Građanska inicijativa "Sačuvajmo rijeke Crne Gore" apelovala je na ministarstva kapitalnih investicija i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i ministre Bojanića i Ratka Mitrovića „da hitno preispitaju i raskinu štetne koncesione ugovore za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) „Crnja“, „Ljubaštica i „Crni potok“ u Kraljskim Barama, u Opštini Kolašin“.
„Prošlo je pola godine od kada su mještani Kraljskih Bara započeli proteste, sprječavanjem radova i devastacije rijeka. Pored zapostavljanja privatnih obaveza, svojih porodica, dežuranja na temperaturama ispod nule i pravne borbe sa koncesionarom, mještani Bara Kraljskih i dalje su istrajni da odbrane svoje rijeke“, piše u saopštenju te incijative, koje je potpisao aktivista Denis Mekić.
On podsjeća da "postoji niz razloga i osnova prema kojima bi ugovor trebalo biti već raskinut"
Kako piše u saopštenju, "Vlada je nakon prvog protesta građana aktiviranjem članova 9, 18 i 23 Ugovora o koncesiji sa "Dekar" i "Dekar energy" mogla raskinuti koncesione ugovore za ove tri mHE i time zaštiti javni interes".
Naime, jedan od važnih razloga za zakonit raskid ugovora od strane Vlade predstavlja protivljenje lokalnog stanovništva za tu gradnju, jer u slučaju izostanka saglasnosti mještana koncesija se mora raskinuti.
Tretman lokalnog stanovništva ne postoji, a uticaj gradnje mHE na lokalno stanovništvo nije uzet u obzir. Zatim, izgradnja ovih mHE planirana je unutar Parka prirode "Komovi". Cijelo područje Parka Prirode "Komovi" odlikuje se jedinstvenim prirodnim, geološkim i kulturno-istorijskim vrijednostima kao i bogatstvom biodiverziteta“, podsjećaju iz GI "Sačuvajmo rijeke Crne Gore".
Tvrde i da su Odluka o koncesiji i Ugovor o koncesiji u direktnom nesaglasju.
Kako su objasnili „Odluka o dodjeli koncesije koja glasi: "dodjeljuje se koncesija za gradnju mHE "Crnja" na vodotoku Crnja".
S druge strane, tvrde, u Ugovoru o koncesiji u kome se pominju tri mHE i ("Crni Potok", mHE "Ljubaštica" i mHE "Crnja" na vodotoku Crnja)
"U elaboratu nema "nultog stanja", a flora i fauna su obrađene na jednoj i po stranici. Pogrešno su tretirani slivovi rijeka. U elaboratu se pominje samo jedna zaštićena vrsta. Nema procjene uticaja na podezemne vode i izvore vezane za pomenute vodotoke. Po UTU je predviđeno da Izgradnja mHE ''Crni Potok'' obuhvata pregrađivanje vodotoka Crni Potok (koji je pritoka Crnje) zahvatanje te odvođenje zahvaćene vode derivacionim cjevovodom do mašinske kućice mHE ''Crni Potok'', zatim vraćanje vode nazad u vodotok Crni Potok, odnosno Crnju. Na terenu je drugačija situacija, umjesto Crnog Potoka hvata se vodotok Čestogaz, koji pripada drugom slivu, i to 80m ispod mjesta gdje se Crni Potok uliva u vodotok Čestogaz. (koji pripada slivu Ljubaštice.) . Ljubaštica i Crnja su dva poptuno odvojena sliva. Tamo gdje se sastaju čine rijeku Drcku koja je pritoka Tare", tvrde u GI "Sačuvajmo rijeke Crne Gore".
Podsjećaju da je investitor je bio dužan da prilikom izrade tehničke dokumentacije vodi računa da maksimalno obezbijedi uslove za zaštitu životne sredine, sigurnosti ljudi i njihove imovine. Prilikom zaustavljanja radova na terenu, kako podsjećaju, nije pronađeno ništa od propratne dokumentacije.
Nije bilo, piše u saopštenju, ni građevinskog dnevnika, nadzornog organa, šefa gradilišta, građevinske table, a gradilište nije bilo ograđeno i obezbijeđeno.
Takođe "postavljenje su cijevi mnogo većih dimenzija nego što se nalaze u elaboratu. Umjesto cijevi f550mm predviđene elaboratomima, na terenu se nalaze f816mm"
"Napominjemo da se u izvještajima Vlade i nekadašnjeg Ministarstva ekonomije postoji sumnja da investitor nije imao kapaciteta da nastavi radove, ali je Ministarstvo krajem 2019. godine iz nejasnih razloga, produžilo rokove za završetak gradnje koja faktički nije bila ni započeta do jula 2020.godine, što ukazuje na niz mogućih koruptivnih radnji" poručuju iz GI "Sačuvajmo rijeke Crne Gore".
Bonus video:
