Rusija ne raspolaže boljim tehnološkim i finansijskim sredstvima od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evrope, ali ipak uspijeva da generiše značajne izazove u izuzetno bitnim procesima, ocijenila je članica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore, Milica Pejanović Đurišić.
Ona je govorila na Zimskoj bezbjednosnoj konferenciji „Informaciono ratovanje i novi svjetski poredak: studija slučaja Zapadni Balkan” održanoj u Podgorici, čiji je drugi dio bio usmjeren na temu “Mreža bez granica, izazovi i mogućnosti demokratije”.
“Pri traženju adekvatnog odgovora moramo najprije sagledati svoje slabosti koje su faktički dovele do toga da kampanje dezinformacija imaju realne efekte“, kazala je Pejanović Đurišić.
Ona je pojasnila de je sa okončanjem Hladnog rata došlo do određenog zastoja kad je riječ o jačanju i konsolidaciji demokratskih vrijednosti, kao okvira za održiv i ekonomski prosperitetan razvoj, čime je smanjen nivo društvene i pojedinačne otpornosti na razne vrste manipulacija i plasiranja lažnih informacija.
„To svakako predstavlja svojevrsni paradoks, imajući u vidu činjenicu da, na primjer, Ruska Federacija sigurno ne raspolaže boljim tehnološkim i finansijskim sredstvima od SAD i Evrope, ali ipak uspijeva da generiše značajne izazove u izuzetno bitnim procesima kojima svjedočimo”, kazala bivša ministarka odbrane.
Prema njenim riječima, ključ je u obrazovanju, ne samo informatičkom, nego i onom koje podrazumijeva druge segmente, „kako bi vjerodostojno napravili branu za dezinformacije“.
„A odgovor na takve situacije nije jedinstven, već se mijenja od države do države. Ipak, generalno se može govoriti o dva nivoa koja posebno dobijaju na značaju na prostoru Zapadnog Balkana“, kazala je Pejanović Đurišić.
Kratkoročno su, kako je navela, na raspolaganju tehnološka rješenja kojima će se poboljšati ukupna sajber bezbjednost, gdje posebnu ulogu imaju državni organi, ali i akademska zajednica, civilno društvo i mediji.
„Dugoročno, jedino održivo i efikasno rješenje je obrazovanje, i to ne samo informatičko, već multidisciplinarno kojim će se povećati sposobnost logičkog i kritičkog razmišljanja kao ključnog preduslova za povećanje nivoa otpornosti pojedinaca i društva na sve oblike informatičkog "ratovanja"“, istakla je Pejanović Đurišić.
Ona je dodala da je propaganda bila prisutna i ranije, s tom razlikom što danas Internet i socijalne mreže svemu daju novu dimenziju.
„Neograničen pristup, brzina, anonimnost, nepostojanje geografskih granica, samo su neki od elemenata koji ove aktivnosti čine značajno efikasnijim i vidljivijim, s tim što se one odvijaju na različitim nivoima“, kazala je Pejanović Đurišić.
Ti nivoi, kako je pojasnila, ne obuhvataju samo lažne vijesti, već i daleko značajnije forme koje ugrožavaju bezbjednost sajber prostora i aktivnosti koje se odvijaju na toj osnovi.
"Nema nikakve dileme da je, kako mi kažemo u našim krugovima, nastupila četvrta revolucija – digitalna revolucija" kazala je Pejanović Đurišić.
Ona je istakla da je cijeli pojam sajber kriminala samo u jednom dijelu tehnološki, i da se „na nivou država nije prepoznalo da, pored utvrđivanja standarda zaštite za hranu, vazduh, vodu, još uvijek neko nije počeo da nas štiti od uređaja koji čine da naša prava budu ugrožena“.
„Sada smo svi mete na određeni način, i vrlo lako bivamo predmeti zloupotrebe i napada. Globalno gledajući liberalne demokratije su stavljene na test i suočavaju se sa novim izazovima“, zaključila je Pejanović Đurišić.
Bonus video:
