Podrška razvoju preduzetništva, poboljšanje usklađenosti ponude i tražnje na lokalnom tržištu rada i povećanje aktivacije socijalno ugroženih grupa, osnovni su ciljevi Nacrta Strategija zapošljavanja opštine Kolašin do 2025. godine.
Ukoliko se dostignu ti ciljevi, za četiri godine trebalo bi da broj zaposlenih Kolašinca bude za 35 odsto viši. Pokazatelji uspjeha bio bi i najmanje 260 uključenih u programe obrazovanja i sposobljavanja odraslih, kao i najmanje 20 planova za počinjanje biznisa godišnje.
Damjana Bulatović, članica tima koji je kreirao Nacrt Stratgija, objasnila je detalje programa podrške koji već postoje ili će biti uspostavljeni u lokalnoj upravi, a namijenjeni su preduzetnicima i nezaposlenim.
Sa današnje javne rasprave o nacrtu Strategije, predsjednik SO Kolašin Milan Đukić uputio je incijativu državnoj vlasti da se razmotri mogućnost osnivanja visokoškolske ustanove iz oblasti turizma u Kolašinu. Za to su se, kako je on, stekli uslovi, s obzirom na osnovna razvojna opredjeljenja te opštine i na tržištu iskazane potražnje za kadrom.
Lokalna administracija, zajedno sa preduzećima, čiji je osnivač, rekao je predsjednik SO, „ostaje najozbIljniji subjekt unaprjeđenja zapošljavanja, s obzirom na obrazovnu strukturu zaposlenih , ostvarivanja njihovih prava, zarade i uslove u kojima rade“.
„Ne mislim da je to dobro niti da je pohvalna činjenica za privredu. Opština Kolašin, kao i preduzeća čiji je osnivač, neznatno su povećala broj zaposlenih. Pri tom nijesu ugrožene javne finasije. Jedino lokalna uprava, znači povećaje zaposlenost, koja je na nivou opštine minulih godina evidentirana kao smanjena. Niko iz Opštine nije niko otpušten. Nasuprot tome, imamo primjer turističkih objekata, kao što je hotel Lipka, gdje je otušteno 40 radnika“, kazao je Đukić analizirajući situaciju u Kolašiinu, kada je riječ o zapošljavanju.
U cilju rješavanja nekih od problema iz te oblasti, sugerisao je on, potrebno je što prije donijeti Odluku o bizni zoni Bakovići. Predsjednik SO smatra da se sa tim poslov kasni, pa se već više od dvije godine čeka na taj akt.
Đukić smatra i da adekvatna i pažljivo kreirana planska dokumentacija, takođe, može biti u službi povećanog kvalitetnog zapošljavanja.
Aleksandar Rakoćević šef lokalnog Biroa rada, podsjetio je da tržište rada određuju i dobra infrastruktura, komunalna opremljenost, ukidanje biznis barijera...
„Očekuje nas valorizacija brojnih investicija, a ja prepoznajem izazov nedostatka stručne radne snage, pa me raduje da je Strategija „prepoznala“ taj problem. Treba da radimo na osposobljavanju postojeće radne snage, ali i formalni sistem obrazovanja dugoročno treba tome prilagoditi“#, kazao je on.
Rakočević je rekao i da „marginalne“ grupe, među kojima su i korisnici socijalnih davanja, treba uključiti na tržište rada, ali uz obezbjeđenje perioda tokom kojeg ne bi gubili svoja prava.
U Kolašinu je vidljiv, tvrdi sekretar za finansije Dragan Bulatović, paradoks da je ta opština najveće gradilište u državi, a stopa nezaposlenosti je među najvišim u državi.
„U toj strukturu nazaposlenih dominiraju lica bez kvalifikacija ili sa nižim kvalifikacijama. Deficitarsna zanimanja, s druge strane, su kuvari, konobari i zanatlije. Obrada drveta, sa većim stepenom finalizacije proizvoda, turizam i poljoprivreda neki su od prostora u kojma smo vidjeli mogućnost za otvaranja radnih mjesta“, kazao je on.
Veselin Milošević iz iz lokalnog Biroa rada kazao je da je ejdna od barijera pri zapošljavanju velika razuđenost opštine . Barijere za preduzetnike su, kaže on između ostalog, i postojanje samo tri banke u Kolašinu.
Vuk Vuković je ukazao na povezanost kvalitetne infrastrukture u gradu, putevima prema skijalištima, ali i na skijalištima, sa mogućnostima za zapošljavanje. On je govorio i o administrativnim barijerama koje preduzetnici imaju prilikom apliciranja za kreditnu podršku.
Ohrabrujuće je, ocijenili su učesnici javne rasprave, što preduzetnici sve više pokazuju senzibilitet prema osobama sa invaliditetom, pa ih i češće zapošljavju.
Ni današnjoj javnoj raspravi, ako se izuzuzme predsjednik SO, nije prisustvovao niko od predstavnika političkih partija koje učestvuju u radu lokalnog parlamenta. Nije bilo ni predstavnika NVO sektora, ali ni značajnijeg interesovanja građana.
Bonus video:
