Crna Gora na papiru čuva ljudska prava, ali posrće u praksi, pa je tako svaka druga žena žrtva nekog oblika nasilja, osobe sa invaliditetom ne mogu stići do institucija zbog arhitektonskih barijera, ratni zločini ostaju bez pravosnažnih presuda, a Romi i LGBT populacija su getoizirani.
To je kazao koordinator programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava širom svijeta.
Naglasio je da je većina crnogorskih zakona usaglašena ili se ubrzano usklađuju sa najvišim svjetskim standardima:
"Ali u stvarnosti ljudska prava nijesu još univerzalna kategorija u našem društvu, jer ih veliki broj građana ne uživa. Dodatno, širi društveni kontekst - opterećen korupcijom, netolerancijom prema neistomišljenicima, ali i teškom ekonomskom situacijom nije povoljan ambijent za razvoj kulture ljudskih prav a”, poručio je Đukanović.
Član skupštinskog Odbora za ljudska prava Mihailo Anđušić rekao je da je saglasan sa ocjenom da su država i civilni sektor zajedno napravili dobru legislativu.
"Kao građanin i predstavnik građana svjestan sam da nas u ovom kontinuiranom procesu očekuje još puno posla i ispravljanja puno grešaka. Stava sam da ćemo moći da konstatujemo da je stanje u ovoj oblasti zadovoljavajuće kada slučajevi kršenja ljudskih prava budu karakterisani kao slučajni izuzeci”, poručuje Anđušić.
Tvrdi da nije u potpunosti zadovoljan procesom primjene donešenih zakona:
"Čini mi se, zaista, da skupštinski Odbor za ljudska prava i slobode, zajedno sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, pokušava da upravo u tom dijelu da dodatni impuls kroz kontrolnu i nadzornu ulogu praćenja primjene i poštovanja pojedinih zakona i kontrole rada svih relevantnih institucija iz ove oblasti”.
Anđušić navodi da, uz evidentne pomake, RAE populacija, osobe sa invaliditetom i LGBT populacija i dalje ostaju najranjivije grupe i u procesu poboljšanja uslova prava ovih grupacija se ne smije usporavati:
"Pojedinačni slučajevi torture i nasilja su takođe sfere na koje se mora dodatno obratiti pažnja i povećati stepen nadzora u dijelu poštovanja zakona. U svakom slučaju, uzevši u obzir evidentne napretke, a i aktuelne nedostatke, smatram da je i dalje suština u razvijanju kulture ljudskih prava i korekcije mentaliteta kod samih građana u skladu sa onim što su vrijednosti savremene demokratije”.
Mora se više raditi Đukanović ističe da bolje, efektnije i pravednije ostvarivanje ljudskih prava zahtijeva daleko više napora i posvećenosti svih segmenata društva, a prije svega nadležnih institucija:
"Posebno zabrinjava nedopustiva pasivnost pojedinih institucija da djeluju kada je u pitanju rješavanje temeljnih pretpostavki koje vode ka unapređenju ljudskih prava, nekoordinisanost institucionalnog odgovora na pojavu kršenja ljudskih prava i diskriminaciju, ali i generalna i česta neshvatljiva nezainteresovanost institucija da se stvari pomjeraju naprijed”.
Stanje ljudskih prava, kazao je, najbolje oslikava porazna statistika - svaka druga žena u Crnoj Gori je žrtva nasilja.
"Uz to, ko zna koliko još članova njihovih porodice, građana ovog društva koji pogođeni nasiljem nikad ne ostvare svoje pune potencijale da doprinesu vlastitoj i dobrobiti zajednice u kojoj žive. Dramatične brojke o nasilju rezultat su nedjelotvorne reakcije nadležnih institucija, policije i sudova, koje ne reaguju ili to učine kasno i neefiksno, a najčešće zakažu već u početnoj fazi prevencije pojave nasilničkog ponašanja”, naglašava Đukanović.
Navodi da osobe sa invaliditetom važan civilizacijski datum dočekuju pred vratima brojnih institucija, škola, fakulteta, preduzeća, zdravstvenih ustanova, jer je nemoguće da im pristupe usljed brojnih arhitektonskih barijera.
"Problemi u zapošljavanju najteže pogađaju osobe sa invaliditetom i sprečavaju njihovu punu integraciju u društvo kako zbog predrasuda poslodavca, tako i zbog nenamjenskog korišćenja sredstava iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju”, kaže Đukanović.
Prema njegovim riječima, kultura ljudskih prava se gradi kroz proces vaspitanja i obrazovanja, a taj proces posebno je težak u zemlji gdje se te teme zaobilaze.
"Uprkos rastu netolarentnosti i nezainteresovanosti za društveni aktivizam kod mladih na koji ukazuju skorašnja istraživanja njihovih stavova, nadležne obrazovne institucije marginalizuju predmet Građansko obrazovanje koji je bio ključan u izgradnji tolerancije i razumijevanja različitosti”, rekao je Đukanović.
Nema podrške za LGBT, Romi su i dalje na margini društva...
Đukanović je naglasio da izostaje konkretna podrška LGBT populaciji:
"I to održivih servisa podrške od nasilja u porodici i odbacivanja, zdravstvene zaštite”...
Romi su, kazao je, i dalje na margini društva i izloženi diskriminaciji.
"Skromni su napori u oblasti obrazovanja i zapošlj avanja koje bi trebalo da ponudi izlaz iz enormnog siromaštva koje ovu grupu drži na rubu egzistencije i isključenu iz društva. Prosjačenje romske djece najizrazitiji je znak bijede i zanemarenosti u kojoj žive a na koji niko od nadležnih godinama ne reaguje, a slično je i sa negativnom tradicijom ranih brakova”, dodao je Đukanović.
Bonus video:
