Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dalo je saglasnost Univerzitetu Crne Gore na idejno rješenje rekonstrukcije i nadogradnje zgrade Tehničkih fakulteta u Podgorici.
Kako se navodi u dokumentaciji, predviđena je rekonstrukcija dilatacije “A” i “B” bruto razvijene građevinske površine od 29.200 metara kvadratnih projektovanog od strane “Ing Invest”.
Planom je kako piše dozvoljeno da bude 31.500 metara kvadratnih, a objekat “A” da ima podrum prizemlje i tri sprata, a “B” prizemlje i sedam spratova.
Studenti i profesori su prethodnih godina više puta upozoravali da je zgrada u jako lošem stanju, da prokišnjava i da je gotovo nemoguće držati nastavu.
Cilj projekta je da se riješe problemi nastali tokom 35 godina dugog perioda eksploatacije i spriječi dalje propadanje, kao i da se objekat, oprema i infrastruktura osavremeni i modernizuje.
Kompleks objekta je građen u periodu od 1974. do 1980, pri čemu je blok bazne nastave izgrađen 1978. godine, a laboratorije tehničkih fakulteta su stavljene u funkciju 1980.
U sklopu kompleksa Tehničkih fakulteta se nalazi Elektrotehnički, Mašinski, Metalurško-tehnološki i Prirodno-matematički fakultet.
“Ovim projektom planirana je nadogradnja na ravnim krovovima višeg dijela, lamela B. Planirana je nadogradnja na dijelu petog i šestog sprata, prenošenje iste osnovne organizacije kao na nižim etažama. Zadržava se postojeći centralni hodnik koji se na šestom spratu produžava kako bi se spojila dva kraja postojećeg hodnika. Sa lijeve i desne strane hodnika formira se kancelarijski prostor sa sanitarijama. Fasada dograđenog dijela je prilagođena postojećoj fasadi i planiranim izmjenama”, piše u dokumentaciji.
Akcenat u projektu dat je i na hidro i termičku izolaciju objekta.
“Važni aspetki po ovom pitanju su krov i fasadna bravarija. Postojeći krov je ravan, sa kompleksnom geometrijom zbog arhitekture objekta. Atmosferske vode sa krovova odvode se sistemom unutrašnjih oluka i betonskih ispusta, takozvanih lula, slobodnim padom. Spoljašnji sistem, tzv. ‘lule’ nijesu opšivene i izolovane, a nijesu dovoljne dužine da bi se izbjegao efekat zakišnjavanja. Slojevi ravnog krova su vidno oštećeni i dotrajali, a u objektu su vidna mjesta prokišnjavanja”.
Prokišnjavanje krovova je, kako je pojašnjeno, najčešće na atici koja nije zaštićena.
“Takođe, problem sa prokišnjavanjem je vidan na krovnim kupolama. Postojeći fasadni otvori su zastakljeni u najvećem dijelu sa ‘kopilit’ staklom, dok su manji otvori od aluminijske bravarije bez termoprekida. Kabineti i kancelarije na istočnoj i zapadnoj strani visokog dijela su najizloženiji prodorima sunčevih zraka. Dugogodišnjom eksploatacijom na objektu je došlo do pojedinih prenamjena prostora i formiranja novih prostora pregrađivanjem hodnika i stepenišnih vertikala. Projektom je predviđeno vraćanje svih komunikacija, hodnika i stepeništa u prvobitnu namjenu, koja je pored komunikacija imala i evakuacionu svrhu. Predviđena je i sanacija objekta u vidu zamjene podova u kancelarijama i amfiteatrima, molarsko-farbarskih radova u cijelom objektu, izrada novih spuštenih plafona u svim prostorijama sem u holovima i hodnicima gdje je vidna kasetirana tavanica”, piše u dokumentaciji.
Predviđa se zamjena, kako je navedeno, fasadne bravarije kao i unutrašnje pregradne bravarije i stolarije.
“Zadržavaju se postojeće ograde na stepeništima i na galerijama, koje su u relativno dobrom stanju i predviđene su za sanaciju, pogotovo rukohvata koji su od prirodnog drveta/masiva”.
Bonus video:
