Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da je visina sudijske zarade jedan od glavnih razloga što se veliki broj mladih i talentovanih kadrova sve češće opredjeljuje za druge karijere u pravnoj struci, a da taj odliv najboljeg kadrovskog potencijala predstavlja nenadoknadiv gubitak za budućnost boljeg i pravednijeg crnogorskog društva.
U intervjuu “Vijestima”, rekla je da se mora dodatno raditi na poboljšanju uslova rada za sudije i zaposlene, ali da su uprkos svemu i u 2020. godini, u vanrednim okolnostima, ostvarili odlične rezultate: “Uprkos vanrednim okolnostima koje nam je donijela ova godina, sud je ostvario, rekla bih izvanredne rezultate rada, jer je riješeno 106,12 odsto od priliva predmeta”.
Nakon što ste izabrani za predsjednicu Osnovnog suda, kako ste stanje zatekli u pogledu predmeta, kako kvaliteta tako i kvantiteta?
Osnovni sud u Podgorici je tradicionalno sud sa dobrim rezultatima rada. Od kada sam izabrana na mjesto predsjednika, sastav sudija se u bitnom nije mijenjao, tako da je sud nastavio da bilježi zavidne rezultate po pitanju kvaliteta i kvantiteta rada. Primjera radi, prosječna opterećenost sudija u Osnovnom sudu u Podgorici u 2018. godini u svim referatima je prosječno bila 803,53 predmeta po sudiji, a na kraju ove godine taj broj iznosi prosječno 634,24 predmeta. Velika opterećenost brojem predmeta ipak nije uticala da kvalitet donijetih odluka bude loš. Naprotiv, u toku ove godine ukinuto je svega 346 odluka, a u istom periodu sud je donio 17.095 odluka.
Da li je i u kojoj mjeri pandemija virusa korona otežala rad suda - kako se štite sudije, a kako stranke koje dolaze u sud?
Uprkos vanrednim okolnostima koje nam je donijela ova godina, sud je ostvario, rekla bih izvanredne rezultate rada, jer je riješeno 106,12% od priliva predmeta. Ovakav rezultat je zasluga sudija i svih zaoslenih, koji su izuzetnim angažovanjem i posvećenim i odgovornim radom, poštujući propisane mjere, nastavili proces rada. Ipak, pandemija virusa je značajno uticala na rad suda, prije svega imajući u vidu da je, u skladu sa preporukama nadležnih, u cilju sprečavanja koronavirusa, u sudu bio uveden posebni režim rada, kada se sudilo samo u predmetima hitne prirode koje ne trpe odlaganje u skladu sa zakonom. Zbog neadekvatinih prostornih kapaciteta, sudije koje sude u kancelarijama u kojima se nije mogla obezbijediti propisana distanca, sudili su i u sudnici Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i salama Centra za obuku u sudstvu i tužilaštvu, i ja moram iskoristiti i ovu priliku da se zahvalim upravi tih institucija što su imali sluha za naše probleme i svoje prostorije nam stavili na raspolaganje.
Koliki je značaj rada Osnovnog suda i koliko stranaka dnevno prođe kroz kancelarije i sudnice?
Značaj Osnovnog suda u Podgorici u pravosudnom sistemu Crne Gore najbolje se može vidjeti kroz analizu godišnjih izvještaja o radu Sudskog savjeta iz prethodnih godina za sve sudove, koji govori da je Osnovni sud u Podgorici u prethodnim godinama primio oko 30 odsto predmeta koje su primili svi osnovni sudovi u Crnoj Gori ili oko 20 odsto predmeta koje su primili svi sudovi u Crnoj Gori. U 2020. godini sudije su postupale u 26.014 predmeta, dnevno se u prosjeku održava oko 450 suđenja i svakodnevno u sud pristupi preko 2.000 stanaka, koje činjenice svakako govore o značaju Osnovnog suda u sistemu pravosuđa.
Da li smatrate da bi zbog povećanog priliva predmeta trebalo osnovati prvi i drugi Osnovni sud?
Imajući u vidu da su strateški pravci razvoja crnogorskog pravosuđa u narednom periodu definisani Strategijom reforme pravosuđa 2019-2022, gdje je u okviru strateškog cilja jačanje efikasnosti pravosuđa, kao jedna od ključnih oblasti fokusa reforme, prepoznata potreba racionalizacije mreže sudova, smatram da nema opravdanja za osnivanje dva osnovna suda. Ovo prije svega zbog finansijskih efekata, koji bi svakako bili značajno veći ako bi funkcionisala dva suda. Umjesto toga, smatram da je neophodno obezbijediti adekvatan prostor za Osnovni sud u Podgorici, te izvršiti budžetiranje prema učinku i upravljanju, na koji način bi zaposleni, sudije i predsjednici sudova u sudovima koji su više opterećeni imali ekvivalent rada kroz zaradu. Međutim, o ovom pitanju bi se definitivno moglo izjasniti tek nakon kvalitetno odrađene analize, čime će se u narednom periodu baviti Ministarstvo pravde.
Visina zarade jedan je od glavnih razloga što se veliki broj mladih i talentovanih kadrova sve češće opredjeljuje za druge karijere u pravnoj struci, a taj odliv najboljeg kadrovskog potencijala predstavlja nenadoknadiv gubitak za budućnost boljeg i pravednijeg crnogorskog društva. U razgovorima vođenim sa njima su gotovo jednoglasni: ‘Sudijska funkcija od nas traži sve, a zauzvrat ne nudi gotovo ništa’. Međutim, dok čekaju da postanu i finansijski nezavisni, sudije ovog suda će nastaviti svoja stremljenja ka idealima pravde i pravičnosti, a satisfakciju će nalaziti u svakom povećanju povjerenja javnosti u rad sudova”.
Da li ste zadovoljni platama sudija s obzirom na obim i težinu posla koji obavljaju?
Odgovoriti prosto na ovo pitanje, a ne izazvati pomiješana osjećanja šire javnosti, nije moguće. U trenutku kada u Crnoj Gori imamo veliki broj nezaposlenih lica, kada veliki broj porodica živi od neredovnih socijalnih davanja, a brojni zaposleni rade za minimalac, govoriti o sudijskoj zaradi ne može a da ne bude degutantno. Međutim, svi ti ljudi, ali i svi oni koji žive “na visokoj nozi”, u jednom trenutku zavape za pravdom, a tada su njihove oči uprte u sudiju. Svi oni žele da im tada pravdu dijeli neko ko je profesionalac, intelektualac, stručan, edukovan, častan, moralan, nepristrasan i sa nultom stopom tolerancije na bilo koji vid korupcije. I svi oni u tom trenutku shvataju koliko je bitno da jedan sudija bude zadovoljan i dobro plaćen za svoj posao i svi oni u tom trenutku mogu da naslute koliko je posao sudije izazovan i težak. Ja ću vam reći samo to da radno vrijeme sudije traje znatno duže od onog “od 7 do 3”, da neke sudijske odluke nose sa sobom i enormnu količinu stresa koji ostavlja posljedice po zdravlje, da mnoge moje kolege ne znaju šta znači slobodno vrijeme, jer interes građana stavljaju ispred ličnog, dok sa druge strane ne postoji adekvatan finansijski ekvivalent za taj njihov uloženi trud. Budite ubijeđeni da visina zarade sudije osnovnog suda nije opredjeljujući momenat mladim ljudima koji svoju budućnost vide u sudijskoj togi i koji se pripremaju da postanu kandidati za sudije. Oni su u prilici da se na licu mjesta uvjere da količina odricanja i uloženog rada njihovih mentora nije na kraju mjeseca izražena u eurima na njihovom računu. Upravo je visina zarade jedan od glavnih razloga što se veliki broj mladih i talentovanih kadrova sve češće opredjeljuje za druge karijere u pravnoj struci, a taj odliv najboljeg kadrovskog potencijala predstavlja nenadoknadiv gubitak za budućnost boljeg i pravednijeg crnogorskog društva. U razgovorima vođenim sa njima gotovo su jednoglasni: “Sudijska funkcija od nas traži sve, a zauzvrat ne nudi gotovo ništa!”. Međutim, dok čekaju da postanu i finansijski nezavisni, sudije ovog suda će nastaviti svoja stremljenja ka idealima pravde i pravičnosti, a satisfakciju će nalaziti u svakom povećanju povjerenja javnosti u rad sudova.
Član ste radne grupe za izradu Studije mjerenja složenosti predmeta u sudovima u Crnoj Gori. Koji su to kriterijumi, i šta opredjeljuje da se neki predmet ocijeni kao složen?
Radi se o projektu u kome je studija sprovedena u periodu od septembra 2014. godine do septembra 2015. godine. Cilj mjerenja je da se pređe sa kvantitativnog brojanja predmeta na mjerenje složenosti predmeta, odnosno na određivanje količine posla koja je potrebna da bi se određeni predmet riješio. Mjerenje je obuhvatilo sve radnje koje sprovode ne samo sudije na određenim vrstama predmeta, već i zaposleni u sudovima i trajalo je punih šest mjeseci. Prilikom mjerenja cijenjeni su različiti kriteriji, čije elaboriranje bi zahtijevalo mnogo više prostora, jer su različiti kriteriji za građansku, upravnu, privrednu materiju, a primjera radi u krivičnoj materiji pri ocjenjivanju indikatora složenosti kao složeni su cijenjeni predmeti sa 3-5 optuženih, zatim 3-5 krivičnih dijela stavljenih optuženim na teret, dalje predmeti sa 2-4 oštećena i drugi indikatori kao što su broj svjedoka, potreba vještačenja u predmetu, zatim manjak sudske prakse ili materijalnih dokaza i drugi indikatori. Ono što je važno napomenuti je da je radna grupa uspješno završila rad donošenjem metodologije i kada se ispune tehnički uslovi, uspostavljanjem novog informacionog sistema u kom će se, uz korekciju, implementirati pravila ove metodologije, biće moguće redovno pratiti radnu opterećenost sudija, kao i definisanje potrebnog broja sudija za ažurno rješavanje predmeta u sudovima.
26.014 broj je predmeta u kojima su sudije podgoričkog Osnovnog suda postupale u 2020. godini. Dnevno se u prosjeku održava oko 450 suđenja i svakodnevno u sud pristupi preko 2.000 stanaka...
Da li je obezbijeđen prostor za novinare u sudnicama, posebno prostorija, korišćenje kompjutera i bolja komunikacija sa medijima?
U Osnovnom sudu u Podgorici, uz podršku Američke ambasade, kojima dugujemo zahvalnost, rekonstruisana je velika sudnica, i sada su u njoj u potpunosti obezbijeđeni uslovi za rad novinara. Što se tiče komunikacije sa medijima, od početka svog mandata sam stavila poseban akcenat na to pitanje, svjesna činjenice da svoj stav o sudstvu građani u velikoj mjeri baziraju na onome što su čuli na televiziji i radiju ili onome što su pročitali u novinama, a velika je šteta načinjena ako građani takav svoj stav baziraju na činjenicama koje nisu objektivno predstavljene. Zbog toga smo preduzeli mjere da se građani direktno informišu o radu suda na način što smo ažurali našu veb stranicu na kojoj se objavljuju akti suda, aktuelnosti, kao i odluke suda za koje je javnost posebno zainteresovana. Ažurirali smo objavljivanje anonimiziranih pravosnažnih presuda; postavili štampane brošure o pojedinim vrstama sudskih postupaka; objavljujemo raspored suđenja u svim predmetima, te obavještavamo javnost ukoliko se suđenja odlažu iz objektivnih razloga. Uspostavili smo službu za odnose sa medijima, koju čine sudija portparol i samostalni savjetnik, koji su uvijek dostupni medijima za sve potrebne informacije, a isti su i blagovremeno reagovali na informacije objavljene u medijima, koje neobjektivno predstavljaju rad suda ili postupanje sudija u pojedinim predmetima. Takođe, pored svih obaveza uvijek smo našli vremena da učestvujemo u različitim aktivnostima organizovanim od strane međunarodnih institucija, nevladinih organizacija i medija, bili smo panelisti na okruglim stolovima i konferencijama, te predavači o brojnim pitanjima iz nadležnosti suda koje su prepoznate kao društveno značajne. I pored toga, komunikacija, posebno sa medijima, mora biti bolja, jer je to osnovna pretpostavka da o našem radu građani budu objektivno informisani. Sudovi jesu sputani činjenicom da o predmetima koji nisu pravosnažno presuđeni ne mogu davati sve informacije, ali je potrebno uspostaviti metod koji će u najboljoj mjeri zaštititi kako potrebu građana da u najboljoj mjeri budu objektivno informisani, tako i neophodnost da integritet, nezavisnost i profesionalnost suda budu u najboljoj mjeri zaštićeni. Sa tim ciljem smo ostvarili usku saradnju sa Sindikatom medija i namjera nam je da tu saradnju nastavimo produbljivati u obostranom interesu.
Ne mogu da grade jer zgrada pripada Glavnom gradu
Adaptirani su holovi i kancelarije zbog nedostatka prostora, prethodni predsjednik suda najavio je izgradnju još jednog sprata. Kada će se najavljeno realizovati?
U prethodnom periodu preduzete su značajne aktivnosti radi poboljšanja uslova rada za sudije i zaposlene, kao i za bezbjedan i prijatan boravak stranaka u sudu. Pored adaptacije holova i kancelarija, u cilju poboljšanja smještajnih kapaciteta, sagrađene su četiri nove kancelarije na holu suda. Međutim, to i dalje ne zadovoljava potrebe suda, jer su postojeće kancelarije neuslovne za sudnicu, što je posebno došlo do izražaja u vrijeme pandemije koronavirusa. Pored toga što je rad u takvim uslovima otežan, sve to utiče negativno na autoritet i ugled suda, i na integritet same države koja dozvoljava da se o pravima građana odlučuje u prostorijama koje nisu adekvatne da bi se mogle nazvati sudnicama. Tačno je da je bila najavljena izgradnja još jednog sprata na postojećoj zgradi, u kom pravcu je preduzeto više aktivnosti, međutim, prema mojim saznanjima, nije došlo do realizacije zbog neriješenih imovinskih odnosa, s obzirom na to da je zgrada u koju je smješten Osnovni sud vlasništvo Glavnog grada.
Nismo zadovoljni funkcionisanjem obezbjeđenja
Da li je u funkciji detektor metala na ulazu i ko obavlja poslove obezbjeđenja suda? Da li ste time zadovoljni?
Postojeći detektor metala koji se nalazi u Osnovnom sudu u Podgorici ne sadrži prateće elemente koji bi omogućavali efikasnu kontrolu lica koja ulaze u sud, što bi kod činjenice da u sud svakodnevno uđe preko dvije hiljade lica, dovodilo do ogromne gužve i zastoja na ulazu, jer bi prolazak svakog lica koje kod sebe posjeduje bilo kakav metalni dio dovodilo do aktiviranja zvučnog signala koji bi zahtijevao pregled tog lica. Obezbjeđenje u zgradi obavljaju tri zaposlena samostalna referenta i četiri službenika Uprave policije. Imajući u vidu da se u zgradi suda nalaze i prostorije tužilaštva, apsolutno nismo zadovoljni funkcionisanjem obezbjeđenja, jer postojeće obezbjeđenje, i pored ispoljene profesionalnosti, ne može obezbijediti detaljnu i funkcionalnu bezbjednost kako sudija i zaposlenih, tako i stranaka koje dolaze u sud, a čiji su interesi najčešće suprotstavljeni. Obezbjeđenje ulaska u zgradu, i uopšte bezbijednost lica prisutnih u sudu, jedno je od prioriteta za rješavanje u narednoj godini.
Bonus video:
