Vlasnici nelegalno izgrađenih kuća na teritoriji Glavnog grada imali su brojne primjedbe, na današnjoj javnoj raspravi, na nacrt Odluke za plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte.
Predloženim nacrtom plaćanjem komunalne naknade za opremanje, njihove kuće bi se legalizovale, ali glavna zamjerka na taj dokument je ta što nije uzeto u obzir do sadašnje ulaganje u infrastrukturu, odnosno urađena amortizacija, kao i da su iznosi predviđeni za to previsoki.
Zamjerili i što je rasprava nije organizovana na nivou mjesnih zajednica ili na zborovima građana, kako bi svi bili upoznati sa procedurom.
“Smatram da bi trebalo da se unese član da se odbije procenat zbog djelimičnog opremanja lokacije, odnosno da se razmotre prethodna ulaganja, jer su u mnogim naseljima urađeni putevi, struja, voda... ”, zatražila je Vesna Topalović.
Sekretar Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Oliver Marković kazao je da je predviđenim dokumentom planirana legalizacija u skladu sa planskom dokumentacijom i da su zbog toga iznosi za naknadu toliki.
“A ne kao što je slučaj što pominjete u regionu, a gdje lokalna uprava nema obavezu komunalnog opremanja lokacija”, kazao je Marković.
On je rekao da na teritoriji Glavnog grada prema zvaničnim podacima iz katastra ima između 15 i 16 hiljada nelegalnih objekata.
“Zašto nijeste kao što je u zemljama u okruženju, Hrvatskoj koja je u EU i Sloveniji, a gdje je standard veći od našeg, stavili da su naknade za komunalno opremanje”, pitao je Milan Vukasnović.
Građani smatraju da je neophodno da se uradi i socijalni karton i odrede tačno zone u skladu sa pravim stanjem na terenu, jer naprimjer za Drač, gdje nije izgrađena kanalizacija, pripada prvoj zoni i plaća se najskuplja naknada.
Prema nacrtu Odluke za plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, vlasnici će za legalizaciju nelegalnih kuća moći da plaćaju do 240 jednakih mjesečnih rata, a iznos će da zavisi od kvadrature i zone u kojoj žive.
Taj iznos će se plaćati za osnovno stanovanje, a vlasnik može da traži da plati jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama.
To znači da bi za stotinu kvadrata u prvoj A zoni ta naknada iznosila za 20 godina 14.156 eura, odnosno 59 eura mjesečno.
Predviđeno je da se naknada plaća po metru kvadratnom, a za prvu A zonu iznosi 141,56 eura, za prvu 136,68, drugu 97,63, treću 73,22, četvrtu 63,46 i petu 48,81 eura.
“Za ostale bespravne objekte, naknada se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 120 mjesečnih rata”, navodi se u dokumentu.
Predviđeno je da za pomoćne objekte bude posebno definisana naknada za komunalno opremanje, ali da će kako je kazao Marković biti ista, odnosno kao po zonama za kuće.
Vlasnci su ocijenili da im je onda bolje srušiti pomoćne prostorije, nego ih legalizovati.
Rasprava će trajati do devetog decembra, a pojedini mještani smatraju da im zaključivanje ugovora o legalizaciji, ne garantuje da će Glavni grad da uradi infrastrukturu, koja nedostaje u pojedinim naseljima.
Bonus video:
