Tačno je da Institut za javno zdravlje (IJZ) od novembra prošle godine ne poziva pacijente nakon 14 dana infekcije, ali to nije razlog smanjenjog broja aktivnih slučajeva novog koronavirusa.
To su “Vijestima” kazali iz IJZ i istakli da se metodologija u novembru promijenila i da pacijente više ne pozivaju jer ne mogu da isprate broj novooboljelih od kovida-19.
“Tačno je da od novembra 2020. godine više ne pozivamo pacijente nakon 14 dana infekcije i jasno je da postoje razlozi za to, prije svega jer je fokus na epidemiološkom istraživanju novooboljelih pacijenata i kroz komunikaciju s njima davanje preporuka za sprovođenje preventivnih mjera kako bi se spriječilo dalje širenje infekcije uz naglašavanje da, ukoliko dođe do promjene zdravstvenog stanja u smislu njegovog pogoršanja, isti se obrate ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji će se, ne sumnjamo, pobrinuti da dobiju adekvatnu zdravstvenu njegu”, piše u odgovoru.
Iz IJZ su kazali da su do novembra radili po jedinstvenom modelu, “slobodno možemo reći u svijetu, da pozivamo pacijente nakon 14 dana i pitamo ih kako se osjećaju, da li su posljednja tri dana bili febrilni ili uzimali antipiretike i na osnovu toga prikupljali podatke o broju oporavljenih”.
“Mi smo mala zemlja i u uslovima kada je broj novooboljelih slučajeva bio takav da se to moglo ispratiti, tako se postupalo. Smatramo da kolege zaslužuju svaku pohvalu zbog takvog i jedinstvenog načina rada. Međutim, sa promjenom i porastom broja novoobolelih uz zahtjeve i lokalnih higijensko-epidemioloških službi metodologija se morala mijenjati”, piše u odgovoru IJZ.
Oni su pojasnili da je sama definicija oporavka sporno pitanje.
“Da li se oporavljate nakon što više nijeste simptomatski ili infektivni, nakon što dobijete negativan rezultat testa ili vam više nije potrebna hospitalizacija, da li ste se ikada ‘oporavili’ ako imate dugoročne posljedice od virusa? Ta pitanja i jesu razlog stavljanja ove teme u razmatranje, da se kako i u pojedinim državama regiona tako i Evrope, pa i Sjedinjenih Američkih Država ovaj podatak izuzme iz dnevnih izveštaja i saopštenja povezanih sa COVID-19”, odgovorili su iz IJZ.
Kazali su da se to treba očekivati i kod nas i da je u planu implementacija promjena kada informacioni sistem bude dostupan.
“Ono što jeste od epidemiološkog značaja to je period infektivnosti od 14 dana. Zemlje koje prikazuju broj oporavljenih, poput Njemačke, slično nama trenutno, koriste se računarskim algoritmom kojim dobijemo praktično procjenu broja oporavljenih, jer kao što možete pretpostaviti egzaktan podatak broja oporavljenih je nepoznat, ne samo nama. Dodajemo i da broj oporavljenih nije indikator niti pokazatelj koji se koristi prilikom donošenja preporuka zdravstvenih mjera povezanih sa sprečavanjem i suzbijanjem infekcije SARS-CoV-2 virusa”, istakli su iz IJZ.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, saopštio je ove sedmice na Tviteru da je broj aktivnih slučajeva koronavirusa u Crnoj Gori smanjen na 5.600, što je, prema njegovim riječima, upola manje u odnosu na dan kad je nova Vlada preuzela vlast.
Epidemiolog IJZ Milko Joksimović na Tviteru je napisao da danima čeka da kolege iz IJZ, koje sada nastupaju u medijima, objasne kako se prikazuju aktivni, kako “oporavljeni” slučajevi, a kako se to radilo ranije.
“Sada se istog časa nakon 14 dana ljudi brišu iz baze aktivnih slučajeva, niko ih ne poziva i ne provjerava kako su. To je dominantni razlog zašto je sad aktivnih slučajeva toliko manje”, kazao je Joksimović. On je ocijenio i da je pozivanje i poređenje podataka kako kome odgovara bilo da je iz sadašnje ili bivše vlasti neprihvatljivo.
“Vijesti” su pitale IJZ i da li je promjena metodologije, odnosno nepozivanje pacijenata nakon 14 dana infekcije dominantan razlog smanjenja broja aktivnih slučajeva:
“Manji broj aktivnih slučajeva je posljedica smanjenog broja potvrđenih novootkrivenih slučajeva u prethodnom periodu, stoga je jasno da veći broj oboljelih u prethodnom periodu, a manji broj trenutno oboljelih mora dovesti do razlike, to jest smanjivanja ukupnog broja aktivnih slučajeva koristeći se gore navedenom metodologijom”.
Iz IJZ su istakli da su se preporuke, kao i period karantina i samoizolacije bliskih kontakata mijenjale vremenom shodno najnovijim naučnim saznanjima. “Tako u pojedinim zemljama period izolacije traje 10 dana od početka simptoma, kod nas još uvijek 14, dok karantin za bliske kontakte, na osnovu inkubacionog perioda, ostaje 14 dana.
Većina ljudi koja je u prethodnom periodu bila rezervoar infekcije, nakon 14 dana izolacije to prestaje biti. Znači nakon 10 - 14 dana, na osnovu do sada poznatih naučnih ispitivanja, kod oboljelih replikacija virusa prestaje i ne postoji mogućnost daljeg širenja virusa”, piše u odgovoru.
Iz IJZ su pojasnili da se kod pacijenata sa težim oblikom COVID-19, koji zahtevaju kiseoničku potporu i hospitalno liječenje, period izolacije produžava do 20 dana, a da je to u Crnoj Gori svakako regulisano kako preporukom bolničkih ljekara i zakonskim Rješenjem o mjeri samoizolacije u određenom periodu.
Ako je smanjen broj testiranih, smanjena je potreba pacijenata
Iz IJZ su kazali da se svi kojima je potrebno testiranje, da li kao epidemiološka, klinička indikacija ili iz drugog razloga, testiraju kako u javnim tako i u privatnim ustanovama.
Odgovorili su da “ako je smanjen broj testiranih, vjerujemo da je smanjena i potreba”.
Iz IJZ su rekli da je Crna Gora po broju testiranih na million stanovnika u svijetu među 221 zemljom na 59. mjestu.
“Sa druge strane, prvi smo u regionu po broju testiranih osoba na million stanovnika”, kazali su iz IJZ.
Na novi koronavirus u nedjelju je testirano 779 građana, od kojih je 150 bilo pozitivno.
Prethodnog mjeseca gotovo svakodnevno analizirano je više od 2.000 uzoraka.
Iz IJZ je saopšteno da je od kovida-19 preminulo osam osoba, od kojih je najmlađa imala 56, a najstarija 79 godina.
Bonus video:
