Zdravstveni sistem ne gubi bitku sa koronavirusom, u Kliničkom centru (KC) ima dovoljno respiratora, postelja i medicinskog kadra koji brine o pacijentima.
To je, u intervjuu za “Vijesti“, kazala direktorica KC Ljiljana Radulović.
Ona ističe da je Ministarstvo zdravlja za ovu godinu odobrilo 39 specijalizacija i 37 užih specijalizacija, kao i zaposlenje deset doktora, a za neka bolja vremena najavljuje nabavku PET skenera i gradnju Klinike za dječju psihijatriju.
Radulović kaže da je interesovanje zdravstvenih radnika te ustanove za vakcinaciju ogromno i da se do prošlog petka prijavilo više od 1.000 zaposlenih.
Tvrdi da nije rijetkost da vidi ljekare koji plaču jer su izgubili pacijenta.
Kakva je situacija u Kliničkom centru? Koliko kovid kreveta i respiratora imate i kakvo je snabdijavanje ustanove ljekovima i medicinskim sredstvima?
Trenutna epidemiološka situacija je ozbiljna, ali nije alarmantna i nikako nije nešto čime mi ne upravljamo i na šta ne možemo da odgovorimo u svakom trenutku. Ljekari su umorni, kao i svuda u svijetu, ali daleko smo od tačke kolapsa. Imamo 160 respiratora, što je 10 puta više nego što potrebe pacijenata trenutno zahtijevaju, kao i 350 mjesta sa centralnim kiseonikom, što je tri puta veći broj nego broj kovid zaraženih koji su hospitalizovani.
Pratila sam statistiku od decembra, u prosjeku oko 15 do 20 odsto pacijenata na bolničkom liječenju zahtijeva asistiranu ventilaciju. Od tri do sedam odsto je intubirano, a ostali su na neinvanzivnoj ventilaciji, odnosno mašini za disanje.
Jako daleko smo od toga da ne možemo da zadovoljimo potrebe pacijenata. U procesu je kupovina nove pumpe kako ni u jednom trenutku ne bi bilo dovedeno u pitanje snadbjevanje 350 mjesta sa centralnim kiseonikom. U centralnoj intenzivnoj njezi imamo i druge respiratore koji pružaju potpomognuto disanje za ne-kovid pacijente.
Koliko medicinskih radnika radi sa kovid pacijentima i da li imate dovoljno kadra?
Kadra imamo dovoljno i po 300 zaposlenih radi svakodnevno u kovid centru. Ako imate doktore i srednji medicinski kadar koji već godinu rade u ovakvim uslovima, normalno je da budu beskrajno umorni. Ja sam u februaru donijela odlukuda da pomognemo kadru sa Interne i Infektivne klinike tako što će ostale klinike davati 30 dežurstava, što znači da 10 doktora dežura tri puta mjesečno.
Medicinske sestre se rotiraju, njih 30 do 40 dolazi svakog mjeseca iz drugih klinika. Nije nikakav problem da i ja i medicinski direktor radimo u kovid centru, to smo ponudili jer smo svi mi bili ljekari opšte prakse. Mogu da računaju na nas. Raduje me što zdravstvenim radnicima ne staje elan, što brzo i posvećeno djeluju i imaju strašnu empatiju. Nije rijetkost da vidim da plaču jer im pacijenti umiru. Svi misle da pacijente gledamo kao broj, što nije tačno.
Da li će medicinski radnici imati snage da nastave da rade sa takvim elanom, s obzirom na to da je Vlada poručila da za sada neće biti ništa od povećanja plata?
Vjerujem da su razočarani, ali vjerujem i da će biti nekog povećanja. Nikad zdravstvo nije držala plata, zdravstvo drži samo elan zdravstvenih radnika. Potpuno sam sigurna da se neće desiti da zdravstveni radnik kaže da nema elana da radi i pomogne nekom jer ima malu platu.
Kada građani mogu da očekuju normalizaciju rada ustanove i redovne operacije?
Bolnica raspolaže sa 774 kreveta, a 127 su kovid mjesta, dakle petina ili šestina je popunjena pacijentima sa koronavirusom. Možemo dinamičnije da radimo elektivne operacije i primamo pacijente sa liste čekanja ali namjerno smo se ograničili na ovoliki broj kreveta i planirali da imamo kao backup staru medicinsku školu. Mi potencijalno možemo ići do 350 kovid mjesta, što je manje od polovine ukupnih kapaciteta, ali ako to uradimo prekida se ne-kovid rad, što ne želimo.
Zato smo pripremili prostor medicinske škole sa 30 kovid kreveta, koji će imati kvalitet Infektivne klinike. Odlučili smo se za ovu lokaciju zbog blizine bolnice. Za staru medicinsku školu pripremili smo 12 respiratora koji mogu da rade na sobnom vazduhu i nije im potrebno centralno napajanje, kako ni u jednom slučaju ne bi došlo do ugroženosti disanja pacijenata. U tom smislu smo prilično relaksirani.
Kakvo je interesovanje zaposlenih u KC za vakcinaciju protiv koronavirusa?
Imamo preko 1.000 zaposlenih koji su se do 5. marta prijavili za vakcinaciju. U prvoj isporuci dobili smo 150, a u drugoj još 500 doza ruske vakcine. U KC rade tri epidemiologa koji vakcinišu po 50 zaposlenih dnevno. Naš kadar je više nego zainteresovan da primi vakcinu, a vjerovatno zbog toga što vide kako izgleda rad u kovid centru.
Epidemiolozi su tražili dopunski rad u dvije smjene, kako bi mogli da vakcinišu sve one koji su zainteresovani, a uskoro kreće i revakcinacija. Do 5. marta vakcinisano je 260 zaposlenih. Lista konstantno raste i očekujemo i isporuku Sinofarm vakcine. Zdravstvenim radnicima je bitno da je vakcina dostupna i nije im važno ko je proizvođač.
Koliko direktora ste do sada smijenili i da li će biti još kadrovskih promjena?
Do sada je promijenjeno 18 direktora klinika, a ne planiram da li ću još nekoga da smijenim ili ne. Moram da sagledam rezultate nečijeg rada i želim da zaposleni rade u dobroj atmosferi, bez straha i da slobodno iznose svoje ideje. Prvih mjesec mog mandata sam svakodnevno primala radnike koji su imali sugestije, žalbe, smatrala sam da treba da im se pruži prilika da kažu šta im smeta, šta treba promijeniti, šta im nedostaje u vezi edukacija ili opreme. Nisam ulazila u nešto što se zove organizacija klinike i svaki direktor ima pravo da bira svoje načelnike, glavne sestre, oni su pozvaniji i bolje upoznati od mene.
Koje klinike i odjeljenja pokazuju najbolje, a koje najlošije rezultate?
Čini mi se da u ovom trenutku svi rade maksimalno. Ne znam koja je to klinika za koju bih rekla da se zaposleni ne trude maksimalno. Moram posebno da istaknem Internu i Infektivnu kliniku, gdje doktori mjesečno imaju osam do 10 dežurstava skoro godinu.
Moram da priznam da smo specijalizantima na duži period zaustavili obrazovanje, što znači da ćemo kasnije da dobijemo specijaliste. Dobro je što smo dio specijalizanata poslali da nastave edukaciju i pravićemo rotaciju da svako od njih pomaže našoj ustanovi po mjesec dana, a da tri ili četiri mjeseca provede na usavršavanju. To se, naravno, odnosi na one specijalizacije koje su sada otvorene za edukaciju.
Šta ćete kao direktorica Kliničkog centra uraditi da spriječite odliv kadra iz ustanove?
Činjenica je da godinama postoji odliv kadra i da su ljekari opterećeni, posebno u odnosu na primanja koja imaju. Naš srednji medicinski kadar još lakše napušta zemlju. Ja već 19 godina radim u ovoj ustanovi i prisjećala sam se šta je meni bio motiv da ostanem ovdje. U početku je to bila edukacija i sada na tome vrlo insistiram, ali je veliki broj edukacionih centara zatvoren.
Voljela bih, a sigurna sam da ću uspjeti u tome, da kada se završi epidemija kovida ljekare masovnije šaljemo na kratkoročna usavršavanja i usvajanje novih operativnih i dijagnostičkih metoda. Naš kadar dominantno završava edukaciju u Srbiji, ali smatram da zaposlenima reper treba da postane Zapadna Evropa. Imamo dovoljno novca, a postoje i edukativni fondovi, da nekog pošaljemo mjesec ili dva na usavršavanje. Srbija jeste odlična za specijalizacije, ali ako hoćemo da postanemo moderna klinika lestvicu treba da podignemo na malo veći nivo, uz puno uvažavanje Srbije i ostalih zemalja regiona.
Kada sam planirala edukaciju kadra, razmišljala sam o dvije stvari. Zašto dovodimo konsultante, što znači da imamo uslove, ali nemamo znanje, ako već neko može da dođe i uradi neku proceduru ovdje. Pogledala sam listu konsultanata iz 2019. i upravo te vještine sam kandidovala za dopunsku edukaciju kadra.
Šta planirate da kupite od opreme i koje klinike ćete izgraditi i rekonstruisati?
Posmatrala sam i šta je to zbog čega šaljemo pacijente u inostranstvo. Vidjela sam da veliki dio budžeta ide na PET skener, pa smo napravili osnovu za aplikaciju u jednoj evropskoj fondaciji, na osnovu koje bi za dvije do tri godine mogli da dobijemo ovaj aparat, koji bi značajno unaprijedio kvalitet liječenja pacijenata, naročito onkoloških.
Do sredine aprila biće rekonstruisan operacioni blok u Institutu za bolesti djece.
Već smo skupili sredstva za rekonstrukciju odjeljenja plastične hirurgije, gdje nismo bili u stanju da zbrinjavamo opekotine već smo takve pacijente slali u Beograd.
Operativni stolovi su jako stari i dugo se koriste, pa je već u toku nabavka jednog. Rekli su mi po dolasku na ovu funkciju, a ja to nisam znala, da nam je ortopedski sto star više decenija što je mene zgranulo.
Mislim da je krajnje vrijeme da se izgrade nove klinike. Gradiće se nova Infektivna, u okviru koje će biti i Klinika za dermatovenerologiju, ali i Psihijatrijska sa Klinikom sa dječju psihijatriju, što će biti nova organizaciona jedinica.
Ko će raditi na novoj Klinici za dječju psihijatriju, s obzirom na to da nemamo dovoljno kadra?
Imamo jednog specijalistu dječje psihijatrije, ove godine još dvoje se vraća sa usavršavanja. Planirano je da još dvoje doktora krenu na specijalizaciju u 2021. Ako gradnja klinika počne ove godine, biće završena za godinu i po. Samo jedan specijalista dječje psihijatrije smanjuje za 700.000 eura godišnji trošak Fonda za zdravstveno osiguranje. Moramo da edukujemo ljude i imamo prostor. Ako nas je nešto kovid naučio to je da moramo da se oslonimo na sebe.
Mi inače razmišljamo kako da pomognemo našem Fondu i smatram da bolnica mora da ima i komercijalni dio u svom poslovanju. Imamo zemlje u okruženju kojima bi mogli da ponudimo naše usluge, a mi bismo mogli da iz sopstvenih sredstava kupujemo opremu i nagrađujemo zaposlene. Kovid nas sprečava u mnogim idejama.
Koja zanimanja su deficitarna i šta ćete uraditi povodom nedostatka određenih specijalista, pogotovo u Dječjoj bolnici?
Napravili smo plan specijalizacija za ovu godinu. Medicinski odbor KC je zasijedao 10 dana nakon mog imenovanja, nakon toga Upravni odbor, a sada je stiglo i odobrenje Ministarstva zdravlja. Odobreno je 39 specijalizacija i 37 užih specijalizacija, a prošle sedmice zapošljavanje deset kliničkih doktora.
U Institutu za bolesti djece radi 19 subspecijalista, 45 specijalista i 25 specijalizanata i kliničkih doktora, a sada smo raspisali još šest specijalizacija i 12 užih specijalizacija. Meni kao neurologu je smetalo što nam interventni radiolozi dolaze iz Srbije. Konsultanti i dalje dolaze, ali sam njihov dolazak uslovila edukacijom našeg kadra. Ništa nismo uradili ako nemamo svoj potencijal.
Ove godine tražićemo pet specijalista za infektivne bolesti, četiri iz ginekologije, tri iz onkologije, po dvoje specijalista ortopedije i psihijatrije...
Da li ste Ministarstvu zdravlja uputili inicijativu da se riješi pitanje bolovanja u Kliničkom centru, kako ste najavili? U kojoj fazi je ta procedura i da li se i koliko zaposlenih vratilo sa bolovanja od kako se vi na čelu Kliničkog centra?
Šifra dijagnoze se smatra ljekarskom tajnom i to u Ministarstvu ne mogu da nam daju. Dali su nam zeleno svjetlo da oformimo komisiju kojoj sve klinike šalju spisak zaposlenih koji su na bolovanju. Imena onih koji ne dolaze na posao duže od godinu biće proslijeđena Ministarstvu, koje jedino ima pravo da naloži ispitivanje bolovanja. Dio zaposlenih, za koje se to procijeni, biće upućeni na invalidsku komisiju. Gotovo da nemamo doktora koji su dugo na bolovanju i uglavnom se radi o nemedicinskim radnicima i srednjem medicinskom kadru.
Pet ili šest zaposlenih se već javilo sa bolovanja i želi da se vrati u proces rada, tako da je najava kontrole negdje bila i opomena. Definitivno ćemo dio kadra morati da penzionišemo, ali ćemo popuniti njihova mjesta novim zaposlenima.
Virusne infekcije kao okidač za poremećaj imuniteta
U kojoj mjeri će pandemija Covid-19 uticati na pogoršanje zdravstvenog stanja hroničnih bolesnika? Da li nakon epidemije očekujete porast broja malignih, kardiovaskularnih i drugih pacijenata?
Mogućnost porasta broja kardiovaskularnih pacijenata možemo posmatrati sa više aspekta. Imajte na umu da smo imali stanovništvo koje se godinu manje kretalo, dobilo na težini, nije moglo da ostvari redovne kontrole kod izabranih doktora u smislu laboratorijskog praćenja, praćenja hipertenzije i drugih stanja koja su faktor rizika.
Sa druge strane, iako ne postoje pouzdane, imamo studije na velikom uzorku dominantno u SAD, koje pokazuju da se za 15 odsto povećao broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, pri čemu se sada i kovid infekcija smatra faktorom rizika. Upravo se smatra da je povećanje kardiovaskularnih bolesnika za 15 odsto zbog toga što su imali kovid infekciju. Zato sam insistirala na otvaranju kardiološke ambulante. Plaši me i povećanje stope oboljelih od imunskih bolesti. Virusne infekcije često mogu da budu okidač za poremećaj imuniteta.
Za maligne bolesti je potreban duži period, ali ako je u teoriji poremećaj imuniteta taj koji dozvoljava prelazak iz zdrave u malignu ćeliju, postoji teoretska šansa da u jednom trenutku stvarno imamo povećan broj maligniteta.
Ako pogledamo period od 2008. i 2014. kada su u svijetu bili aktuelni MERS i Sars Cov1, ustanovilo se da postoji blago povećanje maligniteta u populaciji, ali nikada nije dokazano da je to bilo direktno povezano sa infekcijom ovim virusima.
Bonus video:
