U Crnoj Gori je, prema nezvaničnim podacima, ove godine registrovano 20 novih slučajeva HIV infekcije, od čega je sedmoro već u fazi bolesti, saopštila je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević. Ona je, povodom 1. decembra Svjestkog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, kazala je da je Crna Gora prva država u istočnoj Evropi i u centralnoj Aziji, koja ima preventivni servis socijalnog ugovaranja. Drešević je kazala da će država naredne godine izdvojiti 125 hiljada eura za preventivne servise i 50 hiljada za bolesti zavisnosti i za mentalno zdravlje. "To će biti ukupno 175 hiljada eura. Plus, od Global Fonda ćemo naredne tri godine imati po 185 hiljada godišnje”, rekla je Drešević. U narednom periodu je, kako je kazala, najveći izazov obezbijediti održivost servisa, odnosno drop in centara, koji se bave prevencijom HIV infekcije i koji omogućavaju bolji život onima koji žive sa HIV-om. Drešević je kazala da prema nezvaničnim informacijama, ove godine ima 20 novih slučajeva HIV infekcije, a od toga je, kako je pojasnila, sedmoro već u fazi bolesti.
Da bi se osobe koje žive sa HIV-om integrisale u društvo, potrebno je, kako je rekla, znanjem se boriti protiv stigma i diskriminacije. “Osim HIV-a, na isti način se prenosi hepatit B i hepatit C, s tim što je mnogo lakše dobiti hepatit B i hepatit C, nego HIV. Poznato je da je potrebna jako mala količina krvi da bi se dobio hepetit B, pa nemamo stigma prema osobama koje boluju od hepatita B ili C”, objasnila je Drešević. Ona je istakla da se HIV ne može prenijeti preko čaše, rukovanjem, poljupcem, preko WC šolje. “Najčešći vid prenošenje je seksulanim putem, homoseksualnim, biseksualnim. Vrlo malo putem transfuzije, jer se vrše kontrole. Dakle, glavni put prenošenja je seksulani i putem krvi”, navela je Drešević. Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da postoji napredak u legislativnom i strateškom okviru, i da se danas zna šta je odgovornost koje institucije, kada je u pitanju prevencija i nadzor nad HIV-om. “Međutim, od 2015. godine, kada je Globalni fond prestao da finanisra rad NVO koje pružaju usluge prevencije osobama koje su u povećanom riziku od HIV-a, došlo je od naglog skoka broja novoinficiranih slučajeva. Imali smo alarmantnu situaciju 2015, a posebno prošle godine”, rekla je Vujović. Da bi se unaprijedio sistem kakav danas postoji, kako je dodala, potrebno je investirati u njega. “Potrebno je obezbijediti uvezanost državnog i nevladinog sistema, državnog između sebe i nevladinog između sebe”, ocijenila je Vujović. Prema njenim riječima, crnogorski zdravstveni sistem reaguje onda kada se već dođe u stanje bolesti. On je ukazala da je primijećena jasna politička volja iskazana od Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da se podrži rad na terenu i da se prethodne i ove godine izdvoje sredstva za NVO. “Ove godine je Ministarstvo zdravlja izdvojilo 100 hiljada eura i napravilo plan u saradnji sa Globalnim fondom da će se rad NVO podržavati u prilično optimalnom iznosu naredne tri i po godine. Sada se odgovornost za preventivne usluge dijeli između državnih i nevladinih organizacija”, istakla je Vujović. Juventas tokom godine, kako je istakla, pruži usluge prevencije za oko 1.200 pripadnika populacije, koje su u najvećem riziku od HIV-a.
Juventas tokom godine pruži usluge prevencije za oko 1.200 pripadnika populacije, koje su u najvećem riziku od HIV-a
“Taj rad se sprovodi kroz terenski rad, podršku i konsultacije psihologa, socijalnih radnika, vršnjačkih edukatora. U onim godinama kada imamo konstantnu podršku imamo i konstantan rast klijenata kojima tu podršku pružamo”, objasnila je Vujović. Ona smatra da predmet zdravi stilovi života treba da bude obavezan u svim školama, jer je, kako je kazala, u okviru toga predmeta dovoljno prostora posvećeno prevenciji HIV/AIDS-a. “Ukoliko se na pravi način ta poglavlja obrade onda stvarno mladi dobijaju dovoljno informacija, što nažalost nije slučaj trenutno. I to pokazuju naše vršnjačke edukacije”, pojasnila je Vujović. Prema njenim riječima, Savjetovališta za HIV nalaze se u osam Domova zdravlja u Crnoj Gori u kojima se može uraditi testiranje. “Naš savjet je da i ukoliko ne postoji strah i potreba da se uradi test na HIV, da mladi posjete savjetovalište, jer će im edukovani savjetnici dati informacije kako da se zaštite od HIV-a. To je možda jedna od najboljih adresa za dobijanje provjerenih informacija”, kazala je Vujović. Specijalista socijalne medicine iz Instituta za javno zdravlje, Aleksandra Marjanović, saopštila je da je prema podacima, u Crnoj Gori do kraja prošloj godine bilo 227 registrovanih osoba sa HIV-om i AIDS-om. „Od toga je 49 osoba preminulo, 104 osobe imaju razvijenu formu bolesti ili AIDS, a ostali su HIV pozitivni“, pojasnila je Marjanović. Ona je kazala da ih raduje da je povećan broj osoba koje imaju HIV infekciju, što znači da dolaze rano da se testiraju. Marjanović je kazala da broj testiranja i dolazaka na povjerljivo savjetovanje pokazuje stabilan rast tokom godina. „Ali ni približno nije onako dobar kako bi mi željeli. Za sada Crna Gora spada u grupu zemalja sa veoma malim brojem osoba koje dolaze na dobrovoljno testiranje. Veoma rijetko i zdravstveni radnici upućuju na testiranje na HIV“, istakla je Marjanović. Visokopotentna anti-retrovirusna terapija, kako je pojasnila, omogućava da osoba, ako na vrijeme sazna da ima HIV infekciju, vodi kvalitetan i zdrav život. „Kod osobe koja kontroliše svoju infekciju i uzima anti-retrovirusnu terapiju broj virusnih kopija u perifernoj krvi pada ispod nivoa mjerljivosti i ta osoba onda ne može da prenese infekciju. To znači da rano otkrivanje HIV infekcije na neki način predstavlja preventivnu mjeru širenju HIV infekcije“, objasnila je Marjanović. Problem nastaje, kako je kazala, kada osobe koje nisu svjesne da bi mogle da imaju infekciju ne mijenjaju svoje rizično ponašanje i nesvjesno šire infekciju.
Bonus video:
