Dvanest ljekara specijalista - zaposlenih u pljevlajskoj Opštoj bolnici (OB), zatražilo je od Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima da provjeri da li se u toj zdravstvenoj ustanovi isplaćuju “enormne novčane naknade pojedinim zdravstvenim radnicima”.
U dopisu koji su nedavno uputili pljevaljskom tužilaštvu, ljekari traže i da se provjeri da li se nagrađivanje odnosno, upis prekovremenih sati pojedinom nemedicinskom osoblju, obavlja u skladu sa zakonom.
Zahtijevaju i da se provjeri validnost diplome jedinog pravnika u bolnici, kao i kriterijume prema kojima je zaposlen u toj zdravstvenoj ustanovi.
Ljekari tvrde da nemaju mogućnosti da obave uvid u platne liste zaposlenih i da su se zbog toga obratili državnom tužilaštvu, od kojeg traže da provjeri njihova saznanja.
Neki od potpisnika ovog dokumenta “Vijestima” su kazali da su u saznanju da pojedini ljekari u toj zdravstvenoj ustanovi primaju platu između četiri i sedam hiljada eura.
Osnovna zarada ljekara specijalista, tvrde oni, bez dežurstava je oko 630 eura, a da se dežurstva isplaćuju radnim danima 70, a vikendom 90 eura.
U pljevaljskom tužilaštvu kazali su da je taj predmet u fazi izviđaja, dok iz menadžmenta bolnice tvrde da je svaka isplata uređena u skladu sa važećim zakonskim propisima koji regulišu radna prava i obaveze.
Direktor pljevaljske bolnice Erduan Lalović, kaže da ne može da saopšti kolika je i kome isplaćena navjeća zarada u pljevaljskoj bolnici, jer “nema pravo da javno iznosi imena ljekara i iznose njihovih zarada”.
“U OB Pljevlja lični dohoci i zarade zaposlenima isplaćuju se isključivo i samo u skladu sa zakonskim procedurama, a u odnosu na angažman i broj radnih i prekovremenih sati, dežurstava, pripravnosti i ostalih pripadajućih mogućnosti na osnovu obavljenog posla, ali i naročitog angažovanja tokom prethodnog, kriznog perioda izazvanog koronavirusom, gdje su pojedini zaposleni u ovoj bolnici pokazali nadljudske napore u brizi o zdravlju svojih sugrađana i spasavanju njihovih života. S tim u vezi ne stoje paušalne, nekolegijalne i zlonamjerne optužbe pojedinih uposlenih o ‘nezasluženim i previsokim zaradama’ njihovih kolega. Podsjećam da je od početka posebnog kovid režima rada u bolnici bilo predviđeno dobrovoljno angažovanje ljekara i medicinskog osoblja sa kovid pacijentima, te da su se najodvažniji i najhumaniji bez razmišljanja opredijeili za ovaj angažman”, rekao je Lalović.
Kazao je da su pojedini, a danas “najglasniji u brizi za bolničku kasu, odbijali da zbrinu hitna stanja suspektna kovid, iako im je to bila radna obaveza”.
“Odgovorno tvrdim da je svaki isplaćani cent zdravstvenim radnicima i medicinskom osoblju zaslužen, a kao prvi čovjek ustanove želim da im zahvalim što su ne štedeći svoje živote, a istovremeno ugrožavajući i živote svojih porodica, pojedinci danonoćno bili prva linija odbrane u našem gradu. Građani Pljevalja najbolje znaju ko su oni. Takvi humanisti zaslužuju mnogo više od ‘kolegijalnosti’ sa kojom se susreću ovih dana”, naveo je Lalović u odgovoru “Vijestima”.
Pismo ministarki
Grupa ljekara pljevaljske bolnice pismom se obratila i ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović u kojem navode da je od marta prošle godine situacija u pljevaljskoj bolnici skandalozna, za šta okrivljuju menadžment te ustanove.
Kažu da je posebno zabrinjavajuće i nedopustivo selektivno nagrađivanje pojedinaca u vidu enormnih plata, a sa druge strane “ignorisanje i omalovažavanje učinka onih drugih koji i te kako svojim radom doprinose da se ova teška situacija koliko toliko učini podnošljivom”.
“Želimo posebno da istaknemo i angažovanje velikog broja konsultanata čak i u vrijeme kada je ambulantni rad bio stopiran. Neki od njih isplaćivani su u ciframa nezamislivim i za daleko bogatija društva”, navode ljekari u dopisu koji su nedavno uputili Ministarstvu zdravlja.
Tvrde i da se predavači u Srednjoj stručnoj školi na medicinskom smjeru angažuju po nejasnim, vjerovatno političkim kriterijumima.
“Svi krediti, sva finansijska pomoć, je bila isključivo politički obojena i dodjeljivana je članovima i aktivistima u tom periodu vladajuće koalicije. Posljednje u nizu nepravilnosti je saznanje da je aktivista DPS-a, naš medicinski direktor, anesteziolog Radenko Džarić, dobio nedavno nepovratnih 30.000 eura iz budžetske rezerve Vlade na čijem je čelu u tehničkom mandatu bio Duško Marković. Dodatno je direktor Opšte bolnice tražio od Rudnika uglja donaciju za Džarića od 20.000 eura. Rudnik je donirao pomenutu sumu, ali za pomoć zdravstvenim radnicima Opšte bolnice. Na našu primjedbu da se radi o sredstvima, koja, s obzirom na tešku zdravstvenu situaciju uzrokovanu kovid pandemijom treba usmjeriti za nabavku neophodnih medicinskih aparata, kao i za poboljšanje uslova liječenja hospitalizovanih pacijenata, nismo udostojeni odgovora direktora i pravne službe. Molimo vas da što prije stopirate ovaj skandal koji se dešava u Opštoj bolnici Pljevlja”, naveli su ljekari specijalisti u dopisu ministarki Borovinić Bojović.
Komentarišući tvrdnje svojih kolega, direktor pljevaljske Opšte bolnice rekao je “Vijestima” da je tačno da se Rudniku obratio zahtjevom za pomoć, kako bi pomogao kolegi, jedinom anesteziologu u Pljevljima da riješi svoje stambeno pitanje.
“Nije nepoznanica da se ljekarski kadar ‘odliva’ iz sjevernih opština i teži zasnivanju radnog odnosa u gradovima centralne i južne regije. Iako u kontinuitetu radimo na zanavljanju kadra dodjelom specijalizacija i supspecijalizacija iz različitih oblasti, u obavezi smo kao ustanova da u skladu sa svojim mogućnostima pomognemo koliko je to god moguće i da ljekarski kadar zadržimo u našem gradu. Naše razmišljanje takođe dijeli i značajan broj privrednih subjekata u gradu, prije svih Rudnik uglja, koji je godinama prepoznat kao jedan od najznačajnijih donatora i dobrotvora pljevaljskog zdravstva i ovog kraja uopšte. Smatrajući neophodnim da kao ustanova pomognemo kolegi, koji nakon višegodišnjeg rada kao jedini specijalista anestezije i reanimacije u našoj ustanovi nema riješeno stambeno pitanje, obratio sam se Rudniku uglja, tačnije njegovom direktoru, koji je bezrezervno podržao ovu ideju i izrazio namjeru da i u narednom periodu na sličan način, kroz pomoć za rješevanje stambenog pitanja, stimuliše ostanak ljekara u Pljevljima. Nije nepoznato da je Rudnik uglja, kao i drugi privredni subjekti i ustanove ranije pomagali medicinskim radnicima tokom rješavanja stambenih potreba. Znaju, a i koristili su takvu pomoć i oni koji su danas potpisnici protivljenja takve ideje za svog kolegu”, rekao je Lalović.
Na pitanje “Vijesti” da li su tačne tvrdnje dijela pljevaljskih ljekara - da je Vlada Duška Markovića u tehničkom mandatu dodijelila 30.000 eura iz budžetske rezerve Džariću za rješavanje stambenih potreba, Lalović je kazao da nema takva saznanja i da se za tu informaciju obratimo relevantnim državnim adresama.
“Ono za šta imamo uvid je donacija Rudnika uglja, koja je kao i sve donacije po ustaljenom protokolu prijavljena Ministarstvu zdravlja Crne Gore, za koje čekamo odgovor i odobrenje da bi se ta namjena realizovala”, rekao je Lalović.
Rudnik je pomogao i pomagaće...
Izvršni direktor pljevaljskog Rudnika uglja Slavoljub Popadić, kazao je “Vijestima” da je ta kompanija podržala zahtjev bolnice za pomoć u zadržavanju ključnog medicinskog kadra, jer smatraju da je to od izuzetne važnosti za Pljevlja.
“Rudnik je tokom 2020. imao više zahtjeva za pomoć od Opšte bolnice Pljevlja. Trudili smo se da na svaki odgovorimo pozitivno. Jedan od zahtjeva se odnosio na pomoć u zadržavanju ključnog medicinskog kadra. Cijeneći da je zadržavanje ključnog medicinskog kadra od izuzetne važnosti za Pljevlja, Rudnik je podržao i ovaj zahtjev. U tom smilu, Rudnik je po ovom pitanju donio ‘Odluku o pomoći zdravstvenim radnicima Opšte bolnice Pljevlja’, ne definišući i ne ograničavajući, kome će i kako sredstva biti opredijeljena. O operativnom angažovanju sredstava odlučuje Bolnica uz saglasnost Ministarstva zdravlja”, rekao je Popadić, odgovarajući na pitanje “Vijesti”.
Upitan da li mu je poznato za šta je utrošen novac koji su donirali, kazao je da prema informaciji iz Opšte bolnice Pljevlja, sredstva još nisu utrošena jer se čeka saglasnost Ministarstva zdravlja.
"Iracionalne odluke politički bliskog ljekarskog kadra"
Potpisnici pisma ministarki zdravlja, podsjećaju da u Opštoj bolnici u Pljevljima rade 23 ljekara specijaliste i tri ljekara supspecijalista.
“Problem kadra je višegodišnji, a u razloge zašto je to tako, ne bismo ulazili. Čitava situacija je eskalirala sa pandemijom korona virusa. Znamo da je situacija teška u svim opštim bolnicama, ali smo mišljenja da je organizacija rada u Opštoj bolnici Pljevlja od marta prošle godine u najmanju ruku skandalozna i za to direktno krivimo menadžment naše ustanove”, stoji u pismu.
Ljekari su naveli i da je Lalović kao v.d. postavljen u julu 2019, a prije toga nije bio zaposlen u Opštoj bolnici.
“Na krajnje diskutabilan način primljen je na mjesto savjetnika direktora, pa je za par dana postavljen za v.d. direktora izmjenom pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Četvorogodišnji mandat je dobio u martu 2020. U tom periodu nije održan nijedan zajednički sastanak ljekara koji je bio praktikovan godinama unazad i održavao se jednom nedjeljno, a po potrebi i češće. Očito je stomatolog Lalović shvatio stupajući na dužnost direktora da je pametnije izbjeći stručne polemike, kojima nije dosrastao, a možda i nezgodna pitanja vezana za uvijek aktuelnu problematiku ljekarskog kadra, rješavanje stambenog pitanja, edukacija, stimulacija deficitarnog kadra”, navode ljekari u dopisu.
Kažu da su se nadali da će pandemija promijeniti dosadašnju praksu i da će svi zajedno, u vidu pojedinačnih predloga, a u cilju što bolje organizacije svih odjeljenja i službi doći do najboljih mogućih rješenja.
“Niko od nas nijednog momenta nije imao namjeru da izbjegne ljekarsku, kao ni prije svega ljudsku odgovornost u ovoj vanrednoj situaciji. Ali ni ovoga puta do zajedničkog sastanka ni dogovora nije došlo. Lalović je uprkos potrebi da struka odlučuje, donosio iracionalne odluke u dogovoru sa politički bliskim ljekarskim kadrom, a koje su uprkos upozorenjima prije svega kolega sa internog odjeljenja za šta postoje pisani dokazi dovela do kolapsa rada na ovom odjeljenju. Poražavajuća je činjenica da imamo veliki broj zaraženog osoblja u odnosu na ionako deficitaran medicinski kadar. Poseban problem je oprema. Mi nemamo centralni dovod kiseonika, CT je opet u kvaru, a respiratori su prema našim saznanjima proslijeđeni u druge regionalne bolnice“, naveli su ljekari u dopisu ministarki.
Bonus video:
