Mijušković: Zbog porodičnog spora, razmisliti o Konvenciji Savjeta Evrope

“Konvencija je nastala kod prepoznavanja potrebe da se kada djeca i roditelji i ostale osobe koje imaju porodične veze sa djecom žive u različitim državama, ohrabre sudske vlasti da češće koriste prekogranični kontakt"

1596 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda dala je preporuku Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava da razmotri mogućnost potpisivanja i ratifikovanja Konvencije o kontaktima koji se tiču djece Savjeta Evrope iz 2003. godine.

“Konvencija je nastala kod prepoznavanja potrebe da se kada djeca i roditelji i ostale osobe koje imaju porodične veze sa djecom žive u različitim državama, ohrabre sudske vlasti da češće koriste prekogranični kontakt i povećaju povjerenje svih uključenih osoba da će se djeca vratiti nakon okončanja tog kontakta... Činjenica je da su pojedine države iz okruženja ratifikovale Konvenciju (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija). Smatramo da treba razmotriti da se ova Konvencija nađe u crnogorskoj legislativi”, navodi se u mišljenju zamjenice zaštitnika Snežane Mijušković.

Ovo mišljenje sa preporukom donijeto je na osnovu pritužbe podnosioca predstavke, koji od januara 2017. godine nije vidio svoju djecu, koji su sa bivšom suprugom i imaju boravište u Kanadi.

Mijuškovićeva je utvrdila da je u konkretnom slučaju neaktivnim postupanjem Osnovnog suda po predlogu za određivanje privremene mjere povrijeđeno pravo djece podnosioca pritužbe na lične odnose sa roditeljem sa kojim ne žive. Takođe, povrijeđena su prava podnosioca pritužbe i djece na porodični život kao i na suđenje u razumnom roku.

“Djeca su dovedena u situaciju neizvjesnosti i pravne nesigurnost”, navodi se u mišljenju.

U konkretnom slučaju, nakon dvije godine i tri mjeseca od podnošenja tužbe, sud je odlučio o kontaktima djece i oca, odluka je postala pravosnažna, te je izvjestan period, do ukidanja od strane Vrhovnog suda, podnosilac pritužbe imao pravo da podnese predlog za izvršenje presude, ali kako navodi, nije pokretao izvršenje već je pokušao da uspostavi komunikaciju sa majkom djece kako bi dobrovoljno izvršila presudu, ali bez uspjeha. Zapaža se da ni u ponovnom postupku (nakon revizije) prvostepeni sud nije donio odluku o privremenoj mjeri, na koji način bi se privremeno odlučilo o ostvarivanju ličnih odnosa djece i oca (posredstvom video kontakta), do pravosnažnog okončanja postupka, koji može potrajati.

Mijuškovićeva je dala preporuku podgoričkom Osnovnom sudu da “bez daljeg odlaganja, odluči o predlogu za donošenje privremene mjere podnosioca pritužbe za regulisanje kontakata sa djecom do pravosnažnog okončanja parnice”.

Bonus video: