Agencija za sprečavanje korupcije uskoro će moći da ispituje da li crnogorski funkcioneri imaju neprijavljene prihode i imovinu van granica Crne Gore.
U beogradskoj Palati Srbija sjutra bi trebalo da bude održana ceremonija potpisivanja Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka o imovinskim kartonima, na kojom bi osim crnogorskih učestvovali i predstavnici Srbije i Sjeverne Makedonije.
U obrazloženju Međunarodnog sporazuma se ističe da “mnogi korumpirani javni funkcioneri troše svoje stvarno bogatstvo u inostranstvu”.
“Kupuju nekretnine, posjeduju kompanije ili polažu novac na inostrane bankovne račune. Relativno je lako sakriti bogatstvo. Javni funkcioneri jednostavno ne prijavljuju svoju inostranu imovinu, iako je prijavljivanje imovine u inostranstvu obavezno u većini, ako ne i u svim sistemima za prijavljivanje imovine”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju.
Izrada Međunarodnog sporazuma rezultat je Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI), čija je članica Crna Gora. Visoka predstavnica Crne Gore u RAI je predstavnica Agencije Marina Mićunović.
Mićunović je za “Vijesti” pojasnila da je cilj Sporazuma da omogući administrativnu razmjenu podataka o imovini javnih funkcionera između nacionalnih antikorupcijskih tijela država potpisnica koja se bave provjerom prihoda i imovine, kako bi se omogućila provjera imovine van granica nacionalnih država.
“Crna Gora, formiranjem pregovaračkog tijela i potvrđenim prisustvom na ceremoniji potpisivanja sporazuma, u ovoj fazi se jasno opredijelila da želi da bude potpisnica. Sporazum je osim za članice RAI, otvoren za potpisivanje i za sve države članice Evropske unije, jer je u pitanju prvi sporazum ove vrste u Evropi”, kazala je Mićunović, koja je načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnju, standarde i odnose sa javnošću Agencije.
Pored Crne Gore, članice RAI su i Hrvatska, Albanija, Srbija, BiH, Sjeverna Makedobija, Rumunija, Bugarska i Moldavija.
“Nakon potpisivanja Sporazuma, da bi se omogućila njegova puna implementacija, ostaje da se vidi koliko su države ovog regiona zakonodavno i operativno usklađene i spremne za njegovu primjenu”, kazala je predstavnica Agencije i Crne Gore pri RAI.
Prema tekstu sporazuma, podaci koje kontakt tačke mogu da razmjenjuju i obuhvataju, između ostalog, su podaci preuzeti iz baza podataka koje održavaju javni organi ili privatni subjekti, a odnose se na poreze, bankovne račune, hartije od vrijednosti, privredna društva, trastove i fondove i slične pravne aranžmane i subjekte, nekretnine, vozila i drugu pokretnu imovinu, te prava na intelektualno vlasništvo.
Dokument je rezultat tri radionice održane 2015. i 2016. godine i dva pregovaračka sastanka, od kojih je jedan održan u Podgorici 2019. godine. Komentare na sporazum dostavila je i sama Evropska komisija. Na samitu lidera zemalja EU i zapadnog Balkana u 2017. godini pozvano je na usvajanje sporazuma.
Na tom samitu poručeno je da će uspostavljanje mehanizma za razmjenu podataka među nacionalnim nadzornim tijelima u zemljama regiona dodatno ojačati odgovornost javnih funkcionera i unaprijediti borbu protiv korupcije na regionalnom nivou.
Kompanije u inostranstvu kao posrednici
U obrazloženju sporazuma navodi se da mnogi korumpirani javni funkcioneri kupuju nekretnine, posjeduju kompanije ili polažu novac na inostrane bankovne račune.
Oni, pojašnjava se, mogu da jačaju svoje privatne interese koristeći strane kompanije kao posrednike.
“Na primjer, javni funkcioneri se mogu prijaviti na tender u ministarstvu u kojem rade putem kompanija koje posjeduju u inostranstvu. Međutim, etička tijela zadužena za provjeru tačnosti prijavljene imovine mogu pristupiti samo domaćim bazama podataka”, navodi se u dijelu dokumenta zašto je potreban sporazum, a koji se nalazi na sajtu RAI.
Budžet 1,49 miliona, neće ispod zakonskog minimuma
Savjet Agencije je na jučerašnjoj telefonskoj sjednici utvrdio Nacrt budžeta Agencije za 2021. godinu u iznosu od 1,49 miliona eura.
U saopštenju sa sjednice navodi se da je budžet planiran u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije.
“Koji propisuje da odobrena sredstva za funkcionisanje i rad Agencije ne mogu biti manja od 0,2 odsto tekućeg budžeta, kao i sa revidiranim smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2021–2023. godine”, navodi se u saopštenju.
Vlada je, saopšteno je na sjednci Savjeta u ponedjeljak, tražila da usvoje budžet koji je manji za više stotina hiljada eura, odnosno ispod zakonsskog minimuma.
Iz Savjeta su poručili da se potez Vlade može tumačiti kao finansijski pritisak na Agenciju ali i da se kao posljedica mogu očekivati negativne ocjene EK.
Bonus video:
