Vlada je sredinom decembra imenovala epidemiologa Igora Galića za direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ), iako ne ispunjava uslove za tu funkciju predviđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u toj ustanovi.
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Instituta iz 2019. predviđa da direktor te ustanove mora imati akademsku titulu magistra ili doktora.
Iz Ministarstva zdravlja su ignorisali pitanja “Vijesti”, pa je javnost uskraćena za odgovor da li Vlada mora voditi računa o internim dokumentima ustanova ili ima diskreciono pravo da imenuje njihove čelnike, bez obzira na to šta u aktima piše.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 2016, a koji je još na snazi, direktore IJZ i Kliničkog centra (KC) imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministra zdravlja.
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Instituta predviđa da direktor ustanove mora imati završen Medicinski fakultet, sa specijalizacijom iz oblasti javnog zdravstva, iskustvo od najmanje pet godina, ali i akademsku magistra ili doktora. Precizira se da se radi o VII2 ili VIII nivou kvalifikacije.
Prema javno dostupnim podacima, ali i tvrdnjama više izvora “Vijesti” iz Instituta, Galić ne ispunjava taj uslov.
Sagovornici “Vijesti”, između ostalog, tvrde i da je akt o sistematizaciji svojevremeno i izrađen sa tako strogim kriterijumima, kako bi ih što manje ljudi iz struke mogli ispuniti. Navode i da te kriterijume ispunjava tek nekoliko ljudi, te da su gotovo svi bliski bivšem režimu.
Iz Instituta su “Vijestima” kratko odgovorili da je Galić na mjesto direktora Instituta za javno zdravlje imenovan rješenjem Vlade Crne Gore od 10. decembra 2020. godine, i da direktora Instituta za javno zdravlje imenuje Vlada Crne Gore, a na predlog Ministarstva zdravlja.
Nijesu odgovorili na pitanje da li je u planu izrada novog akta o sistematizaciji radnih mjesta.
Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili da li doktor Galić ispunjava uslove predviđene internim aktima ustanove. Nijesu odgovorili ni zbog čega je imenovan ako ne ispunjava te uslove, te da li će se interni akti Instituta uskoro mijenjati.
Mjesto direktora Instituta upražnjeno je nakon što je dugogodišnji direktor Boban Mugoša podnio ostavku. On je to uradio nakon izbora nove Vlade, tvrdeći da tim činom “želi olakšati proceduru novoj ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović da formira tim koji će raditi na razvoju zdravstvenog sistema u skladu sa vizijom i prioritetima 42. Vlade”.
Mugoša je važio za ljekara koji blizak bivšoj vladajućoj većini, a na čelu Instituta bio je 16 godina, odnosno četiri mandata.
On je u oktobru 2004. postavljen za vršioca dužnosti direktora IJZ, a godinu kasnije imenovan je za direktora.
Novi zakon će skratiti broj mandata direktorima zdravstvenih ustanova
Predsjednik Milo Đukanović nedavno je odbio da potpiše više zakona koje je Skupština Crne Gore usvojila krajem decembra, a među njima i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Izmjene su predložili poslaici vladajuće većine Branka Bošnjak, Slaven Radunović, Boris Bogdanović, Dragan Ivanović i Miloš Konatar, a predviđeno je da direktorima zdravstvenih ustanova prestaje mandat ukoliko su tu funkciju obavljali više od dva puta u kontinuitetu ili sa prekidima.
Izmjenama je propisano je da će se izbor direktora zdravstvenih ustanova, čije je osnivač država, a kojima je prestao mandat u skladu sa ovim zakonom, izvršiti u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu.
Kako se navodi, ranijim ciljanim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti pravničkom “gimnastikom” omogućeno je da pojedini direktori zdravstvenih ustanova budu na tim pozicijama i više od dva mandata.
“Ovim dopunama će se precizirati pojedine odredbe zakona i onemogućiti kršenje odredbe da isto lice može biti direktor zdravstvene ustanove najviše dva puta”, kaže se u obrazloženju.
Nakon što je Đukanović odbio da potpiše zakone, iz vladajuće većine je najavljeno da će ponovo na isti način glasati.
Bonus video:
