Građani i privreda ubuduće mogli bi da sa državnim institucijama, umjesto papirnih, kako to u najvećem broju slučajeva čine sada, razmjenjuju samo elektronska dokumenta. To predviđa Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o e-dokumentu, koji je na javnoj raspravi do 25. maja.
Zakon o e-dokumentu usvojen je još prije deceniju i po, ali e-dokument do sada nije tretiran kao njegova papirna verzija.
Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija na čijem je čelu Tamara Srzentić kazali su “Vijestima” da se izmjenama i dopunama uređuju pitanja koja su bitna upravo za praksu - za način upotrebe e-dokumenta u pravnom prometu, upravnim, sudskim i drugim postupcima u stvarnosti.
“Pružanje e-usluga daje mogućnost građanima i pirvredi da postupak pred organom završe elektronski. Ako govorimo o pružanju usluga na tradicionalan način, podnosioci u većini slučajeva imaju obavezu da zahtjevi koje podnose budu validni, tj. svojeručno potpisani. Tim potpisom daje se pravna valjanost podnijetom zahtijevu, odnosno podnesku, kao i svakom podnijetom dokazu koji je neophodan za pružanje određene usluge. Ovim nacrtom zakona, e-dokument je izjednačen sa papirnim u smislu punovažnosti, dokazne snage i pisane forme. Propisano je da je e-dokument pravno valjan kao i dokument sačinjen na papiru, te mu se ne može osporiti punovažnost, dokazna snaga, kao ni pisana forma, samo zato što je u elektronskom obliku”, kazali su iz resora javne uprave, digitalnog društva i medija.
Nacrt zakona, kako su pojasnili, definiše digitalizovani dokument i način digitalizacije i ovjere digitalizovanog dokumenta. “Takođe, propisan je i postupak pretvaranja dokumenta koji nije u elektronskoj formi u elektronski oblik dokumenta, koji kao takav može poslužiti u procesima koji se vode kod pravnih i fizičkih lica i nadležnih organa”, dodaju iz tog Ministarstva.
E-dokument u praksi će značiti da građani mogu da elektronskim putem podnesu svu dokumentaciju na isti pravno valjani način korišćenjem e-dokumenta koji je potpisan korišćenjem elektronskog potpisa, odnosno odgovarajućeg digitalnog sertifikata.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) 1. juna 2020. počelo je da izdaje novu, elektronsku ličnu kartu (eLK), koja uz biometrijske i lične podatke, sadrži i čip u koji su ugrađeni sertifikati za elektronsku identifikaciju i kvalifikovani elektronski potpis.
U praksi, to znači da građanin, koristeći sertifikat za identifikaciju, identitet može da dokaže bez fizičkog prisustva, odnosno kada pristupa elektronskim servisima.
Koristeći kvalifikovani elektronski potpis, građanin može da elektronski potpiše dokument onda kad nije u prilici da to učini svojeručno.
“Nova lična karta daje mogućnost građanima da se dokumenta elektronski potpišu korišćenjem digitalnog sertifikata za kvalifikovani elektronski potpis koji je ‘ugrađen’ u ovaj lični dokument. Kvalifikovani elektronski potpis je pravni ekvivalent svojeručnom potpisu, te stoga upotrebom sertifikata koji su sadržani u novoj ličnoj karti, građani će biti u mogućnosti da u komunikaciji sa javnom upravom potvrde svoj identitet i potpišu dokument bez odlaska i čekanja ispred šaltera”, pojasnili su iz resora Tamare Srzentić.
Uz zakone o e-dokumentu i elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, kako su pojasnili iz tog Ministarstva, može da se zaokruži digitalizacija u oblasti pružanja usluga.
Efikasnija komunikacija među institucijama, ali i sa strankama
Korišćenje elektronski potpisanog dokumenta, osim za građane, važno je i za same institucije.
“Jer se sva zvanična dokumentacija može elektronski razmjenjivati između institucija upravo razmjenom e-dokumenta, potpisanog e-potpisom koji onda omogućava efikasniju komunikaciju bez papira. Nacrtom zakona propisano je dostavljanje e-dokumenata između nadležnih organa i stranaka, kako bi se stvorili uslovi za kompletnu elektronsku komunikaciju između nadležnih organa i stranaka”, kazali su iz resora Srzentić.
Tako će podnesak koji je izrađen kao e-dokument, stranke dostavljati organima javne uprave na adresu elektronske pošte koja je određena za prijem elektronskih podnesaka. Na isti način, i organi javne uprave upućivaće elektronskim putem e-dokumenta strankama.
Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija uvjereni su da će donošenje zakona doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta, razvoju usluga elektronske uprave, te efikasnijem postupanju pravnih i fizičkih lica i nadležnih organa.
“Što će rezultirati i većom uslužnošću prema građanima i privredi”, kazali su “Vijestima”.
Na punu primjenu čeka se od 2008.
Zakon o elektronskom dokumentu usvojen je još 2008. Na pitanje šta su dosad bile poteškoće u primjeni, iz resora Srzentić kazali su da su se poteškoće ogledale “u nedovoljnoj implementaciji u dijelu upotrebe e-dokumenta”.
“U praksi se pokazalo da je neophodno njegovo unapređenje koje se odnosi, prije svega, na primjenu, pravnu valjanost e-dokumenta, izraze i dr, te ga je neophodno izmijeniti i dopuniti u dijelu digitalizacije papirnog dokumenta, ovjere digitalizovanog dokumenta i dostavljanja e-dokumenata. Nepostojanje pravnog osnova za konverziju papirnih dokumenata u elektronsku formu dovelo je do nemogućnosti upotrebe dokumenata koji su izvorno bili u papirnoj formi, u postupcima koji se vode elektronskim putem, što je rezultiralo malim brojem elektronskih servisa visokog nivoa sofisticiranosti. Na ovaj način bili su oštećeni svi korisnici uključeni u elektronsko poslovanje”, kazali su “Vijestima”.
Preduslov za kvalitetnije e-servise
Pojašnjavajući šta bi trebalo konkretno da donesu izmjene i dopune zakona, navode da će se primjenom tog zakona stvoriti uslovi “za nesmetanu i masovniju upotrebu e-dokumenata i upotrebu e-dokumenta u pravnom prometu, upravnim, sudskim i drugim postupcima”, a da će to rezultirati “razvojem novih elektronskih servisa visokog nivoa sofisticiranosti”.
“Čime će se učiniti značajan iskorak u procesu razvoja digitalizacije. Elektronske dokumente će organi javne uprave moći da dostavljaju drugim organima javne uprave, kao i građanima, što će omogućiti veću efikasnost u sprovođenju različitih postupaka”, navode iz resora javne uprave, digitalnog društva i medija.
U završnom izvještaju o sprovođenju Strategije reforme javne uprave 2016-2020. godine koji je usvojen na sjednici Vlade prošlog četvrtka, u dijelu koji se odnosi na preporuke, navodi se i povezivanje sistema Portala e-uprave sa sistemima “u cilju efikasnijeg kompletiranja poslovnih procesa”.
“Prije svega Portala e-uprave sa jedinstveni sistem za elektronsku razmjenu podataka (JSERP), sistem za elektronsku naplatu, sistem za elektronsku identifikaciju i autentifikaciju i sistem za elektronsko upravljanje dokumentima”, piše u izvještaju.
Među preporukama je i unapređenje Portala e-uprave “u cilju redizajna kako bi u potpunosti orijentisan ka korisnicima”.
Rasterećenje za budžet
Iz resora javne uprave, digitalnog društva i medija navode i da se masovnijom upotrebom e-dokumenata i digitalizacijom postojećih papirnih smanjuje upotreba papira, obezbjeđuje veća pristupačnost dokumenata i omogućava lakša pretraga, korišćenje i objavljivanje dokumenata.
“Što je posebno značajno za ekonomično, efikasno i transparentno postupanje”, navodi se u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa (RIA obrazac).
Tvrde i da će implementacijom propisa biti ostvarena ušteda za državni budžet - da se štedi vrijeme koje službenici provode na odlaganju i spremanju papirne dokumentacije, a da će uštede biti postignute i kad je u pitanju nabavka kancelarijskog materijala...
Bonus video:
