Godišnje u EU oko 3,5 miliona ljudi oboli od neke vrste karcinoma, a oko 1,3 miliona ljudi svih starosnih dobi umire od te bolesti.
Treba znati da je pod pojmom karcinom obuhvaćeno preko 200 različitih bolesti i da od karcinoma može oboljeti svako.
Procjena je da će se zapravo 40% svih nas vjerovatno suočiti s ovom bolešću u nekoj fazi svog života, a sada gotovo svi već poznajemo nekog ko je obolio od karcinoma.
Takođe, do 2035. godine u EU slučajevi oboljevanja od karcinoma mogli bi se udvostručiti, čineći ovu bolest vodećim uzrokom smrti u srednjoj životnoj dobi, čak i ispred kardiovaskularnih bolesti. Ukoliko se ne uvedu dodatne mjere (akcije), koje bi preokrenule trenutne trendove, karcinom bi mogao postati i vodeći uzrok smrti u Evropskoj uniji.
Međutim, koliko god predviđanja bila zastrašujuća, dobra vijest je da sada znamo da se u 40% slučajeva karcinoma može preventivno djelovati. Karcinom jeste uzrokovan kombinacijom višestrukih faktora, uključujući genetsku predispoziciju, uticaje okoline, način života i infektivne agense, pa ipak, izbjegavanjem poznatih faktora rizika, kao i usvajanjem zdravih stilova života, može se znatno smanjiti rizik od obolijevanja.
Prevencija je najlakši i najefikasniji način smanjenja pojave karcinoma u EU, dok nauka sa druge strane nastavlja da poboljšava i samu dijagnostiku i liječenje karcinoma, nudeći nadu onima koji su već oboljeli.
Međutim, trenutno se samo prosječno 3% od budžeta za zdravstvo širom EU troši na prevenciju.Pored svog uticaja na zdravstveni sistem, karcinom kao bolest u cijeloj Evropi predstavlja i značajan finansijski teret za nacionalne zdravstvene i socijalne sisteme, budžete država kao i za produktivnost i rast ekonomije, jer obuhvata i zdravu radnu snagu. Troškovi za zdravstvenu zaštitu od karcinoma u zemljama EU-27 rastu neviđenom brzinom, vođeni demografskim promjenama i širenjem inovacija u zdravstvu. Sveukupno se procjenjuje da uticaj na ekonomiju koji karcinom pravi u Evropi premašuje 100 milijardi eura godišnje.
Osim toga, postoje i značajne nejednakosti unutar i između zemalja EU u oblastima kao što je učestalost pojave (incidenca) karcinoma,sami pristup dijagnozi i liječenju, kao i u postojanju stručnog kadra, naučnim istraživanjima i dostupnosti inovacija.
EU već decenijama aktivno radi na smanjenju učestalosti karcinoma i danas se vide rezultati toga rada. Prvi ‘Plan za borbu protiv karcinoma’, koji datira iz kasnih 1980-ih, rezultirao je donošenjem važnih zakona u EU, po pitanju upotrebe duvanskih proizvoda i očuvanja zdravlja u radnoj sredini. Od tada su države članice EU preduzele niz akcija i obavezale se, u skladu sa ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija, da smanje prijevremenu smrtnost od hroničnih bolesti, uključujući karcinom, za jednu trećinu do 2030. godine. Takođe, obavezale su se da ispune cilj koji je postavila SZO za nezarazne bolesti, a to je smanjenje smrtnosti od raka za 25%.
Šta su ciljevi Evropskog plana za borbu protiv karcinoma?
Ovaj plan ima za cilj da maksimizuje ishode istraživanja i inovacija, unaprijedi opšte znanje i podigne svjest o ovoj bolesti, jer čak jedna četvrtina slučajeva karcinoma u svijetu su upravo u Evropi, koja predstavlja manje od 10% svjetske populacije. Evidentno je da je karcinom ogroman javno-zdravstveni problem u Evropi koji značajno opterećuje nacionalne zdravstvene sisteme. Potrebno je da svi rade zajedno usmjereni na isti cilj, dakle i pacijenti, industrija i istraživači.
Napredak u liječenju karcinoma zahtijeva i bolje dijeljenje znanja i podataka. Digitalizacija u zdravstvu može omogućiti da se unaprijede bolnički sistemi, kao i da pacijenti imaju bolju dostupnost njezi i liječenju. Bolja implementacija registara za karcinome će biti krucijalna kroz anonimno prikupljanje podataka u skladu sa EU direktivom za zaštitu podataka.
Strategija EU plana za karcinom sastoji se iz tri ključna elementa:
Adresiranje kontinuiteta u pristupu od prevencije i rane detekcije do terapije i zdravstvene zaštite
- Istraživanje u kojem je pojedinac u fokusu
- Podsticanje i promovisanje partnerstava u EU i globalno
Uz podršku država članica, donosioca odluka i Evropskog parlamenta, uključujući članove skupine “MEPs Against Cancer”, koji su zajedno sa Komisijom radili na poboljšanju prevencije i zdravstvene zaštite za karcinom u Evropi, ideja je da evropski plan dopuni postojeće nacionalne planove za karcinom država članica.
Sam razvoj EU plana za karcinom biće usko povezan sa Misijom o raku, novom inicijativom Framework Programme 7 za istraživanje i inovacije programa Horizont Evrope, a koja maksimizuje učinak podrške EU za istraživanje i inovacije i pokazuje njenu važnost za društvo. (Slika 4.)
Evropski plan za borbu protiv karcinoma sadržaće aktivnosti kojima će se podržati, koordinisati ili dopuniti napori država članica u svim ključnim stadijima bolesti, od: prevencije, rane dijagnoze i pregleda, liječenja i njege, kvalitet života pacijenata, preživjelih i njegovatelja. Plan treba da obuhvati kombinaciju zakonodavnih i nezakonodavnih mjera.
Zašto je važno da svi donosioci odluka budu uključeni u razvoj plana za borbu protiv karcinoma ?
Izuzetno je bitno što prije uključiti sve donosioce odluka u razvoj Plana za karcinom, da bi se na vrijeme osiguralo da plan bude dobar i funkcionalan, odnosno odmah primjenjiv. Mnogo je lakše koristiti se već postojećim programima i planovima koji su već sprovodjeni i implementirati njihova saznanja i time izbjeći greške. Evropska organizacija za karcinom naglašava važnost autora Plana za karcinom koji traže direktnu interakciju sa relevantnim organizacijama u vezi sa pitanjima specifičnim za njihova područja aktivnosti, a koje će doprinijeti realizaciji Plana u postavljenim rokovima.
Evropska organizacija za karcinom (ECO), krovna Federacija od 28 organizacija na evropskom i međunarodnom nivou, koja blisko sarađuje sa 17 organizacija pacijenata na evropskom nivou, može biti dobar partner da Komisija istovremeno dosegne do širokog broja učesnika.
Šta obuhvata plan za borbu protiv karcinoma?
Evropski Plan za karcinom ima holistički pristup karcinomu, jer upravo karcinom kao ni jedna druga hronična bolest utiče na skoro sve aspekte života pojedinaca, zato je u putu pacijenta neophodno sve njih adresirati.
Sastoji iz četiri ključna pilara:
1. Prevencija: Važan podatak podatak je da se više od 40% svih vrsta karcinoma može spriječiti koordinisanim djelovanjem na pojedinačna ponašanja, socijalno okruženje, kao i komercijalne zdravstvene preporuke. Evropski kodeks protiv karcinoma, što je inicijativa Evropske komisije, važno je polazište/dokument za informisanje populacije o akcijama koje mogu preduzeti pojedinci i/ili porodice kako bi smanjili rizik od pojave karcinoma. Ipak, mogući faktori životne sredine takođe će morati da se dalje naučno procjenjuju i široko o njima raspravlja i diskutuje, kako bi se smanjila izloženost toksičnim hemikalijama na radnim mjestima i životnoj sredini.
2. Dijagnoza: Rana detekcija podrazumijeva akcione korake za skrining i pravovremenu dijagnostiku. Važno je da je skrining program akreditovan kako bi bio efikasan, a naročito je dat naglasak za skrinig programe za karcinom dojke, grlića materice i kolorektalni karcinom.Neprihvatljivo je da imamo ogromnu razliku i nejednakost izmedju zemalja Evrope u postavljanju dijagnoze karcinoma u kasnoj fazu bolesti. Neophodna je sveobuhvatna onkološka zdravstvena zaštita i postojanje sveobuhvatnih centara za liječenje karcinoma, (koji su se pokazali značajnim za poboljšanje preživljavanja oboljelih).Svaka zemlja članica EU mora imati najmanje jedan visoko specijalizovan centar za liječenje oboljelih.
3. Terapija: Važno je da se upravo kroz ovaj Plan adresira nejednakost u dostupnosti kvalitetne i adekvatne zdravstvene zaštite i dostupnosti ljekova,kao i kroz strategiju za saradnju sa farmaceutskom industrijom. Potrebno je podsticati inovacije za koje znamo da su u poslednjih 30 godina značajno doprinijele povećanju stopa preživljavanja pacijenata. Takodje, neophodno je da regulatorni okvir bude jasno definisan za sve zemlje, i u slučajevima medicinske potrebe da postoje postupci za brzo odobravanje terapije. Ovo se posebno odnosina ljekove za rijetke bolesti, orphan medicinal products (OMP).
4. Preživljavanje i kvalitet života: Uključuje psihosocijalne probleme, rehabilitaciju onkoloških pacijenata, pacijente sa rekurencom (povratkom) bolesti, ali i prava onkoloških pacijenata na zaposlenje i socijalno osiguranje. Posebna sekcija posvećena je karcinomu u pedijatrijskoj populaciji. U ovoj populaciji ima puno rijetkih karcinoma za koje, ili nema, ili je većini nedostupno adekvatno liječenje. Pacijenti sa karcinomom moraju dobiti adekvatnu psihološku, nutritivnu, socijalnu, finansijsku i estetsku podršku, i ne samo oni već i njihove porodice. Takodje je za kvalitet života bitna i podrška za povratak na posao, u škole, očuvanje reproduktivnog zdravlja i adekvatno zdravstveno osiguranje. (Slika 4.)
Karcinom predstavlja složeni skup bolesti i svaka faza u kontroli kacinoma je kontinuum koji zahtijeva različite alate i usluge. Evropski plan za borbu protiv karcinoma treba da dopuni i ojača uticaj nacionalnih i regionalnih planova za kontrolu karcinoma u EU.
Autor: Komitet za zdravlje Američke privredne komore
Reference:
- europeancancer.org
- https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_154
- European Commission Roadmap
- Europes Beating Cancer Plan consultation resposne (ECO)
- European Beating Cancer Plan Q&A
- ELC vision European Beating Cancer Plan
