Kontrola Skuštine nad radom policije nazadovala je u odnosu na prošlu godinu, a u Ministarstvu untrašnjih poslova (MUP) i dalje postoji složen i nedjelotvoran sistem utvrđivanja odgovornosti policijskih službenika, pokazalo je istraživanje Instituta alternativa (IA). Pet istraživača IA na konferenciji za medije predstavilo je istraživanja "Procjena integriteta policije u Crnoj Gori“ sprovedeno u saradnji sa regionalnom mrežom organizacija civilnog društva POINTPULS. Dina Bajramspahić je saopštila da u MUP- u postoji složen i nedjelotvoran sistem utvrđivanja odgovornosti policijskih službenika. Ona je kazala da najveće nezadovoljstvo treba iskazati prema radu Unutrašnje kontorle čiji je nivo aktivnosti, kako smatra, iz godine u godinu sve manji. Prema riječima Bajramspahić, građani su Unutrašnjoj kontroli za prvih deset mjeseci uputili 20 pritužbi, što je upola manje u odnosu na 2016. godinu. "Posebno zabrinjava je da je od ovih 20 pritužbi u samo jednom slučaju bilo ukazano na korupciju, i radilo se o građanima Bosne i Hercegovine, s obzirom da se to desilo na graničnom prelazu“, rekla je Barjamspahić. Ona je dodala da zabrinjava i činjenica da građani ne prepozanju Untrašnju kontrolu kao adresu koja treba da istraži eventualnu korupciju policijskih službenika. Bajramspahić je objasnila da Unutrašnja konrola više nije nadležna za kontrolu finansija u policiji i imovinskih kartona policijskih službenika, ali da su ojačani njeni istražni kapaciteti. "Međutim, ovo novo ovlašćenje još se nije u očekivanoj mjeri odrazilo na njihove rezultate jer je doprinos krivičnoj odgovornosti policijskih službenika skoro nikakav“, smatra Bajramspahić. Ona je saopštila da je do novembra ove godine bilo inicirano 63 predmeta za utvrđivanje teže povrede službene dužnosti policijskih službenika. Aleksandra Vavić kazala je da kontrola rada policije od Skupštine nazadovala u odnosu na proteklu godinu. Ona je navela da je jedan od pokazatelja takvog stanja činjenica da se od 70 pitanja koje su poslanici postavili predstavnicima izvršne vlasti ni jedno nije ticalo rada ili efikasnosti policije. "Da je ova situacija posljedica bojkota Skupštine od opozicije govori i podatak da su u istom periodu tokom prethodne godine predstavnicima vlade postavljena na četiri pitanja koja su došla upravo od opozicionih poslanika“, dodala je Vavić. Ona je rekla da je i situacija u radu skupštinskih odbora porazna i ukazala da odbori za bezbjednost i odbranu i antikorupciju nijesu održali nijedno kontrolno saslušanje. Vavić je saopštila da je Savjet za građansku kontrolu rada policije u prvoj polovini godine u radu imao 27 predmeta, od kojih je 19 riješio. "Samo je u četiri slučaja zaključeno da je Uprava policije postupila neporfesionalno ili da je prekoračila svoja ovlašćenja“, dodala je on. Prema njenim riječim, Savjet u odnosu na prethodnu godinu ima bolju komunikaciju sa MUP-om. Vavić je rekla da, ikao je postojao veliki broj predmeta na kojima je radio Zaštitnik prava i sloboda građana, 440, samo su se dva predmeta odnosila na rad Uprave policije. "Taj broj govori da ova istitucija nije prepoznata kao zaštitnik od policije. To je šteta i Zaštitnik bi trebao da radi proaktivnije i samoinicijativno pokreće predmete koji su vezani za policiju jer za razliku od drugih tijela ima široka ovlašćenja“, smatra Vavić. Ana Đurnić rekla je da je kontrola Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nad radom policije "zakazala". Ona je kazala da je MUP, koji obavalja poslove iz oblasti slobodnog pristupa informacijama, za prvih devet mjeseci ove gogidne primilo 408 zahtjeva za slobodan pristup informacija a da je na 14 odsto rješnja po ovim zahtjevima izjavljena žalba Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. "Međutim, Agencija nije ažurna u postupanju po podnijetim žalbama i redovno krši zakonski rok od 15 dana“, ukazala je Đurnić, dodajući da to pokazuju konkretne brojke. Ona je saopštila da u prošloj godini Agencija nije riješila 60 odsto žalbi i da je taj trend porastao u ovoj godini na 80 odsto. Đurnić je ukazala da je MUP uskladio vodič o slobodnom pristupu informacijama sa zakašnjenjem od tri mjeseca, a da Agencija nije konstatovala tu nepravilnost niti je Ministarstvo zbog toga zakonski odogovaralo iako je bilo prostora za to. Prema njenim riječima, funkcionisanje informacionog sistema je zakazalo i u taj sistem od početka ove godine nije unijeta ni jedna žalba podnešena protiv rješenja organa vlasti. Đurnić je navela da Agencije za sprječavanje korupcije nije posebno posvećena kontroli imovinskih kartona policijskih skužbenika i funkcionera, uprkos percepciji javnosti da je nivo korupcije u policiji visok. „Nije posvećena zato što godišnjim planom kontrole planirala kontrola samo 50 policijskih službenika i 20 službenika MUP-a. Niko od javnih funkcionera Uprave policije nije na spisku funkcionera koje će ASK kontorlisati“, kazala je Đurnić. Da ne vodi posebnu evidenciju, kako je istakla, pokazuje odgovor ASK upućen IA da ne posjeduju dokument koji sadrži informacije o broju policijskih službenika koji imaju zakonsku obavezu podnošenja izvještaja o imovini i da nemaju podatke o prekršajnim postupcima koji se vode protiv policijskih službenika i funkcionera. Milena Milošević je kazala da u upravljanju ljudskim resursima nije bilo značajnih pomaka. "Naprotiv, stari problemi i dalje opterećuju službeničke odnose u policiji, s tim što postoje dodatni potezi koji mogu ugroziti ionako slabo povjereneju u transparentnost procedura zapošljavanja u policiji“, nagalsila je Milošević. Ona je objasnila da se to odnosi na oglas koji je raspisan za osposobljavanje za rad u policiji za 60 polaznika sa srednjom školu. "Što je u suprotnosti sa svim strateškim smjernicama MUP-a, a s obzirom da je poziv raspisan uoči lokalnih izbora ovo predstavlja potencijalnu politizaciju policijske obuke i zapošljavanja“, smatra Milošević. Ona je pozitivnim ocijenila to što je novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima predviđeno da odluku o zapošljavanju i ocjenjivanju policijskih službenika trebalo da donose rukovodioci organizacionih jedinica. Milošević je ukazala da je Pravilnik MUP za dvije i po godine mijenjan čak devet puta i da je u tom resoru više od 170 neraspoređenih policijskih službenika. "Što ostavlja dosta manevarskog prostora za napredovanje koje nije zasnovano na zaslugama odnosno na nazadovanje neutemljeno na objektivnim pokazateljima rada policije“, smatra Milošević. Ivana Bogojević je saopštila da postoji stagnacija u ispunjavanju zakonskog minimuma kada su u pitanju kapaciteti unutrašnje revizije u MUP-u. Prema njenim riječima, rad Odjeljenja za unutrašnju reviziju je nedostupan i treba da bude otvorena za javnost. Bogojević je ukazala da je u prošloj godini MUP prekoračio budžet za 14 milona EUR na otplatu dugova, a Uprava policije za dva miliona EUR. Posebno problematična oblast, kako je navela, je sprovođenje javnih nabavki. "Posebno zabrinavaju novi zakonski propisi koji predstavljaju korak nazad u kontorili manje transparentnih postupaka“, istakla je Bogojević. Ona je kazala da MUP ne realizuje javne nabavke onako kako planira, odnosno da u prošloj godini nije relizovao dvije trećine planiranih sredstava za javne nabavke. "Što ukazuje da disproporcija u onome što se planira i realizuje postaje praksa“, navela je Bogojević.
Bonus video:
