Strateško upravljanje procesom reforme javne uprave i finansijska održivost tokom 2020. nisu dali rezultate, a aktivnosti predviđene strategijom nijesu realizovane, pa je ta oblast ocijenjena sa nula odsto ispunjenja zadatih ciljeva.
To, između ostalog, stoji u Završnom izvještaju o implementaciji Strategije reforme javne uprave 2016-2020, sa osvrtom na aktivnosti tokom prethodne godine, koji je nedavno usvojila Vlada.
Za sprovođenje ciljeva iz Strategije od kraja 2016. do decembra 2020. godine, procesom reforme javne uprave rukovodila je bivša ministarka Suzana Pribilović.
Prema izvještaju, od ukupno 43 podaktivnosti koje su bile planirane da se realizuju u toku 2020. godine, 24 su u potpunosti realizovane, 9 podaktivnosti je djelimično realizovano, dok je 10 podaktivnosti nerealizovano.
“Kada su pitanju nosioci aktivnosti, Ministarstvo javne uprave je, kako je bio slučaj i u ranijem izvještajnom periodu, bilo nosilac najvećeg broja - 23 podaktivnosti... U ovom izvještaju uzete su u obzir one podaktivnosti koje su započete tokom 2018. i 2019. godine i imale rok završetka u 2020. godini. Od posmatranih 43 podaktivnosti, procenat realizovanih podaktivnosti je 56 odsto“, precizirano je u izvještaju.
Posmatrano po oblastima, 55 odsto je realizacija ciljeva u vezi sa organizacijom i odgovornosti u sistemu javne uprave, a isti procenat uspješnosti je i u dijelu koji se odnosi na pružanje usluga.
Kad je u pitanju službenički sistem i upravljanje ljudskim resursima, postignuto je tek 14 odsto planiranog, dok je samo 25 procenata ciljeva ostvareno u oblasti razvoja i koordinacije javnih politika.
Kad se radi o posebnim pitanjima sistema lokalne samouprave, učinak je polovičan - 50 odsto planiranog je i izvršeno.
U izvještaju se konstatuje da je, nakon isteka četvrogodišnjeg perioda, crnogorska administracija napravila napredak kad je u pitanju zakonodavni okvir, koji je usklađen sa evropskim standardima.
“Ipak,u procesu reforme su konstatovani i brojni izazovi zbog kojih se Crna Gore i dalje nalazi u statusu administracije koja je umjereno spremna za reformu javne uprave i u narednom periodu potrebno je uložiti napore i zadobiti političku podršku kako bi se nastavio proces zapošljavanja i napredovanja na osnovu zasluga, optimizovao proces rada i broj zaposlenih u javnoj upravi i uspostavio sistem odgovornosti i delegiranja odluka“, navodi se u izvještaju.
Ističe se i da je strateški okvir reforme javne uprave jedina oblast u kojoj Crna Gora bilježi bolje rezultate od ostalih zemalja regiona i to je uglavnom zbog toga što su predstavnici organizacija civilnog društva uključeni u centralno tijelo za nadzor sprovođenja Strategije - Savjet za reformu javne uprave.
Dobar rezultat ostvaren je dijelom i zbog održavanja javnih rasprava u pripremi ključnih strateških dokumenata vezanih za reformu javne uprave. Ipak, reforma u periodu 2016. do 2020. nije pomogla i da Crna Gora ostvari bolji rezultat kad je u pitanju optimizacija javne uprave, a održivost mnogih ostvarenih efekata i koristi i dalje je krhka.
Strategija iz jula 2016. implementirana je kroz dva Akciona plana u periodu od 2016-2017. i 2018-2020. godine. Njen ključni strateški cilj je stvaranje efikasne i servisno orijentisane javne uprave koju karakteriše rast povjerenja građana u njen rad.
“Evaluacijom je utvrđeno da su institucije javne uprave, koje su zadužene za stub strategije koji se tiče upravljanja javnim resursima, mogle da urade više na promovisanju i jačanju sistema zasnovanog na zaslugama u javnoj upravi. Naročito su minimalni rezultati evidentirani u oblasti optimizacije javne uprave, mjerenoj kroz set indikatora unutar strategije”, navodi se, pored ostalog, u završnom izvještaju.
Dodaje se da je to uglavnom zbog činjenice “da okvir za optimizaciju nije bio adekvatno postavljen, što je dovelo do uglavnom linearnih rezova u javnoj upravi”.
“Indikatori, polazne osnove i ciljevi takođe su bili neoptimalnog kvaliteta, što sprečava potpuno razumijevane obuhvata javne administracije i potrebnih rezova, što je dovelo do neoptimalnih rezultata rada na ovom polju. Glavni autputi koji su mogli imati snažne transformativne posljedice na veličinu i kvalitet javne uprave konstatovani su u smislu uspostavljanja baze dokaza o veličini, obuhvatu i definiciji javne uprave, ali ova baza dokaza i dalje je fragmentarna i osporena od različitih aktera, što ograničava snagu Ministarstva javne uprave (MJU) da iskoristi podatke kao inpute za snažniji pritisak u kreiranju zamaha promjene”, piše u zaključcima.
Bonus video:
