Romska populacija u Crnoj Gori svakodnevno se suočava sa barijerama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, zbog čega bi u svim lokalnim sredinama u kojima žive Romi i Egipćani trebalo angažovati zdravstvene medijatore, smatraju u organizacijama koje se bave tom problematikom.
Sa druge strane, iz Ministarstva zdravlja kažu da u domovima zdravlja (DZ) u Crnoj Gori trenutno rade svega tri romska zdravstvena medijatora – dva u Podgorici, i jedan u Beranama.
Kako su naveli iz tog resora, ta radna mjesta su predviđena aktom o sistematizaciji.
„S tim u vezi, romskih zdravstvenih medijatora/saradnika u Crnoj Gori ima tri. U DZ Podgorica su u radni odnos primljena dva, i u Domu zdravlja Berane jedan“, kazali su iz Ministarstva agenciji MINA.
Na pitanje da li se razmišlja o tome da se takva radna mjesta sistematizacijom predvide za sve zdravstvene ustanove u sredinama u kojima žive Romi, iz Ministarstva su kazali da je „u domovima zdravlja opština gdje je zastupljen veći broj pripadnika romske populacije predlog da bude zaposlen saradnik/medijator“.
„Tako je i u DZ Nikšić u toku izrada akta o sistematizaciji radnih mjesta, kojim će biti predviđeno jedno radno mjesto za medijatora-saradnika“, naveli su iz Ministarstva.
Prema njihovim riječima, kroz Akcioni plan za sprovođenje Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021-2025, koja je trenutno u izradi, biće predloženo uvođenje još jednog radnog mjesta za saradnika/medijatora, u DZ Bijelo Polje.
U Građanskoj inicijativi UPRE smatraju da je važno da je mjesto romskog medijatora sistematizovano i da su oni koji obavljaju taj posao postali sastavni dio zdravstvenog sistema.
„To govori da je ova inicijativa zaživjela, ali treba uložiti još veći napor da se ona proširi na cijelu zemlju“, ocijenio je predstavnik te organizacije Mehmet Beriša.
On je kazao agenciji MINA da bi trebalo omogućiti da u svakoj opštini u kojoj živi romsko stanovništvo postoji medijator za zdravstvene usluge.
„Jezička barijera, niska obrazovanost, nepoznavanje procedura u pristupu zdravstvenim uslugama čine da pripadnici romske populacije ne uspijevaju da na kvalitetan način iskoriste sva prava koja su im na raspolaganju kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti“, pojasnio je Beriša.
On smatra da, ukoliko postoji neko ko razumije jezik zajednice, njene specifičnosti i ima dobru komunikaciju sa ljudima iz zajednice, može značajno podići nivo kvaliteta zdravstvenih usluga za Rome.
Prem riječima Beriše, poznato je da pripadnici romske zajdnice često nailaze na neadekvatan tretman na šalterskim službama svih institucija, pa i zdravstvenih.
Oni, kako je naveo, najčešće ne znaju kome da se obrate i nemaju povjerenja u institucije da prijave takve slučajeve.
„Činjenica da do sada nema nijedan zvanični sudski epilog za diskriminaciju Roma u zdravstvu, a među zajednicom svakodevno možete čuti da su diskriminisani, govori da moramo svi zajedno raditi na uspostavljanju povjerenja i jačanju romske zajednice da prijave ovakve slučajeve“, kazao je Beriša.
On je ocijenio da će se, kroz uvođenje zdravstvenih medijatora, značajno uticati na ohrabrivanje svakog pojedinca koji smatra da mu je uskraćena zdravstvena zaštita zbog njegove nacionalne pripadnosti, da prijavi i da se bori za svoja prava.
Takođe će se, smatra Beriša, poboljšati komunikacija između zdravstvenih radnika iz sistema primarne zdravstvene zaštite i romske zajednice.
„U ovom periodu, to je posebno važno zbog uspostavljanja veze sa romskom zajednicom u pripremi i realizaciji imunizacije Roma, odnosno vakcinacije svih zainteresovanih osoba protiv COVID19“, istakao je Beriša.
I u njemačkoj nevladinoj organizaciji Help smatraju da je angažovanje medijatora za posredovanje i rad sa romskom populacijom izuzetno važno, zbog barijera sa kojima se ta zajednica svakodnevno suočava.
Ta organizacija, uz podršku Evropske unije, realizuje projekat koji za cilj ima da obuči i zaposli medijatore/saradnike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana (RE) u tri oblasti, između ostalih i u oblasti zdravstva.
Projekt koordinator Dijana Anđelić kazala je da je konkurs za medijatore/saradnike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u tri oblasti - zdravstvo, zapošljavanje i socijalno staranje, bio raspisan do 26. februara, i u toku je odabir kandidata.
„Predviđeno je da u svakoj oblasti bude angažovano po 20 kandidata, i da pokrijemo 11 opština sa RE populacijom - Bar, Berane, Bijelo Polje, Budvu, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgoricu, Tivat i Ulcinj“, kazala je Anđelić agenciji MINA.
Ona je rekla da će broj angažovanih medijatora u zdravstvu zavisiti od toga koliko se kandidata prijavilo i iz kojih gradova, od toga koliko će ih uspješno završiti okubu koja je predviđena, ali i od potreba RE zajednice u određenim sredinama.
U organizaciji Help su, prema riječima Anđelić, aposlutno uvjereni da je za bolju socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u crnogorsko društvo u svim sredinama u kojima žive, nužno angažovati zdravstvene medijatore, i ne samo zdravstvene.
Taj institut je, kako je kazala, potreban zbog poznatih objektivnih okolnosti, odnosno barijera sa kojima se RE zajednica svakodnevno suočava.
„Sa jedne strane diskriminacijom i veoma visokim stepenom distance koji većinska populacija ima prema našim sugrađanima Romima i Egipćanima, a sa druge strane, tu je veoma često jezička barijera koja je jedan od glavnih uzroka nesnalažnja ljudi kada im je potrebna pomoć, mada nije jedina“, pojasnila je Anđelić.
Zato su, kako je navela, u Help-u smatrali da je potreban konkretan projekat, kao što je ovaj „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana (RE) uz posredovanje saradnika za inkluziju“, koji realizuju sa Ministartsvom za ljudska i manjinska prava (sadašnje Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava), a finansira se iz EU fondova.
Na pitanje da li u toj organizaciji smatraju li da bi to pitanje trebalo trajno riješiti i da država mora stati iza toga, kako se ne bi dešavalo da medijatori budu angažovani samo kada se realizuju porojekti pojedinih nevladinih organizacija, Anđelić je kazala da su u to apsolutno uvjereni.
„Uvjereni smo i da su i u institucijima, i lokalnim, ali i na državnom novou, takođe svjesni neophodnosti postojanja posrednika, koji će našim sugrađanima Romima I Egipćanima olakšati pristup i korištenje ovih osnovnih servisa i usluga koje je država dužna da pruža i koje obezbjeđuje za sve svoje građane“, rekla je Anđelić.
Ona je kazala da su im partneri u projektu, pored Ministarstva, i opštine Podgorica, Berane i Ulcinj.
„Mislim da podrška i učešće svih navedenih institucija, i sama činjenca da se projekat realizuje u okviru zajedničkog Programa EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, koji jevrijedan pola milona EUR, a finansira ga Evropska komisija, dovoljno govori u prilog tome“, rekla je Anđelić.
Ona je podsjetila da je angažovanje medijatora za posredovanje i pomoć Romima i Egipćanima u pristupu zdravstvenim i socijalnim uslugama i zapošljavanju, institut koji je koji je Help uveo još 2014. godine.
„Na osnovu našeg višegodišnjeg, a zaista svakodnevnog iskustva, pokazao se kao odličan način za premošćavanje raznih birokratskih barijera i omogućavanje RE populaciji efikasniju inkluziju“, dodala je Anđelić.
Bonus video:
