Prema podacima Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV), od početka 2015. do kraja 2020. godine u vazdušnom prostoru Crne Gore prijavljeno je ukupno 247 incidenata sa udarima ptica u vazuhoplove (bird strike), od čega je u rejonu aerodroma Tivat prijavljeno 109 takvih vanrednih događaja.
"Udari ptica predstavljaju jednu od kategorija događaja koja se najčešće prijavljuje. Povećano prisustvo ptica je, između ostalog, uslovljeno osobenostima lokaliteta u blizini međunarodnih aerodroma (priroda, rezervati, kanjoni rijeka, velika površina pod vinogradom), ali i činjenicom da je Crna Gora na migracionom koridoru ptica, kao i problemom divljih deponija i nekontrolisanog odlaganja smeća koje predstavlja izvor hrane za ptice - posebno za galebove u blizini Aerodroma Tivat", kazao je za "Vijesti" pomoćnik direktora ACV Renato Brkanović.
Aerodroma Tivat spada među vazdušne luke na čijim je prilazima povećana mogućnost od bird strike incidenata jer se, pored ostalog, njegova poletno-sletna staza nalazi u neposrednoj blizini rezervata prirode Solila koji je svojevrsni ornitološki raj gdje se sakuplja veliki broj različitih vrsta ptica od kojih tek manji broj stalno živi na Solilima, dok ostale migriraju i povremeno se zadržavaju.
Zbog toga je Vlada premijera Mila Đukanovića 2016. po drugi put bezuspješno pokušala da Solilima oduzme status zaštićenog područja, ali se iza toga nije krila namjera da se poveća sigurnost letjenja na obližnjem tivatskom aerodromu, već da se atraktivno podrulje Solila pretvori u građevinsku zonu.
U to vrijeme, prema podacima ACG, u rejonu aerodroma Tivat bilježilo se manje od pola ukupnog broja evidentiranih bird struke incidenata sa vazduhoplovima.
Prema riječima Brkanovića, u ACV-u je u toku 2015. godine evidentirano ukupno 17 udara ptica od kojih je šest bilo na aerodromu Tivat, u toku 2016. godine 33 udara ptica od kojih je 14 bilo na Aerodromu Tivat, 2017. godine 53 udara ptica od kojih je 28 bilo u rejonu Aerodroma Tivat koji je te godine imao čak 12.647 operacija polijetanja i slijetanja aviona. Tokom 2018. godine zabilježeno je 55 udara ptica, od kojih je 28 bilo u Tivtu gdje je te godine ovdašnji aerodrom imao 13.631 operacija polijetanja i slijetanja vazduhoplova, dok su 2019. godine na prostoru cijele Crne Gore zabilježena 63 udara ptica u avione, od kojih je 27 bilo u rejonu aerodroma Tivat koji je te godine imao rekordnih, čak 14.099 avio-operacija.
ACV je 2020. kada je avio-saobraćaj bio više od tri mjeseca potpuno prekinut zbog pandemije koronavirusa, a kasnije iz istih razloga značajno smanjen u odnosu na raniji period, zabilježila je 26 bird strike incidenata, od kojih je šest bilo na Aerodromu Tivat koji je lani imao ukupno 4.634 operacije polijetanja i slijetanja vazduhoplova.
"Kod većine prijavljenih događaja nije bilo oštećenja vazduhoplova usljed udara ptica, i letovi su okončani bez problema. Treba napomenuti i da je jedan od značajnih zahtjeva u pogledu sertifikacije vazduhoplova zahtjev da struktura i motor vazduhoplova budu otporni i na udar ptica. Ipak, tokom proteklih godina, zabilježen je i određeni broj događaja koji su za posljedicu imali oštećenja na vazduhoplovima izazvanim udarom ptica", kazao je Brkanović, precizirajući da su u 2017. dva bird strike događaja "kategorisana kao incident sa posljedicama po vazduhoplov": oštećenje vjetrobranskog stakla u jednom slučaju i oštećenje komponenti avionskog motora u drugom.
"Analiza iz 2017. godine ukazuje na povećano prisustvo ptica koje je, između ostalog, dominantno uslovljeno tadašnjim požarima kojom prilikom su izgorjela dva velika staništa ptica - Solila i Luštica. Ptice su migrirale sa tih lokacija i dio njih se nalazio u blizini Aerodroma Tivat", kazao je on.
Najozbiljniji događaj u 2018. godini dogodio se 7. marta kada je prijavljena kolizija vazduhoplova sa 12 ptica - jatom ždralova.
"Pregledom vazduhoplova utvrđeno je oštećenje senzora pozicije ailerona. Dana 12. 5. 2019. je prijavljen događaj klasifikovan kao ozbiljna nezgoda. Na vazduhoplovu je došlo do oštećenja komponenti na motoru broj 1 od posljedica kolizije sa pticama. U prijavljenim bird strike incidentima događajima tokom 2020. godine nije bilo ozbiljnijih događaja", istakao je Brkanović.
Na pitanje što je ACV do sada preduzela i koje je mjere za smanjenje rizika od sudara aviona sa pticama u rejonu aerodroma Tivat naložila preduzeću Aerodromi Crne Gore (ACG), Brkanović je kazao da su “na državnom nivou, udari ptica prepoznati kao nacionalni rizik”.
"Posebna pažnja se daje ovom problemu i identifikovanjem aktivnosti kroz Nacionalni plan sigurnosti vazdušnog saobraćaja Crne Gore", kazao je Brkanović.
U skladu sa ranijim analizama, a nakon događaja iz 2017. godine, ACV je kroz izvršenu analizu konstatovala potrebu za izmjenom regulatornih akata u dijelu koji se odnosi na uticaj divljeg svijeta, tako da se bliže urede regulatorni zahtjevi kada je u pitanju upravljanje rizikom od uticaja divljeg svijeta na vazdušni saobraćaj.
"Polazeći od potrebe za obezbjeđenje efikasnije reakcije na identifikovanu opasnost po sigurnost - kolizija ptica i vazduhoplova, posebno na Aerodromu Tivat, ACV je preciznije i detaljnije razradila regulatorne zahtjeve u odnosu na operatera aerodroma, što je rezultiralo donošenjem Pravilnika o izmjeni i dopuni pravilnika o standardima i kriterijumima za nesmetanu upotrebu operativnih površina, objekata, uređaja i opreme na aerodromu početkom 2018. godine. Donošenjem tog pravilnika pred operatera aerodroma postavljeni su sljedeći regulatorni zahtjevi: izrada odgovarajućih procjena rizika i programa aktivnosti za upravljanje rizicima u vezi sa problemom udara ptica i divljeg svijeta uopšte, vođenje posebnog menadžmenta i opredjeljivanje adekvatnih ljudskih resursa koji će se baviti udarima ptica i problematikom divljeg svijeta uopšte u cilju bolje implementacije regulatornih zahtjeva, organizovanje obuke iz oblasti wildlife manadžmenta za zaposlene na aerodromima koje bi imale za cilj da objasne povezanost i usklađenost akata od globalnog značaja (ICAO, EASA; ACI) do akata operatora aerodroma, kao i da se objasne najčešći tipovi opasnosti po pitanju divljeg svijeta na aerodromima, te opremu, metode i tehnike koje se koriste u upravljanju ovim opasnostima, prikažu primjeri i dobra praksa, objasni na koji način treba minimizirati uticaj opasnosti identifikovanog divljeg svijeta, prikaže način analize trendova iz događaja i indikatora koji se prate u toj oblasti", precizirao je Brkanović.
Prema njegovim riječima, ACV je 2018, 2019. i 2020. godini, sprovodila inspekcijske nadzore u ovoj oblasti kod operatora Aerodroma Tivat, "kojom prilikom su konstatovane određene nepravilnosti".
"Na osnovu konstatovanih nepravilnosti ovlašćeni inspektor ACV-a je naložio preduzimanje konkretnih mjera operateru Aerodroma Tivat, ali i konstatovao postojanje prekršaja u odnosu na koje su izrečene novčane kazne, i to operatoru Aerodroma Tivat, kako pravnom licu, i odgovornom licu u ovom pravnom licu. Ova oblast je predmet inspekcijskog nadzora i ove godine", istakao je pomoćnik drektora ACV-a.
Brkanović je kazao da je nakon događaja koji su se desili polovinom 2019. godine - više situacija udara ptica, direktor ACV-a Dragan Đurović 28. maja te godine donio Odluku kojom se operatoru Aerodroma Tivat naređuje preduzimanje konkretnih aktivnosti, uoči svakog leta. Pored toga, naloženo je operatoru aerodroma da na dnevnom nivou informiše ACV o prisustvu ptica na operativnim površinama aerodroma.
"Nakon donošenja ove naredbe i praćenja njene realizacije od Agencije, nije se dogodio nijedan slučaj kolizije vazduhoplova i ptica koji bi se mogao klasifikovati ozbiljnijim incidentom", kazao je Brkanović.
Problem se ne može riješiti samo unutar ograde aerodroma
Brkanović je naveo da aktivnosti praćenja pojave i rastjerivanja ptica uz preduzimanje svih raspoloživih mjera, operator aerodroma sprovodi unutar perimetra ograde aerodroma, ali se taj problem ne može posmatrati izolovano, to jest samo u okviru ograde aerodroma. Izražen uticaj na pojavu i prisustvo ptica na Aerodromu Tivat naime, imaju nelegalne deponije u neposrednoj blizini, kao i stanice tivatskog i kotorskog komunalnog preduzeća gdje se razvrstava komunalni otpad.
"Po ovom pitanju ACV je inicirala i imala konstruktivne sastanke sa predstavnicima lokalnih zajednica i nadležnog ministarstva. Dodatno, ACV je pokrenula inicijativu preko Ministarstva održivog razvoja i turizma da se u saradnji sa opštinama Tivat i Kotor reguliše pitanje odlaganja otpada na divljim deponijama i pitanje funkcionisanja stanica na kojima se razvrstava otpad", kazao je Brkanović.
Bonus video:
