. Ova pad je dio trenda smanjenja otvorenosti koji postoji u prethodnih 4 godine“, kazala je Papović, kako je saopšteno iz CDT-a.
Dodala je da izvršne vlasti u regionu u prosjeku ispunjavaju 44.88 odsto kriterijuma otvorenosti, što je skoro za pet odsto lošije nego prošle godine.
„Rezultati ukazuju na ono što smo upozoravali godinama unazad, a to da je pad otvorenosti i transparentnosti javne uprave neminovan u situaciji odsustva jasne politike države na ovom polju. Promocija otvorenosti gotovo se i nije događala, a organi vlasti bez ikakvih posljedica nijesu poštovali ni zakonske obaveze niti principe i prakse dobrog upravljanja“, kazala je Papović.
Po posljednjim rezultatima, kazala je, u prosjeku je najotvorenija je izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji koja zadovoljava 52.09 odsto kriterijuma otvorenosti, slijedi izvršna vlast u Crnoj Gori sa 51.67 odsto ispunjenih kriterijuma. Izvršna vlast u Srbiji zadovoljava 40.17 odsto, dok vlast u Bosni i Hercegovini zadovoljava 35.60 odsto kriterijuma otvorenosti.
„Kao i u prethodnim godinama, rezultati pokazuju da se nivo otvorenosti smanjuje kako se krećemo ka onim organima vlasti koji su na nižem hijerahijskom nivou u javnoj upravi. Vlade u regionu u prosjeku zadovoljavaju 56.59 odsto kriterijuma otvorenosti, ministarstva 47.45 odsto a organi uprave 30.61 odsto kazala je Papović.
Nova Vlada Crne Gore je, kako je navela, proklamovala otvorenost kao svoj ključni postulat ali to, kako dodaje, nakon prvih nekoliko sjednica to nije vidljivo u praksi.
„Jasno je da je potrebno neko vrijeme da se pripreme preduslovi sa povećanje otvorenosti sjednica Vlade, ali se mora u hitnom roku omogućiti objavljivanje materijala i dnevnih redova makar dan prije održavanja sjednica, što sad nije slučaj“, navela je Papović.
Kazala je, kako navode iz CDT-a, i da je potrebno napraviti dodatan korak naprijed na ovom polju zbog čega je CDT upitio inicijativu Vladi da kao prvu, kratkoročnu mjeru za povećanje transparentnosti rada, uvede praksu objavljivanja tačnih i potpunih dnevnih redova sa svim pratećim materijalima i da otvori za javnost svoje sjednice.
„I dobili smo i reakciju od strane predsjednika Vlade koji je najavio da će to biti praksa u budućem radu. Nadamo se da ova pozitivna reakcija predsjednika Vlade neće ostati na izjavi i da će se u tom pravcu napraviti konkretni koraci naprijed“, kazala je ona.
Prema podacima iz istraživanja, Vlada Sjeverne Makedonije je sa ispunjenih 75.9 odsto kriterijuma otvorenosti sustigla Vladu Crne Gore. Vlada Crne Gore zadovoljava 59.56 odsto zadatih kriterjuma, čime dijeli drugo mjesto sa Vijećem ministara BiH.
„Ministarstva u Crnoj Gori sa prosječnim rezultatom od 58.19 odsto , najotvorenija su u regionu, međutim na približnom su nivou otvorenosti ministarstva u Sjevernoj Makedoniji (56.68%). U prethodnoj godini Crnoj Gori najotvorenije je Ministarstvo prosvjete sa 78.94 odsto ispunjenih indikatora, dok je najslabije rangirano Ministarstvo vanjskih poslova sa rezultatom od 37.10 odsto. Ovakve razlike u nivou otvorenosti dodatno govore u prilog tome da je potrebno raditi na razvoju politika otvorenosti na nivou cjelokupne izvršne vlasti“, rekla je Papović.
Ona je navela da je istraživački tim i ove godine zabilježio probleme u pronalaženju dokumenata i podataka na internet stranicama ministarstava, zbog nesistematičnosti i problema funkcionalnosti portala Vlade Crne Gore.
„Nova se vlast mora brzo riješiti ovaj problem i učiniti portal vlade dostupnim građanima i medijima“, rekla je Papović.
Kako je dodala, pored transparentnosti, ključni principi na kojima počiva otvorena uprava su participacija, odgovornost i integritet. „Iako razumijemo potrebu za brzim zakonskim intervencijama, skrećemo pažnju novoj Vladi da, bez obzira na njene potrebe, neki zakonski tekstovi ne smije podlijegati hitnim procedurama promjene pa ih pozivamo da za sistemske i važne zakone obavezno organizuju javne rasprave i prije promjene pribave odgovarajuća mišljenja relevantnih domaćih i međunarodnih aktera“, kazala je Papović.
„Nadamo se da je, nakon nekoliko godine stagnacije, došlo vrijeme da se krene naprijed na ovom polju i očekujemo od Vlade jasne i konkretne korake za povećanje transparentnosti, otvorenosti. Već sada možemo najaviti novo mjerenje otvorenosti kada ćemo na kvalitetniji način izmjeriti efekte rada nove Vlade u ovoj oblasti“, zaključila je ona.
Viša koordinatorka u NED-u, Tanja Dramac Džiris, saopštila je da se transparentnost treba tretirati kao nužnost a ne izraz dobre volje koji su na vlasti, dodaju iz CDT-a.
Ona je kazala da NED svake godine dodjeljuje više od 1600 grantova u 90 zemalja, a da u regionu Zapadnog Balkana srađuje sa 120 organiazcija civilnog društva. „NED šalje poruku solidarnosti ljudima koji rade za demokratiju nekada i u teškim uslovima“, rekla je ona.
Bonus video:
